Uređujete Primat

* [[Haplorrhini]] = Podredovi: <br>''[[Humanoid|Antropoidea]]'' + ''[[Tarsioidea]]'' ([[Avetnjaci]])

'''Primat''' je bilo koji član biološkog [[red (biologija)|reda]] '''''Primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], mn. od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), grupe koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidi|Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).<ref name="Dobzhansky T. 1970">Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>

*zubalo sa po četiri sjkutića u obje vilice – [[zub]]na formula:<br>Polovine vilica:

*gornji: '''2.1.2(3).3(2)'''

*donji: '''2.1.2(3).3(2)''' <br>Redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci<br>(n)=rijetko.

[[Filogeneza|Filogenezu]] primata [[osobina|karakteriziraju]] sljedeće [[adaptacija|prilagodbe]]:

#redukcija broja potomaka (po okotu, odnosno porodu).<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/>

== Klasična i moderna terminologija ==

Odnosi među različitim grupama primata nisu se jasno razumjeli do relativno nedavno, tako da su se često koriste ponekad zbunjujući termini. Naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom jeziku]], imenica „majmun“ (''monkey'') se koristi ili kao alternativa za sve nečovjekolike ili repate "majmune", ali za bezrepe, čovjekolike majmune postoji precizirajući temin ''ape'' = majmun. U [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] nema takve terminološke diferencijacije pa izraz majmun (još uvijek) obuhvata sve primate osim čovjeka, a ponekad i životinje koje liče na niže primate.<ref name="Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze.|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref><ref name=EB11Ape>{{Citation |last=Anon. |year=1911 |contribution=Ape |title=Encyclopædia Britannica |publication-place=New York |publisher=Encyclopædia Britannica |url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri02chisrich#page/160/mode/2up |access-date=10. 7. 2011 |edition=11th |volume=XIX }}</ref>

Sir [[Wilfrid Le Gros Clark]] bio je jedan [[primatologija|primatologa]] koji je razvio ideju o trendovima u evolucije primata i metodologiji uređenje životne članove reda u „uzlaznoj seriji koja vodi do čovjeka“.<ref name=Dixson1981>{{Citation |last=Dixson |first=A.F. |year=1981 |title=The Natural History of the Gorilla |publication-place=London |publisher=Weidenfeld & Nicholson |isbn=978-0-297-77895-0 }}</ref> Odraz ovog pristupa bilo je najčešće korišteni nazivi za skupine primata su bili „polumajmuni“ (''[[Prosimia]]'') "[[majmuni]]", "[[mali majmuni]]" i "[[veliki majmuni]]". Prema sadašnjem razumijevanju evolucijske povijesti primata, više tih skupina su [[parafilija|parafletske]]: parafiletska skupina je ona koja se ''ne'' uključuje sve potomke zajedničkog pretka grupe.<ref>{{Citation |last=Stace |first=Clive A. |year=2010 |title=Classification by molecules: What's in it for field botanists? |journal=Watsonia |volume=28 |pages=103–122 |url=http://www.watsonia.org.uk/Wats28p103.pdf |access-date=7. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726104027/https://www.watsonia.org.uk/Wats28p103.pdf |archive-date=26. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref>

Za razliku od Clarkove metodologije, moderne klasifikacije obično navodi samo grupu onih oblika koji su [[monofilija|monofiletski]]; to je kad data skupina uključuje ''sve'' potomke njenog zajedničkog pretka.<ref>{{Citation |last=Mishler |first=Brent D |year=2009 |editor-last=Ayala |editor-first=F.J. |editor2-last=Arp |editor2-first=R. |contribution=Species are not Uniquely Real Biological Entities |title=Contemporary Debates in Philosophy of Biology |pages=110–122 |isbn=978-1-4443-1492-2 <!--|access-date=19. 4. 2011 -->|doi=10.1002/9781444314922.ch6 |lastauthoramp=yes }}</ref>

[[Kladogram]] ispod pokazuje mogući klasifikacijski niz živećih primata,<ref name=Cartmill2011>{{cite book | last1 = Cartmill | first1 = M. | last2 = Smith | first2 = F. H. | title = The Human Lineage | publisher = John Wiley & Sons | year = 2011 | isbn = 978-1-118-21145-8 | url = https://books.google.com/books?id=X058kYnhxC0C&pg=PA90}}</ref> sa grupama koje nose uonbičajena (tradicijska) imena (prikazana desno).

{{clade

|label1=&nbsp;&nbsp;{{color|LimeGreen|▼}}

|label1=[[Primatomorpha]]

|1={{Clade

| 1=&nbsp;[[Dermoptera]]

|label2=&nbsp;Primates&nbsp;

|2={{Clade

|label1=&nbsp;[[Haplorrhini]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Simiiformes]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Catarrhini]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Hominoidea]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Hominidae]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Homininae]]&nbsp;

|1={{Clade

|label1=&nbsp;[[Hominini]]&nbsp;

|1={{Clade

|1=[[Homo|Ljudi]]&nbsp;(genus&nbsp;''Homo'')|barbegin1=darkred|barend1=darkred

|2=[[Čimpanze]]&nbsp;(genus&nbsp;''Pan'')[[Datoteka:Chimpanzee male white background.jpg|50 px]]|barbegin2=darkgreen

}}

|label2=&nbsp;[[Gorillini]]&nbsp;

|2={{Clade

|1=[[Gorilla|Gorile]]&nbsp;(genus&nbsp;''Gorilla'') [[Datoteka:Gorilla gorilla white background.jpg|75 px]]|bar1=darkgreen

}}

}}

|2=[[Orangutani]]&nbsp;(potporodica ''[[Ponginae]]'') [[Datoteka:Pongo abelli white background.jpg|50 px]]|barend2=darkgreen

}}

|2=[[Giboni]]&nbsp;(porodica&nbsp;[[Hylobatidae]]) [[Datoteka:Hylobates lar white background.jpg|50 px]]|barbegin2=green|barend2=green

}}

|2=[[Majmuni Starog svijeta]] (superporodica [[Cercopithecoidea]]) [[Datoteka:Mandrillus white background.jpg|60 px]]|barbegin2=crimson

}}

|2=[[Majmuni Novog svijeta]] (parvored [[Platyrrhini]]) [[Datoteka:Sapajus white background.jpg|50 px]]|barend2=crimson

}}

|label2=&nbsp;[[Tarsiiformes]]&nbsp;

|2={{Clade

|1=[[Avetnjaci]] (superporodica [[Tarsioidea]]) [[Datoteka:Tarsier white background.jpg|25 px]]|barbegin1=purple

}}

}}

|label2=&nbsp;[[Strepsirrhini]]&nbsp;

|2={{Clade

|label1=[[Lemuriformes]]{{efn|name=Lemuriformes}}&nbsp;

|1={{Clade

|1=[[Lemur]]i (superporodica [[Lemuroidea]]) [[Datoteka:Lemur catta white background.jpg|75 px]]|bar1=purple

|2=[[Lorisoidea]] (lori i srodnici) (superporodica [[Lorisoidea]]) [[Datoteka:Nyticebus white background.jpg|25 px]]|barend2=purple

}}

}}

}}

}}

}}

'''Klasične kategorije''':

*'''Ljudi''' = rod ''[[Homo]]''

*'''Veliki ili bezrepi majmuni''' = [[Čimpanze]] + [[Gorile]] + [[Orangutani]]

*'''Mali majmuni''' = Porodica [[giboni]] (''[[Hylobatidae]]'')

*'''Repati majmuni''' = [[Majmuni Starog svijeta]] + [[Majmuni Novog svijeta]]

*'''Polumajmuni''' (''Prosimii'') = ''[[avetnjaci|Tarsiformes]]'' + ''[[Lemur]]iformes''

Sve prikazane grupe sa naučnim imenima su monofiletske (to jest, oni su [[kladus]]i), a niz znanstvenih klasifikacija odražava evolucijsku historiju srodnih loza. Skupine koje su tradicijski imenovane, prikazane su na desnoj strani; oni čine "uzlaznu seriju" (po Clarku, vidi gore), a nekoliko skupina su parafiletske.

* "Polumajmuni" sadrže dvije two monofiletske grupe (podred [[Strepsirrhini]] ili lemuri, lori i srodnici, kao i [[avetnjaci]] podreda [[Haplorrhini]]); oni su grupirani parafiletski zato što isključuju ''Simiiformes'', koji su također potomci zajedničkog pretka primata.

* „Repati majmuni" imaju dvije monofiletske grupe: [[majmuni Novog svijeta]] i [[majmuni Starog svijeta]], ali su parafiletski zato što isključuju hominoide, superporodicu [[Hominoidea]], u kojoj su također potomci zajedničkog pretka svih pripadnika grupe ''Simiiformes''.

* "Bezrepi majmuni" u cjelini, a "veliki majmuni" posebno, su parafiletska grupa jer isključuju ljude.

Dakle, članovi grupa dva seta, a samim tim i imena, ne podudaraju se, što uzrokuje probleme u vezi sa zajedničkim naučnim (obično tradicionalnom) imenima. Ako se posmatra natporodica [[Hominoidea]], što se tiče zajedničkog imena na desnoj strani, ova grupa se sastoji od majmuna i ljudi, a ne postoji jedan zajednički naziv za sve članove grupe. Jedno od rješenja je da se stvori novi zajednički naziv, u ovom slučaju "hominoida". Druga mogućnost je da se proširi upotreba jednog od tradicijskih imena. Naprimjer, u svojoj knjizi iz 2005., u paleontologiji kičmenjaka, [[paleontologija|paleontolog]] Benton je napisao: "Majmuni, Hominoidea, danas uključuju gibbone i orangutana ... gorilu i čimpanze ... i ljude"; time je koristio značenje "majmuni" u smislu „hominoida". U tom slučaju, grupa do sada pod nazivom "majmuni" sada mora biti označena kao "nehominidni bezrepi majmuni".

Od [[2005]]., ne postoji konsenzus o tome koja će se metodologija primjenjivati, odnosno da li će se prihvatiti tradicijska (koja je zajednička), ali sa parafiletskim imenima ili treba koristiti samo monofiletske nazive; ili koristiti 'nova' uobičajena imena ili adaptaciju starih. Oba konkurentna pristupa se nalaze u biološkim izvorima, često u istoj temi, a ponekad i kod istog autora. Tako, Benton definira da "bezrepi majmuni" uključuju i ljude, a zatim u više navrata koristi "majmunoliki", što znači "poput majmuna, a ne čovjeka"; kada govori o reakciji drugih na novi [[fosil]], on piše da ''" [[Orrorin]] '' ... nije majmun nego čovjek“.{{Sfn|Benton|2005|pp=378–380}}

== Osnovna obilježja ==

Iako su primati jednan relativno jasno određen [[red]] [[sisari|sisara]] ([[klasa]]: ''Mammalia''), imaju vrlo malo osobina koje se pojavljuju samo kod njih, a niti kod jednog drugog predstavnka pripadajuće [[klasa|klase]].<ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): Natural history of primates – A review of the natural history of the primates. The British Museum of Natural, History, London, [DOI: 10.1002/zoo.1430060210]</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, {{ISBN|0-226-11636-0}}; {{ISBN|0-226-11637-9}}</ref><ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, {{ISBN|978-81-203-3656-8}}.</ref>

Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda [[Microcebus]]a koji živi na Madagaskaru, i [[gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe [[Strepsirrhini]] (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe [[Haplorrhini]] (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom

== Etologija ==

Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima borave, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi, starost, rodbinske veze ili na druge načine.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref>

[[Datoteka:Gorilla04.jpeg|mini|300px|lijevo|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specijalizirani za lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili bubojedi, ali većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. Mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]])

== Razmnožavanje ==

== Rasprostranjenje ==

[[Datoteka:Non-human primate range.png|maxi|800px|thumb|Sadašnja distribucija ne-ljudskih primata]]

[[Datoteka:Ring tailed lemurs.jpg|mini|300px|lijevo|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]]<br>

[[Datoteka:Primates-drawing.jpg|thumb|upright|Crtež ([[1927]]) [[čimpanze]] i [[giboni|gibona]] (gore desno), dva [[orangutani|orangutana]] (centar i donji centar): Čimpanza gore lijevo je u pozi brahijacije; orangutan u donjem centru hoda na koljenima.]]

[[Datoteka:Akha cropped.png|right|upright|thumb|''Homo sapiens'' je jedini živi potpuno dvonožni primat]]

[[Datoteka:Tarsier Hugs Mossy Branch.jpg|thumb|upright|[[Filipini|Filipinski]] tarzijus ([[avetnjaci|avetnjak]]), [[polumajmun]], sada se predominantno svrstava u skupinu ''Haplorhini''.]]

Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] izuzev [[Antarktik]]a, područje na kojem živeprimati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta postoji južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila posebna grupa primata, i svi su iz podvrste [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi), [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gdje žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Evropa|Evropi]] slobodno živi samo jedna vrsta, [[Berberski majmun]] (Macaca sylvanus) na [[Gibraltar]]u, ali i tu su populaciju vjerovatno ljudi donijeli na ovo područje.

S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima.

Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Izuzetak su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe [[Macaca mulatta]] koji danas žive na [[Florida|Floridi]].

[[Datoteka:Komparativno mapiranje Y hromosom.jpg|mini|350px|Ilustracija srodnosti pojedini skupina primata: <br>Komparativni prikaz evolucije Y hromosoma]]

[[Paleontologija|Paleontološki]] tragovi ukazuju da su u [[mezozoik|mezozojskom]] periodu [[kreda|kredi]] (trajanje: prije 136 − 65 miliona godina) [[sisar]]i već bili izdiferencirani na skupine oblika koji predstavljaju vjerovatnea ishodišta njihovih današnjih redova. Izdleda da je jednoj takvoj grupi nespecijaliziranih sisara pripadao i ''Zalambdelestes'', čiji [[fosil]]ni ostaci (nađeni u [[Mongolija|Mongoliji]]) ukazuju na osobine prainsektivora. Početkom [[kenozoik]]a (tj. [[tercijer]]a, prije 65 miliona godina) radijacija takvih uopćeno građenih tipova dovela je do raskrsnice između [[insektivori|insektivora]] i pra-primata. Prema dosadašnjim nalazima, na njoj su se našli na razvojnim stupnjevima reda ''Plesiadapiformes'', (sa porodicama ''Plesiadapidae'', ''Carpolestidae'', ''Paromomydae'', ''Picrodontidae'' i ''Saxonellidae''). Najstariji (oko 65 miliona godina) poznati protoprimat opisan je kao ''Purgatorius''. Osim njega, od praprimata ovog reda, posebno su zanimljivi [[Amerika|sjevernoamerički]] ''Carpodaptes'', ''Picrodus'' i ''Palaechton'', te [[Evropa|evropski]] ''Plesiadapis'' i ''Saxonella''. Postoje argumentirani nagovještaji (oblik lobanje i kutnjaka) da su se, nakon toga, iz općeg stabla praprimata, najprije izdvojili pralemuri, preko skupine koja je približno imala [[osobina|osobine]] oblika ''Anagale'' ([[oligocen]], [[Mongolija]]).

Moguće je da prvi tarzoidi ([[avetnjaci]]) evoluirali iz neke grupe primitivnih [[lemuri|lemura]]. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji u [[filogenetika|filogenetičkoj]] diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjim [[tupaja]]ma (''Tupaiidae'') sličnih protoprimata.

Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pra[[lemuri|lemura]]), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holarktik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis'' i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''.

Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih [[lemuri|lemura]], ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta.

Pronađeni su [[fosil]]i tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'', ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'') potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' ([[oligocen]] [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'', ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus'' i ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna.

U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših [[uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]] i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[orangutani]], [[čimpanze]] i [[gorile]]), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u [[fosil]]ni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]] svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji [[giboni]]. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim [[osobina]]ma.<ref name="Dobzhansky T. 1970"/><ref name="Wood B. 2005"/>

<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Boaz N. T. 1999"/><ref name="Natural History 1991"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?". In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer, London, {{ISBN|978-1-4020-9979-3}}.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref>

Lista familija recentnih primata sa mogućim rangiranjem [[Taksonomija|taksonomskih]] kategorija. Ostale klasifikacije su također u upotrebi. Na primjer, alternativna klasifikacija, recentne pripadnike grupe ''Strepsirrhini'' dijeli u dva infrareda: ''Lemuriformes'' ''Lorisiformes''. Treba, međutim, zapaziti da je uvođenje kategorija '''[[Strepsirrhini]]''' i '''[[Haplorrhini]]''' unijelo novu konfuziju u ionako nekonzistentnu klasifikaciju reda ''Primates''. Bez dvojbe se može konstatirati da je u raspoloživoj udžbeničkoj literaturi gotovo nemoguće naći svije apsolutno podudarne podjele na niže [[biosistematika|biosistematske]] kategorije. Dodatnu zbrku u ovo područje biosistematike unosi i flagrantno ignoriranje '''Kodeksa zoološke nomenklature''' u većini takvih pokušaja, kao i u ovom koji slijedi.

** '''Podred ''[[Strepsirrhini]]''''': [[lemuri]], galago lorisidi

***** [[Familija]] ''Cheirogaleidae'': patuljasti lemuri o mišoliki lemuri (34 vrste)

***** [[Familija]] ''Daubentoniidae'': aj-aj (jedna vrsta)

***** [[Familija]] Indriidae: runasti lemuri i srodnici (19 vrsta)

** '''Podred ''[[Haplorrhini]]''': tarzijusi, repati i [[veliki majmuni]]

**** Parvordo ''[[Platyrrhini]]'': [[Majmuni Novog svijeta]]

***** [[Familija]] ''Callitrichidae'': marmoseti i tamarini (42 vrste)

**** Parvordo ''Catarrhini''

****** [[Familija]] ''[[Hylobatidae]]'': [[giboni]] ili "mali majmuni" (17 vrsta)

****** [[Familija]] ''[[Hominidae]]'': [[veliki majmuni]], uključujući i [[čovjek|ljude]] (sedam vrsta)

==Evolucijska historija==

{{cladogram|clades={{Clade|style=font-size:75%; width:35em;

|label1=[[Euarchontoglires]]&nbsp;&nbsp;

|1={{Clade

|label1=[[Glires]]&nbsp;

|1={{Clade

|1=[[Rodent]]ia ([[glodar]]i)

|2=[[Lagomorpha]] ([[kunić]]i, [[zec|zečevi]], dvozupci)}}

|label2=&nbsp;[[Euarchonta]]&nbsp;

|2={{Clade

|1=[[Treeshrew|Scandentia]] (vjeveričaste rovke - [[verirovke]])

| label2=[[Primatomorpha]]

|2={{Clade

|1=[[Colugo|Dermoptera]] (kolugo)

|2={{Clade

|1=†[[Plesiadapiformes]]

|2=Primates}}

}}

}}

}}

}}}}

[[Red (biologija)|Red]] ''Primates'' je dio [[kladus]]a [[Euarchontoglires]], koji se nalazi u grani [[Eutheria]] razreda [[Mammalia]]. Dosadašnja [[molekulska genetika€molekulskogenetička]] istraživanja primata, [[kolugo]]a i [[verirovke|vjevericolikih]] [[insektivor]]a verirovki pokazala su da su dvije vrste koluga mnogo bliže primatima nego tim životinjama,<ref>{{cite journal|title=Molecular and Genomic Data Identify the Closest Living Relative of Primates|journal=Science|date=2. 11. 2007|last1=Janečka |first1=J. E. |last2=Miller |first2=W. |last3=Pringle |first3=T. H. |last4=Wiens |first4=F. |last5=Zitzmann |first5=A. |last6=Helgen |first6=K. M. |last7=Springer |first7=M. S. |last8=Murphy |first8=W. J. |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/318/5851/792|access-date=17. 8. 2008|doi=10.1126/science.1147555|volume=318|issue=5851|pages=792–794|pmid=17975064|archive-url = https://web.archive.org/web/20080621092403/http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/318/5851/792 |archive-date = 21. 6. 2008|subscription=yes|bibcode=2007Sci...318..792J}}</ref> iako su ove nekada smatrane primatima.<ref>{{cite book|title=A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates|url=https://archive.org/details/completeguidetom0000kava_z0w7|author=Kavanagh, M. |publisher=Viking Press |location=New York|pages=[https://archive.org/details/completeguidetom0000kava_z0w7/page/18 18]|year=1983|isbn=0-670-43543-0}}</ref> Ova tri reda čine [[kladus]] [[Euarchonta]]. Kombinacija ove [[kladus|grane]] sa kladusom [[Glires]] (sastavljen od [[Glodari|glodara]] i [[Lagomorpha]]) čini kladus Euarchontoglires. Različito, kako Euarchonta i Euarchontoglires su rangirane kao superredovi. Neki naučnici smatraju za Dermoptera da su podred primata i naziv podreda Euprimates koriste za "prave" primate.<ref>{{cite book |author1=McKenna, M. C. |author2=Bell, S. K. |lastauthoramp=yes | year = 1997 | title = Classification of Mammals Above the Species Level|url=https://archive.org/details/classificationof0000mcke | publisher = Columbia University Press |location=New York| pages = [https://archive.org/details/classificationof0000mcke/page/329 329] |isbn=0-231-11012-X}}</ref>

* [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Primates.html Primates] at Animal Diversity Web

* [http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ Primate Research Institute], Kyoto University

* [http://tolweb.org/Primates/15963 Tree of Life web project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110426005553/http://tolweb.org/Primates/15963 |date=26. 4. 2011 }}

[[Kategorija:Zoologija]]

[[Kategorija:Životinje]]

[[Kategorija:Sisari]]

[[Kategorija:Primati]]