Uređujete Primat

{{Taksokvir | boja = LightBlue
| naziv = Primati
| slika = Primates - some families.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_opis = ''Gorilla gorilla''
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| subclassis = [[Eutheria]]
| superordo = [[Euarchonta]]
| ordo = '''Primates'''
| ordo_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758]].
| razdioba_stepen = [[Podred (biologija)|Podredovi]]
| razdioba =
* [[Haplorrhini]] = Podredovi: <br>''[[Humanoid|Antropoidea]]'' + ''[[Tarsioidea]]'' ([[Avetnjaci]])
* [[Strepsirrhini]] = ''[[Lemuroidea]]'' ([[Lemur]]i)
*Ranija podjjela:<br>Podredovi: ''[[Lemuroidea]]'' ([[Lemur]]i)<br> ''[[Tarsioidea]]'' ([[Avetnjaci]] ili [[Aveti]])<br>''[[Anthropoidea]]'' ([[Antropoidi]])
}}
'''Primat''' je bilo koji član biološkog [[red (biologija)|reda]] '''''Primates''''' (na [[latinski jezik|latinskom]], mn. od ''primas'', "među prvima, odličan, plemenit"), grupe koja uključuje sve [[lemur]]e, [[majmun]]e, [[čovjekoliki majmun|čovjekolike majmune]] i [[čovjek|ljudska bića]]. Izraz '''majmun''' koji se koristo za taj red je bio zbunjujući, jer se zatim dijelio na podred ''pravih majmuna'' i podred ''polumajmuna''. Danas se primati dijele na podred [[Strepsirrhini]] i [[Haplorrhini]], a u ovaj drugi podred se ubrajaju i [[čovjekoliki majmuni]] ([[Hominoidi|Hominoidea]]) uključujući i [[čovjek]]a ([[Homo sapiens]]).<ref name="Dobzhansky T. 1970">Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref><ref name="Boaz N. T. 1999">Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref name="Natural History 1991">British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.</ref><ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>
	
Primati pripadaju [[klasa|klasi]] [[Sisari]] (''Mammalia'')i, kao takvi, imaju sva njihova svojstva. Za razliku od ostalih sisara, imaju:
*nokte – umjesto kandži,
*palac, koji može oponirati svim ostalim prstima ili veliki prst koji može dotaknuti ostale prste šake, i
*zubalo sa po četiri sjkutića u obje vilice – [[zub]]na formula:<br>Polovine vilica:
*gornji: '''2.1.2(3).3(2)'''
*donji: '''2.1.2(3).3(2)''' <br>Redom: sjekutići, očnjaci, pretkutnjaci, kutnjaci<br>(n)=rijetko.
[[Filogeneza|Filogenezu]] primata [[osobina|karakteriziraju]] sljedeće [[adaptacija|prilagodbe]]:
#udovi kao organi za (pri)hvatanje,
#prednji udovi kao organi za fizičko (i čulno) spoznavanje okoline,
#herbivorni digestivni sistem,
#redukcija osjetljivosti [[čulo|čula]] [[miris]]a,
#intenzivne vizuelne sposobnosti i aktivnosti,
#kvalitativno-kvantitativne specifičnosti mozga u [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskom]] i [[fiziologija|funkcijskom]] smislu, 
#odgovarajuće morfološko-anatomske promjene na [[lobanja|lobanji]], i
#redukcija broja potomaka (po okotu, odnosno porodu).<ref name="Hadžiselimović R. 1986"/>

== Klasična i moderna terminologija ==
Odnosi među različitim grupama primata nisu se  jasno razumjeli do relativno nedavno, tako da su se često koriste ponekad zbunjujući termini. Naprimjer, u [[engleski jezik|engleskom jeziku]],  imenica „majmun“ (''monkey'') se koristi ili kao alternativa za sve nečovjekolike  ili repate "majmune", ali za bezrepe, čovjekolike majmune postoji precizirajući temin ''ape'' = majmun. U [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]] nema takve terminološke diferencijacije pa izraz majmun  (još uvijek) obuhvata sve primate osim čovjeka, a ponekad i životinje koje liče na niže primate.<ref name="Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze.|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref><ref name=EB11Ape>{{Citation |last=Anon. |year=1911 |contribution=Ape |title=Encyclopædia Britannica |publication-place=New York |publisher=Encyclopædia Britannica |url=https://archive.org/stream/encyclopaediabri02chisrich#page/160/mode/2up |access-date=10. 7. 2011 |edition=11th |volume=XIX }}</ref>

Sir [[Wilfrid Le Gros Clark]] bio je jedan  [[primatologija|primatologa]]  koji je razvio ideju  o trendovima u evolucije primata i metodologiji uređenje životne članove reda u „uzlaznoj seriji koja vodi do čovjeka“.<ref name=Dixson1981>{{Citation |last=Dixson |first=A.F. |year=1981 |title=The Natural History of the Gorilla |publication-place=London |publisher=Weidenfeld & Nicholson |isbn=978-0-297-77895-0 }}</ref>  Odraz ovog pristupa bilo je najčešće korišteni nazivi za skupine primata su bili  „polumajmuni“  (''[[Prosimia]]'') "[[majmuni]]", "[[mali majmuni]]" i "[[veliki majmuni]]". Prema sadašnjem razumijevanju evolucijske povijesti primata, više tih skupina su [[parafilija|parafletske]]: parafiletska skupina je ona koja se ''ne'' uključuje sve potomke zajedničkog pretka grupe.<ref>{{Citation |last=Stace |first=Clive A. |year=2010 |title=Classification by molecules: What's in it for field botanists? |journal=Watsonia |volume=28 |pages=103–122 |url=http://www.watsonia.org.uk/Wats28p103.pdf |access-date=7. 2. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726104027/https://www.watsonia.org.uk/Wats28p103.pdf |archive-date=26. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref>

Za razliku od Clarkove metodologije, moderne klasifikacije obično navodi samo grupu onih oblika koji su [[monofilija|monofiletski]]; to je kad data skupina uključuje ''sve''  potomke njenog zajedničkog pretka.<ref>{{Citation |last=Mishler |first=Brent D |year=2009 |editor-last=Ayala |editor-first=F.J. |editor2-last=Arp |editor2-first=R. |contribution=Species are not Uniquely Real Biological Entities |title=Contemporary Debates in Philosophy of Biology |pages=110–122 |isbn=978-1-4443-1492-2 <!--|access-date=19. 4. 2011 -->|doi=10.1002/9781444314922.ch6 |lastauthoramp=yes }}</ref>

[[Kladogram]] ispod pokazuje mogući klasifikacijski niz živećih primata,<ref name=Cartmill2011>{{cite book | last1 = Cartmill | first1 = M. | last2 = Smith | first2 = F. H. | title = The Human Lineage | publisher = John Wiley & Sons | year = 2011 | isbn = 978-1-118-21145-8 | url = https://books.google.com/books?id=X058kYnhxC0C&pg=PA90}}</ref> sa grupama  koje nose uonbičajena (tradicijska) imena (prikazana desno).

{{clade
  |label1=&nbsp;&nbsp;{{color|LimeGreen|▼}}
     |label1=[[Primatomorpha]]
     |1={{Clade
        | 1=&nbsp;[[Dermoptera]]
|label2=&nbsp;Primates&nbsp;
|2={{Clade
   |label1=&nbsp;[[Haplorrhini]]&nbsp;
   |1={{Clade
      |label1=&nbsp;[[Simiiformes]]&nbsp;
      |1={{Clade
         |label1=&nbsp;[[Catarrhini]]&nbsp;
         |1={{Clade
            |label1=&nbsp;[[Hominoidea]]&nbsp;
            |1={{Clade
               |label1=&nbsp;[[Hominidae]]&nbsp;
               |1={{Clade
                  |label1=&nbsp;[[Homininae]]&nbsp;
                  |1={{Clade
                     |label1=&nbsp;[[Hominini]]&nbsp;
                     |1={{Clade
                        |1=[[Homo|Ljudi]]&nbsp;(genus&nbsp;''Homo'')|barbegin1=darkred|barend1=darkred
                        |2=[[Čimpanze]]&nbsp;(genus&nbsp;''Pan'')[[File:Chimpanzee male white background.jpg|50 px]]|barbegin2=darkgreen
                        }}
                     |label2=&nbsp;[[Gorillini]]&nbsp;
                     |2={{Clade
                        |1=[[Gorilla|Gorile]]&nbsp;(genus&nbsp;''Gorilla'') [[File:Gorilla gorilla white background.jpg|75 px]]|bar1=darkgreen
                        }}
                     }}
                  |2=[[Orangutani]]&nbsp;(potporodica ''[[Ponginae]]'') [[File:Pongo abelli white background.jpg|50 px]]|barend2=darkgreen
                  }}
               |2=[[Giboni]]&nbsp;(porodica&nbsp;[[Hylobatidae]]) [[File:Hylobates lar white background.jpg|50 px]]|barbegin2=green|barend2=green
               }}
            |2=[[Majmuni Starog svijeta]] (superporodica [[Cercopithecoidea]]) [[File:Mandrillus white background.jpg|60 px]]|barbegin2=crimson
            }}
         |2=[[Majmuni Novog svijeta]] (parvored [[Platyrrhini]]) [[File:Sapajus white background.jpg|50 px]]|barend2=crimson
         }}
      |label2=&nbsp;[[Tarsiiformes]]&nbsp;
      |2={{Clade
         |1=[[Avetnjaci]] (superporodica [[Tarsioidea]]) [[File:Tarsier white background.jpg|25 px]]|barbegin1=purple
         }}
      }}
   |label2=&nbsp;[[Strepsirrhini]]&nbsp;
   |2={{Clade
      |label1=[[Lemuriformes]]{{efn|name=Lemuriformes}}&nbsp;
      |1={{Clade
         |1=[[Lemur]]i (superporodica [[Lemuroidea]]) [[File:Lemur catta white background.jpg|75 px]]|bar1=purple
         |2=[[Lorisoidea]] (lori i srodnici) (superporodica [[Lorisoidea]]) [[File:Nyticebus white background.jpg|25 px]]|barend2=purple
         }}
      }}
   }}
}}
}}

'''Klasične kategorije''':
*'''Ljudi''' = rod ''[[Homo]]''
*'''Veliki ili bezrepi majmuni''' = [[Čimpanze]] + [[Gorile]] + [[Orangutani]]
*'''Mali majmuni''' = Porodica [[giboni]] (''[[Hylobatidae]]'')
*'''Repati majmuni''' = [[Majmuni Starog svijeta]] + [[Majmuni Novog svijeta]]
*'''Polumajmuni''' (''Prosimii'') = ''[[avetnjaci|Tarsiformes]]'' + ''[[Lemur]]iformes''

Sve  prikazane grupe sa naučnim imenima su monofiletske (to jest, oni su [[kladus]]i), a niz znanstvenih klasifikacija odražava evolucijsku historiju srodnih loza. Skupine koje su tradicijski imenovane, prikazane su  na desnoj strani; oni čine "uzlaznu seriju" (po Clarku, vidi gore), a nekoliko skupina su parafiletske.

* "Polumajmuni"  sadrže dvije  two monofiletske grupe (podred [[Strepsirrhini]] ili  lemuri, lori i srodnici, kao i [[avetnjaci]] podreda [[Haplorrhini]]);  oni su grupirani  parafiletski zato što isključuju  ''Simiiformes'', koji su također potomci zajedničkog pretka primata.
* „Repati majmuni" imaju dvije monofiletske grupe: [[majmuni Novog svijeta]] i [[majmuni Starog svijeta]], ali su  parafiletski zato što isključuju hominoide, superporodicu [[Hominoidea]], u kojoj su također potomci zajedničkog pretka svih pripadnika grupe  ''Simiiformes''.
* "Bezrepi majmuni" u cjelini, a  "veliki majmuni"  posebno, su parafiletska grupa jer isključuju ljude.

Dakle, članovi  grupa dva seta, a samim tim i imena, ne podudaraju se, što uzrokuje probleme u vezi sa  zajedničkim naučnim  (obično tradicionalnom) imenima. Ako se posmatra natporodica [[Hominoidea]], što se tiče zajedničkog imena na desnoj strani, ova grupa se sastoji od majmuna i ljudi, a  ne postoji jedan zajednički naziv za sve članove grupe. Jedno od rješenja  je da se stvori novi zajednički naziv, u ovom slučaju "hominoida". Druga mogućnost je da se proširi upotreba jednog od tradicijskih imena. Naprimjer, u svojoj knjizi iz  2005., u paleontologiji kičmenjaka, [[paleontologija|paleontolog]] Benton je napisao: "Majmuni, Hominoidea, danas uključuju gibbone i orangutana ... gorilu i čimpanze ... i ljude"; time  je koristio značenje "majmuni" u smislu „hominoida". U tom slučaju, grupa do sada pod nazivom "majmuni" sada mora biti označena kao "nehominidni bezrepi majmuni".

Od [[2005]]., ne postoji konsenzus o tome koja će se metodologija primjenjivati, odnosno da li će se prihvatiti tradicijska (koja je zajednička), ali sa parafiletskim imenima ili treba koristiti samo monofiletske nazive; ili koristiti 'nova' uobičajena imena ili adaptaciju starih. Oba konkurentna pristupa se nalaze u biološkim izvorima, često u istoj temi, a ponekad i kod istog autora. Tako, Benton definira da  "bezrepi majmuni" uključuju i  ljude, a zatim  u više navrata koristi "majmunoliki", što  znači "poput majmuna, a ne čovjeka"; kada govori o reakciji drugih na novi [[fosil]],  on piše da   ''" [[Orrorin]] '' ... nije  majmun nego čovjek“.{{Sfn|Benton|2005|pp=378–380}}

== Osnovna obilježja ==
Iako su primati jednan relativno jasno određen [[red]] [[sisari|sisara]] ([[klasa]]: ''Mammalia''), imaju vrlo malo osobina koje se pojavljuju samo kod njih, a niti kod jednog drugog predstavnka pripadajuće [[klasa|klase]].<ref>Napier J. R., Napier P. J. (2005): Natural history of primates – A review of the natural history of the primates. The British Museum of Natural, History, London, [DOI: 10.1002/zoo.1430060210]</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, {{ISBN|0-202-02041-X}}; {{ISBN|0-202-02042-8}}.</ref><ref>Cowligshaw G., Dunbar R. (2000): Primate conservation biology. The University of Chicago Press, Chicago, Chicago and London, {{ISBN|0-226-11636-0}}; {{ISBN|0-226-11637-9}}</ref><ref>Srivastava (2009): Morphology of the primates and human evolution. PHI Learning Private Learning Ltd, New Delhi, {{ISBN|978-81-203-3656-8}}.</ref>

=== Veličina tijela ===
Veličina tijela se kreće od samo 12-14 [[cm]] dugog i 40 grama teškog roda [[Microcebus]]a koji živi na Madagaskaru, i [[gorile]] koji može imati i do 275 [[kg]]. Generalno, majmuni iz grupe [[Strepsirrhini]] (prosječna težina 500 grama) su manji od grupe [[Haplorrhini]] (prosječna težina 5 kg), to je činjenica koja se zasniva na različitom vremenu dnevnih aktivnost. Kod nekih vrsta je vrlo izražen [[spolni dimorfizam]], tako da su mužijaci i dvostruko teži od ženki, a uz to se često razlikuju i bojom

=== Dlakavost ===
Tijelo većine primata je pokriveno [[krzno]]m, čija boja se kreće od bijele preko sive do smeđe i crne. Dlanovi i tabani su kod većine vrsta goli, a neke vrste nemaju dlake niti na licu ili im je čak i cijela glava gola (na primjer [[uakari]] (''Cacajao'') iz porodice ''Pitheciidae''). Od svih primata najmanje izraženu dlakavost ima [[čovjek]].

=== Čula ===
[[Datoteka:Spectral Tarsier.jpg|mini|250px|desno|[[Avetnjaci]] (iz roda ''Tarsius'') su grupa primata koji imaju najveće oči]]
Za primate su tipične relativno velike i prema naprijed okrenute [[oko|oči]]. Imaju vrlo dobar [[oko|vid]] i u odnosu na veličinu tijela relativno velik [[mozak]]. Najveće oči od svih primata imaju vrste iz roda Tarsus. Velika većina majmuna iz podvrste Strepsirrhini ([[polumajmuni neljenjivci]]) su noćne životinje i imaju [[oko|mrežnicu]] prevučenu slojem koji se naziva Tapetum lucidum a služi da reflektiranjem ostatka svjetla pojačava vidljivost u mraku.

Između podreda Strepsirrhini (koji se u nekim jezicima nazivaju "vlažnonosci") i podreda Haplorrhini (suprotno vlažnonoscima, ovu grupu nazivaju "suhonoscima") postoji razlika u građi rhinariuma. Kod "vlažnonosaca" on je pun žlijezda i vlažan i odraz je vrlo razvijenog čula [[nos|mirisa]]. Suprotno tome, suhonosci to nemaju, i njuh im je daleko manje razvijen.

=== Zubi ===
Najstariji [[fosil]]ni nalazi primata imaju formulu zuba 2-1-4-3 po jednoj polovini čeljusti, što znači da su imali dva [[zub|sjekutića]], jedan [[zub|očnjak]], četiri [[zub|prednja kutnjaka]] i tri [[zub|kutnjaka]], što znači da su imali ukupno 40 zuba. Najviše zubi među trenutnim vrstama primata imaju [[lemuri]] i [[kapucini (majmuni)|kapucini]] čija je formula 2-1-3-3. Neki rodovi su zbog svog načina ishrane izgubili još neke zube. Majmuni Starog svijeta, uključujući [[čovjek]]a imaju formulu 2-1-2-3, što znači da imaju ukupno 32 [[zub]]a.

Prije svega iz oblika kutnjaka se može izvući puno zaključaka o načinu ishrane pojedine vrste. Tako vrste koje se hrane prije svega [[voće]]m, imaju kutnjake okruglastog oblika. Kutnjaci kod vrsta koje bi se mogle nazvati [[bubojedi]]ma, su upadljivo šiljasti, dok kod vrsta koje se hrane prije svega lišćem, kutnjaci imaju oštre rubove kako bi lakše sažvakali tvrde listove.

=== Udovi ===
[[Datoteka:Weisshandgibbon tierpark berlin.jpg|mini|200px|lijevo|[[Giboni]] imaju najduže ruke među svim primatima]]
Kako većina primata živi na drveću, njihovi su udovi dobro prilagođeni takvom načinu života. Stražnji su im udovi gotovo uvijek duži i snažniji od prednjih (iznimka su [[giboni]] i [[čovjekoliki majmuni]]) i imaju najveću ulogu u kretanju. I prsti prednjih i zadnjih [[ekstremitet|udova]] su u najvećoj mjeri prilagođeni tim potrebama. Osobina svih vrsta primata (osim čovjeka) je suprotnost nožnog palca ostalim prstima na stopalu. Jednako tako, većina vrsta koja se kreće granama kroz krošnje ima i palac na šakama nasuprotan ostalim prstima, dok se kod vrsta koje se s grane na granu ovješeni o prednje udove i uz to se hvataju i repom o grane, palčevi su se povukli tako da ih više nemaju (primjer su [[saki majmuni]] (''Colobinae''), kao i porodica ''Atelidae'' [[urlikavci]], [[hvataši]] i [[runasti majmuni]]). Prsti i na prednjim i na zadnjim [[ekstremitet|udovima]] završavanju noktima umjesto [[kandža]]ma. Jedino [[polumajmuni neljenjivci]] imaju na drugom nožnom prstu kandžicu koja im služi za čišćenje i njegu [[krzno|krzna]]. Dlanovi i tabani nemaju dlake i imaju područja koja su vrlo osjetljiva na dodir.

=== Rep ===
Velikom broju [[sisavci|sisavaca]] koji žive na drveću rep je vrlo važan dio tijela koji služi balansiranju i održavanju ravnoteže u krošnjama, pa tako i primatima. Međutim, rep se može povući ili potpuno nestati. Osim [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], koji generalno nemaju repove, dužina repa ili njegov nedostatak nema nikakvo značenje za utvrđivanje srodnosti među vrstama, jer se kod mnogih vrsta pojavljuje samo patrljak od repa sasvim nezavisno od razvoja. Čak unutar jednog roda postoje vrste nemaju rep ali i takve, kojima je rep duži od tijela. Rep kojim se mogu hvatati za grane razvili su samo neki rodovi [[majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[hvataši]] i [[urlikavci]]. Njihov rep s donje strane nema dlake, a snabdjeven je vrlo osjetljivim [[nervne ćelije|nervnim ćelijama]].

== Etologija ==
Pretpostavlja se da su se primati razvili od životinja koje su nastanjivale drveće. Još i danas postoji veliki broj vrsta primata koji jedva da ponekad siđu na tlo. Druge vrste žive djelomično na tlu, a samo nekoliko vrsta žive isključivo na tlu.

Pojednostavljeno, [[Strepsirrhini]] su uglavnom aktivni noću (uz pojedine iznimke) dok su [[Haplorrhini]], opet uz neke iznimke, uglavnom dnevno aktivni.

U odnosu na načine kretanja, ukupno gledajući, primati koriste sve postojeće načine kretanja. Pri tome, od vrste do vrste postoje razlike.

Primati su u najvećem broju slučajeva razvili složene oblike socijalnog ponašanja. Pravi samotnjaci su među primatima rijetki, čak i kod vrsta koje pretežno žive same ([[orangutan]]) područja na kojima borave, preklapaju se reviri ženki s revirom mužjaka, pa se kod parenja daje prednost partnerima s tih preklapajućih područja. Neke druge vrste žive u dugogodišnjim monogamnim vezama ([[giboni]], [[vunasti lemuri]]). No, većina primata ipak živi u grupama u kojima često vlada hijerarhija. Pri tom se mjesto na hijerarhijskoj ljestvici utvrđuje različito, ovisno o vrsti. To može biti rezultat borbi, starost, rodbinske veze ili na druge načine.<ref>Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, {{ISBN|9958-21-091-6}}.</ref>

I komunikacija i interakcija imaju vrlo značajnu ulogu u socijalnom životu primata. Većina vrsta je razvila niz glasova za obilježavanje teritorija, za potragu za članovima grupe, za prijetnju ili upozorenje hranidbenim konkurentima i slično. Posebno su poznati prašumski "koncerti" [[urlikavci|urlikavaca]], kao i "pjesma" u duetu parova [[giboni|gibona]].
[[Datoteka:Gorilla04.jpeg|mini|300px|lijevo|[[Gorila|Gorile]] su [[biljožderi]] specijalizirani za lišće]] Pretpostavlja se da su preci primata bili bubojedi, ali većina svih vrsta su danas [[biljožderi]]. Mnoge vrste se hrane pretežno [[voće]]m, a dopunjavaju ga lišćem, [[cvijet|cvjetovima]], [[gomolj]]em, [[gljive|gljivama]], [[sjeme]]njem i drugim dijelovima [[biljke|biljki]]. Mnoge vrste su [[svežder]]i, koji biljnu hranu dopunjavaju i životinjskom. [[Pavijani]] i [[čimpanze]] spadaju u rodove koji povremeno love i nešto veće sisavce ([[zečevi|zečeve]], male primate, mladunčad [[parnoprstaši|parnoprstaša]])
== Razmnožavanje ==
Primate odlikuje relativno dugo razdoblje skotnosti, dugotrajno razdoblje odrastanja mladunaca i dug život. Strategija ovih životinja je investiranje puno vremena u podizanje mladunaca, stoga je i stopa razmnožavanja niska. Najkraće vrijeme skotnosti imaju [[patuljasti lemuri]] (Cheirogaleidae) a traje tačno 60 dana, dok je to kod većina vrsta između četiri i sedam mjeseci. Najduža trudnoća je kod [[čovjek]]a i [[gorile|gorila]] a traje devet mjeseci.

Kod većine vrsta prevladava rađanje jednog mladunca. I kod vrsta koje rađaju više mladunaca rijetko se dogodi da ih bude više od dva, eventualno tri u jednom leglu.
== Rasprostranjenje ==
[[Datoteka:Non-human primate range.png|maxi|800px|thumb|Sadašnja distribucija ne-ljudskih primata]]
[[Datoteka:Ring tailed lemurs.jpg|mini|300px|lijevo|[[Lemuri]] su primati koji žive samo na Madagaskaru]]<br>
[[File:Primates-drawing.jpg|thumb|upright|Crtež ([[1927]]) [[čimpanze]] i [[giboni|gibona]] (gore desno), dva [[orangutani|orangutana]] (centar i donji centar): Čimpanza gore lijevo je u pozi brahijacije; orangutan u donjem centru hoda na koljenima.]]
[[File:Akha cropped.png|right|upright|thumb|''Homo sapiens'' je jedini živi potpuno dvonožni primat]]
[[File:Tarsier Hugs Mossy Branch.jpg|thumb|upright|[[Filipini|Filipinski]] tarzijus ([[avetnjaci|avetnjak]]), [[polumajmun]], sada se predominantno svrstava u skupinu ''Haplorhini''.]]
Osim [[čovjek|ljudi]] koji nastanjuju čitavu [[Zemlja (planeta)|Zemlju]] izuzev [[Antarktik]]a, područje na kojem živeprimati je najvećim dijelom ograničeno na [[tropi|tropske]] i [[suptropi|suptropske]] dijelove [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Na području američkog kontinenta, primati žive od juga [[Meksiko|Meksika]] pa do sjevernih dijelova [[Argentina|Argentine]]. Majmuni koji su nekada živjeli na [[Karibi]]ma su izumrli, a danas tu žive samo primati koje su doveli ljudi. U Africi su široko rasprostranjeni, s tim da najveći broj različitih vrsta postoji južno od [[Sahara|Sahare]]. Na [[Madagaskar]]u se razvila posebna grupa primata, i svi su iz podvrste [[polumajmuni neljenjivci|polumajmuna neljenjivaca]]. U Aziji žive na [[Arapski poluotok|Arapskom poluotoku]] (postoji mogućnost, da su jednu vrstu [[pavijani|pavijana]] koji žive na tom području tamo donijeli ljudi), [[Indija|indijskom]] potkontinentu, [[Kina|Kini]], [[Japan]]u i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Istočna granica područja gdje žive u Aziji su otoci [[Sulawesi]] i [[Timor]]. U [[Evropa|Evropi]] slobodno živi samo jedna vrsta, [[Berberski majmun]] (Macaca sylvanus) na [[Gibraltar]]u, ali i tu su populaciju vjerovatno ljudi donijeli na ovo područje.

S izuzetkom ljudi, drugih primata nema u sjevernoj Americi, najvećem dijelu Europe, sjevernim i centralnim dijelovima Azije, na području [[Australija|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]], kao niti na zabačenim [[otok|otocima]] i polarnim područjima.

Za razliku od nekih drugih grupa [[sisavci|sisavaca]], ljudi primate nisu u većoj mjeri naseljavali na druga područja. Izuzetak su pavijani u Arabiji, berberskih majmuna na Gibraltaru, nekih otoka [[Karibi|Kariba]] i jedne grupe [[Macaca mulatta]] koji danas žive na [[Florida|Floridi]].

==Evolucija i mogući preci==
[[Datoteka:Komparativno mapiranje Y hromosom.jpg|mini|350px|Ilustracija srodnosti pojedini skupina primata: <br>Komparativni prikaz evolucije Y hromosoma]]

[[Paleontologija|Paleontološki]] tragovi ukazuju da su u [[mezozoik|mezozojskom]] periodu [[kreda|kredi]] (trajanje: prije 136 − 65 miliona godina) [[sisar]]i već bili izdiferencirani na skupine oblika koji predstavljaju vjerovatnea ishodišta njihovih današnjih redova. Izdleda da je jednoj takvoj grupi nespecijaliziranih sisara pripadao i ''Zalambdelestes'', čiji [[fosil]]ni ostaci (nađeni u [[Mongolija|Mongoliji]]) ukazuju na osobine prainsektivora. Početkom [[kenozoik]]a (tj. [[tercijer]]a, prije 65 miliona godina) radijacija takvih uopćeno građenih tipova dovela je do raskrsnice između [[insektivori|insektivora]] i pra-primata. Prema dosadašnjim nalazima, na njoj su se našli na razvojnim stupnjevima reda ''Plesiadapiformes'', (sa porodicama ''Plesiadapidae'', ''Carpolestidae'', ''Paromomydae'', ''Picrodontidae'' i ''Saxonellidae''). Najstariji (oko 65 miliona godina) poznati protoprimat opisan je kao ''Purgatorius''. Osim njega, od praprimata ovog reda, posebno su zanimljivi [[Amerika|sjevernoamerički]] ''Carpodaptes'', ''Picrodus'' i ''Palaechton'', te [[Evropa|evropski]] ''Plesiadapis'' i ''Saxonella''. Postoje argumentirani nagovještaji (oblik lobanje i kutnjaka) da su se, nakon toga, iz općeg stabla praprimata, najprije izdvojili pralemuri, preko skupine koja je približno imala [[osobina|osobine]] oblika ''Anagale'' ([[oligocen]], [[Mongolija]]).

Moguće je da prvi tarzoidi ([[avetnjaci]]) evoluirali iz neke grupe primitivnih [[lemuri|lemura]]. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji u [[filogenetika|filogenetičkoj]] diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjim [[tupaja]]ma (''Tupaiidae'') sličnih protoprimata.

Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih primata − (pra[[lemuri|lemura]]), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holarktik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis'' i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''.

Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih [[lemuri|lemura]], ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane današnjih majmuna Novog svijeta.
To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz [[oligocen]]a i [[miocen]]a) praprimata iz [[Amerika|J. Amerike]], kao što su: ''Branisella'', ''Homunculus'', ''Trembacebus'', ''Dolichocebus'', ''Stirtonia'', ''Neosaimiri'', ''Cebupithecia'' i drugi.

Pronađeni su [[fosil]]i tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'', ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'') potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' ([[oligocen]] [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'', ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus'' i ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna.

U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci primata koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših [[uskonosni majmuni|uskonosnih majmuna]] iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]] i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[orangutani]], [[čimpanze]] i [[gorile]]), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u [[fosil]]ni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]] svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji [[giboni]]. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim [[osobina]]ma.<ref name="Dobzhansky T. 1970"/><ref name="Wood B. 2005"/>
<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Boaz N. T. 1999"/><ref name="Natural History 1991"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?". In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer, London, {{ISBN|978-1-4020-9979-3}}.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref>

== Klasifikacija recentnih primata ==
Lista familija recentnih primata sa mogućim rangiranjem [[Taksonomija|taksonomskih]] kategorija. Ostale klasifikacije su također u upotrebi. Na primjer, alternativna klasifikacija, recentne pripadnike grupe ''Strepsirrhini'' dijeli u dva infrareda: ''Lemuriformes'' ''Lorisiformes''. Treba, međutim, zapaziti da je uvođenje kategorija '''[[Strepsirrhini]]''' i '''[[Haplorrhini]]''' unijelo novu konfuziju u ionako nekonzistentnu klasifikaciju reda ''Primates''. Bez dvojbe se može konstatirati da je u raspoloživoj udžbeničkoj literaturi gotovo nemoguće naći svije apsolutno podudarne podjele na niže [[biosistematika|biosistematske]] kategorije. Dodatnu zbrku u ovo područje biosistematike unosi i flagrantno ignoriranje '''Kodeksa zoološke nomenklature''' u većini takvih pokušaja, kao i u ovom koji slijedi.
* '''Red Primates'''
** '''Podred ''[[Strepsirrhini]]''''': [[lemuri]], galago lorisidi
*** Infrared ''Lemuriformes''
**** Superfamilija ''Lemuroidea''
***** [[Familija]] ''Cheirogaleidae'': patuljasti lemuri o mišoliki lemuri (34 vrste)
***** [[Familija]] ''Daubentoniidae'': aj-aj (jedna vrsta)
***** Familija ''Lemuridae'': prstenorepi lemuri i srodnici (21 vrsta)
***** Familija ''Lepilemuridae'': "zabavljački" lemuri (26 vrsta)
***** [[Familija]] Indriidae: runasti lemuri i srodnici (19 vrsta)
**** Superfamilija ''Lorisoidea''
***** Familija ''Lorisidae'': lorisidi (14 vrsta)
***** Familija ''Galagidae'': galagoi (19 vrsta)
** '''Podred ''[[Haplorrhini]]''': tarzijusi, repati i [[veliki majmuni]]
*** Infrared ''Tarsiiformes''
**** Familija ''Tarsiidae'': tarzijusi ([[avetnjaci]]) (11 vrsta)
*** Infrared ''Simiiformes'' (ili ''[[Anthropoidea]]'')
**** Parvordo ''[[Platyrrhini]]'': [[Majmuni Novog svijeta]]
***** [[Familija]] ''Callitrichidae'': marmoseti i tamarini (42 vrste)
***** Familija ''Cebidae'': kapucini i vjeveričasti majmuni (14 vrsta)
***** Familija ''Aotidae'': noćni ili sovasti majmunini(duroukuli) (11 vrsta)
***** Familija ''Pitheciidae'': titi, saki i uakari (43 vrste)
***** Familija ''Atelidae'':drekavci, pauk, runasti pauci i runasti majmuni (29 vrsta)
**** Parvordo ''Catarrhini''
***** Superfamilija ''Cercopithecoidea'' repati [[majmuni Starog svijeta]]
****** Familija ''Cercopithecidae'': [[majmuni Starog svijeta]] (138 vrsta)
***** Superfamilija ''Hominoidea''
****** [[Familija]] ''[[Hylobatidae]]'': [[giboni]] ili "mali majmuni" (17 vrsta)
****** [[Familija]] ''[[Hominidae]]'': [[veliki majmuni]], uključujući i [[čovjek|ljude]] (sedam vrsta)

==Evolucijska historija==

{{cladogram|clades={{Clade|style=font-size:75%; width:35em;
|label1=[[Euarchontoglires]]&nbsp;&nbsp;
|1={{Clade
 |label1=[[Glires]]&nbsp;
 |1={{Clade
    |1=[[Rodent]]ia ([[glodar]]i)
    |2=[[Lagomorpha]] ([[kunić]]i, [[zec|zečevi]], dvozupci)}}
 |label2=&nbsp;[[Euarchonta]]&nbsp;
 |2={{Clade
    |1=[[Treeshrew|Scandentia]] (vjeveričaste rovke - [[verirovke]])
     | label2=[[Primatomorpha]]
    |2={{Clade
       |1=[[Colugo|Dermoptera]] (kolugo)
       |2={{Clade
          |1=†[[Plesiadapiformes]]
          |2=Primates}}
          }}
       }}
   }}
}}}}

[[Red (biologija)|Red]] ''Primates'' je dio [[kladus]]a [[Euarchontoglires]], koji se nalazi u grani [[Eutheria]] razreda  [[Mammalia]]. Dosadašnja  [[molekulska genetika€molekulskogenetička]] istraživanja primata, [[kolugo]]a i [[verirovke|vjevericolikih]] [[insektivor]]a verirovki pokazala su da su dvije vrste koluga mnogo bliže primatima nego tim životinjama,<ref>{{cite journal|title=Molecular and Genomic Data Identify the Closest Living Relative of Primates|journal=Science|date=2. 11. 2007|last1=Janečka |first1=J. E. |last2=Miller |first2=W. |last3=Pringle |first3=T. H. |last4=Wiens |first4=F. |last5=Zitzmann |first5=A. |last6=Helgen |first6=K. M. |last7=Springer |first7=M. S. |last8=Murphy |first8=W. J. |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/318/5851/792|access-date=17. 8. 2008|doi=10.1126/science.1147555|volume=318|issue=5851|pages=792–794|pmid=17975064|archive-url = https://web.archive.org/web/20080621092403/http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/318/5851/792 |archive-date = 21. 6. 2008|subscription=yes|bibcode=2007Sci...318..792J}}</ref> iako su ove  nekada  smatrane primatima.<ref>{{cite book|title=A Complete Guide to Monkeys, Apes and Other Primates|url=https://archive.org/details/completeguidetom0000kava_z0w7|author=Kavanagh, M. |publisher=Viking Press |location=New York|pages=[https://archive.org/details/completeguidetom0000kava_z0w7/page/18 18]|year=1983|isbn=0-670-43543-0}}</ref> Ova tri reda čine [[kladus]] [[Euarchonta]]. Kombinacija ove [[kladus|grane]] sa kladusom [[Glires]] (sastavljen od [[Glodari|glodara]] i [[Lagomorpha]]) čini kladus Euarchontoglires. Različito, kako Euarchonta i Euarchontoglires su rangirane kao superredovi. Neki naučnici smatraju za  Dermoptera da su podred primata i naziv  podreda  Euprimates koriste za "prave" primate.<ref>{{cite book |author1=McKenna, M. C. |author2=Bell, S. K. |lastauthoramp=yes | year = 1997 | title = Classification of Mammals Above the Species Level|url=https://archive.org/details/classificationof0000mcke | publisher = Columbia University Press |location=New York| pages = [https://archive.org/details/classificationof0000mcke/page/329 329] |isbn=0-231-11012-X}}</ref>

== Reference ==
{{reference}}
== Također pogledajte ==
* [[Evolucija čovjeka]]
*[[Majmuni Novog svijeta]]
*[[Majmuni Starog svijeta]]
*[[Čovjekoliki majmuni]]
*[[Psetoliki majmuni]]
* [[Primatologija]]
{{Commonscat|Primates}}
==Vanjski linkovi==
{{Commons|Primates}}
* [http://pin.primate.wisc.edu Primate Info Net]
* [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Primates.html Primates] at Animal Diversity Web
* [http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ Primate Research Institute], Kyoto University
* [http://primate-brain.org High-Resolution Cytoarchitectural Primate Brain Atlases]
* [http://www.euprim-net.eu EUPRIM-Net: European Primate Network]
* [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/PCLNatHist PrimateImages: Natural History Collection]
* [http://tolweb.org/Primates/15963 Tree of Life web project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110426005553/http://tolweb.org/Primates/15963 |date=26. 4. 2011 }}

[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Životinje]]
[[Kategorija:Sisari]]
[[Kategorija:Primati]]