Uređujete Primat
Niste prijavljeni. Vaša IP-adresa bit će zabilježena u historiji izmjena ove stranice ako napravite bilo kakvu izmjenu. Ako se prijavite ili napravite korisnički račun, sve izmjene koje napravite pripisat će se Vašem korisničkom imenu, te ćete imati i druge prednosti.
Izmjenu je moguće poništiti. Molimo da ispod uporedite razlike u verzijama kako biste bili sigurni da ovo zaista želite uraditi, te sačuvajte stranicu i izmjene će biti poništene.
| Trenutna verzija | Vaš tekst | ||
| Red 17: | Red 17: | ||
*Ranija podjjela:<br>Podredovi: ''[[Lemuroidea]]'' ([[Lemur]]i)<br> ''[[Tarsioidea]]'' ([[Avetnjaci]] ili [[Aveti]])<br>''[[Anthropoidea]]'' ([[Antropoidi]]) |
*Ranija podjjela:<br>Podredovi: ''[[Lemuroidea]]'' ([[Lemur]]i)<br> ''[[Tarsioidea]]'' ([[Avetnjaci]] ili [[Aveti]])<br>''[[Anthropoidea]]'' ([[Antropoidi]]) |
||
}} |
}} |
||
'''Primat''' je bilo koji član biološkog [[red (biologija)|reda]] '''''Primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], mn. od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), grupe koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidi|Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).<ref name="Dobzhansky T. 1970">Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, |
'''Primat''' je bilo koji član biološkog [[red (biologija)|reda]] '''''Primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], mn. od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), grupe koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidi|Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).<ref name="Dobzhansky T. 1970">Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref> |
||
Primati pripadaju [[klasa|klasi]] [[Sisari]] (''Mammalia'')i, kao takvi, imaju sva njihova svojstva. Za razliku od ostalih sisara, imaju: |
Primati pripadaju [[klasa|klasi]] [[Sisari]] (''Mammalia'')i, kao takvi, imaju sva njihova svojstva. Za razliku od ostalih sisara, imaju: |
||