Uređujete Uskonosni majmuni

{{Taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Uskonosni majmuni<br>''Catarrhini''<br>Kasni Eocen – Holocen (Sada)
| status = Diferenciran
| slika = Macaca arctoides.png
| slika_širina = 250px
| slika_opis =
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia =podred Anthropoidea - Catarrhini<br>Uskonosni majmuni
| superfamilia = [[Hominoidi|Hominoidea]]
| familia = Porodice [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]
| genus = Rodovi [[Majmuni Starog svijeta|majmuna Starog svijeta]]
| genus_autorstvo =[[Étienne Geoffroy Saint-Hilaire|É. Geoffroy]], 1812 
| tip_species = ''[[Čimpanze|''Pan troglodytes'']]''
| tip_species_autorstvo = [[Thomas S. Savage|Savage]], 1847
| razdioba_stupanj = Superfamilike
| razdioba = 
[[Majmuni Starog svijeta|Cercopithecoidea]] ([[Majmuni Starog svijeta]])<br />
[[Antropoidi|Hominoidea]] ([[Veliki majmuni]])
}}
'''Uskonosni majmuni''' ('''''[[Catarrhini]]''''') su, uz [[širokonosni majmuni|širokonosne majmune]] (''Platyrrhini'') jedna od dvije subdivisizije viših [[primat]]a. Uključuju repate [[majmuni Starog svijeta|majmune Starog svijeta]] i [[veliki majmuni|velike majmune]], od kojih se  potonji dalje dijele u male majmune ili [[giboni|gibone]] i velike majmune (''[[Hominidae]]'')  u kojima su  [[orangutani]], [[gorile]], [[čimpanze]] (uključujući i vrstu [[bonobo]]) i [[čovjek|ljudi]]. Svi su porijeklom iz [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]]. Članovi ovog parvorda se nazivaju '''katarini'''.

==Opis==
Determinantna razlika između [[Novi Svijet|novosvjetskih]] platirina (širokonosnih majmuna)  i [[Evroazija|starosvjetskih]] katarina (uskonosnih majmuna)  je oblik noseve. ''Platyrrhini'' (grč. ''platu-'' = ravan + ''-rhin'' = nos ) imaju nosnice koje usmjerene ustranu, dok ''Catarrhini'' (grč. ''kata-'' = dolje, ispod + ''-rhin'' =  nos) imaju nozdrve prema dolje. Catarrhini također nikada nemaju repove za prihvatanje, i imaju ravne nokte i nokte na nogama i cjevaste vantimpnske [[uho|ušne]] [[kost]]i i osam, a ne dvanaest, premolara, što  im daje [[zub]]nu formulu:formulu:
*gornji = 2.1.2.3.
*donji= 2.1.2.3.

Većina [[vrsta]] skupine ''Catarrhini'' ispoljavaju značajan [[spolni dimorfizam]] i ne formiraju „bračne veze“.  Većina, ali ne i sve, vrsta žive u društvenim grupama.<ref> http://www.chimpanzoo.org/catarrhi.html, Catarrhini infrared, ChimpanZoo (The Jane Goodall Institute)</ref> i imaju šake za hvatanje  (s izuzetkom dvonožnih ljudi) za hvatanje nogama.

[[Veliki majmuni]] – i u tradicionalnoj i u  [[filogenija|filogenijskoj]] nomenklaturi – isključivo su vrste grupe ''Catarrhini''. U tradicionalnoj upotrebi, '''majmun''' opisuje bilo bezrepe, velike, obično prizemne   vrste ''Catarrhini''. "Veliki majmuni" mogu se naći kao dio zajedničkog imena tih vrsta, kao što je  berberski majmun (divlji makak). U [[filogenija|filogenijskoj]] upotrebi, izraz [[majmun]] se odnosi samo na  natporodicu [[Hominoidea]] ([[Antropoidi]]). Ova grupa se  sastoji se od dvije porodice: ''[[Hylobatidae]]'' ili mali bezrepi majmuni ili [[giboni]]  i  ''[[Hominidae]]'' – [[veliki majmuni]]'', uključujući [[orangutane]],  [[gorile]], [[čimpanze]] i [[Homo sapiens sapiens]], sa  izumrli rodovima, kao što su predljudski ''[[Australopithecinae]]'' i gigantski orangutanu srodni   ''[[Gigantopithecus]]''.

==Evolucija i mogući preci==

=== Raniji nalazi i pretpostavke===
Prema ranim nalazima, na jednoj od značajnijih raskrsnica u [[filofeneza|filogenetskoj]] diversifikaciji primata vjerovatno su se našli  oblici reda ''Plesiadapiformes'', (sa porodicama ''Plesiadapidae'', ''Carpolestidae'', ''Paromomydae'', ''Picrodontidae'' i ''Saxonellidae''). Najstariji (oko 65 miliona godina) poznati protoprimat opisan je kao ''Purgatorius''. Osim njega, od praprimata ovog reda, posebno su zanimljivi [[Amerika|sjevernoamerički]] ''Carpodaptes'', ''Picrodus'' i ''Palaechton'', te [[Evropa|evropski]] ''Plesiadapis'' i ''Saxonella''. Postoje argumentirani nagovještaji (oblik lobanje i kutnjaka) da su se, nakon toga, iz općeg stabla praprimata, najprije izdvojili pralemuri, preko skupine koja je približno imala [[osobina|osobine]] oblika ''Anagale'' ([[oligocen]], [[Mongolija]]).<ref name="Hadžiselimović R. 1986">Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|9958-9344-2-6}}.</ref>

Moguće je da prvi tarzoidi ([[avetnjaci]]) evoluirali iz neke grupe primitivnih [[lemuri|lemura]]. Mnogo je, međutim, raširenije mišljenje da oni nikada nisu prošli kroz lemuroidnu fazu i da su se presudni događaji u [[filogenetika|filogenetičkoj]] diversifikaciji tarzijusa i lemura zbili nešto ranije, na rszini današnjim [[tupaja]]ma (''Tupaiidae'') sličnih  protoprimata.
Još uvijek nema pouzdanih podataka o zajedničkoj prošlosti repatih i majmuma Starog i Novog svijeta. Naime, fosili najprimitivnijih lemurolikih [[primat]]a − (pra[[lemuri|lemura]]), svrstani su u [[pleistocen]]ske ''Adapidae'', dok su tarsiusoliki obuhvaćeni porodicom ''Omomidae'', Fosili pripadnika ovih skupina su otkriveni sami u [[Holarktik]]u, pri čemu su ''Adapidae'' bile vezane za [[Evroazija|evroazijski]] područje, a ''Omomidae'' za [[Amerika|američko]] kopno. Tipski predstavnici adapida su ''Adapis'' i ''Pronycticebus'', a američkih − ''Notarctus'' i ''Smilodectes''.

Sa [[paleontologija|paleontološke]] tačke gledišta, među omomidama najzanimljiviji ''Omomis'', ''Tetonius'' ([[Amerika|S. Amerika]] i ''Necrolemur'' ([[Evropa]]). Najbolje očuvani su ostaci oblika ''Notharctus'' i ''Adapis''. Ta stvorenja su bila veličine današnjih [[lemuri|lemura]], ali nešto manje lobanjske zapremine i primitivnijeg [[zub]]ala. Vjeruje se da je skupina adapida bila među precima ishodišne grane  današnjih majmuna Novog svijeta.
To posebno ubledljivo nagovještavaju njihove relacije sa fosilima (iz [[oligocen]]a i [[miocen]]a) praprimata iz [[Amerika|J. Amerike]], kao što su: ''Branisella'', ''Homunculus'', ''Trembacebus'', ''Dolichocebus'', ''Stirtonia'', ''Neosaimiri'', ''Cebupithecia'' i drugi.
Pronađeni su [[fosil]]i tarzoidnih primata, koji ispoljavaju uočljiv uspon prema cinomorfnoj i antropomorfnoj konstituciji. Pretpostavlja se da svi majmuni Starog svijeta (''Cercopithecidae'',  ''Hylobatidae'', ''Pongidae'' i ''Hominidae'')  potiču iz grupe [[anatomija|anatomski]] „uopćeno“ građenih pratazoida, kojima su, među ostalim, pripadali i oblici ''Teilhardina'' ([[oligocen]] [[Egipat|Egipta]]). Među njima se ''Apidium'',  ''Moeripithecus'' i ''Oligopithecus'' ( a nerijetko i ''Parapithecus'') ubrajaju u neposredne fosilne pretke psetolikih majmuna, dok je ostalo otvoreno pitanje da li tu pripadaju i ''Amphipithecus''  i  ''Pondaungia'' (gornji [[eocen]] [[Burma|Burme]]) ili bi ih trebalo uvrstiti u prelaznu fazu [[evolucija|evolucije]] ka zajedničkim precima [[antropopoidi|antropomorfnih]] majmuna.

U donjeoligocenskim slojevima [[Afrika|Afrike]], međutim, nađeni su fosilni ostaci [[primat]]a koji su nedvojbeno imali niz [[osobina]] današnjih viših uskonosnih majmuna iz porodica ''Hylobatidae'' ([[giboni]]  i ''Pongidae'' ([[orangutani]]). Među takvim oblicima, redovno se pominju ''Parapithecus'' i ''Aegyptopithecus'', sa zubalom kao u suvremenih bezrepih – [[veliki majmuni|velikih majmuna]] ([[orangutani]], [[čimpanze]] i [[gorile]]), iako se prvopomenuti oblik često ubraja i u predačku skupini psetolikih repatih majmuna, a drugi u [[fosil]]ni rod ''Dryopithecus''. U direktne predačke forme [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih primata]]  svrstava se i [[giboni|gibonoliki]] ''Propliopithecus'', od kojeg, vjerovatno preko oblika tipa ''Limnopithecus'' i ''Pliopithecus'' vode porijeklo današnji [[giboni]]. Međutim, prema nekim procjenama, propliopitek bi mogao biti i predak pomenutog egiptopiteka ili čak forma driopiteka, sa naglašenijim hominoidnim [[osobina]]ma.<ref>Dobzhansky T. (1970):  Genetics of the evolutionary process. Columbia,  New York, {{ISBN|0-231-02837-7}}.</ref><ref name="Wood B. 2005">Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|0-19-280360-3}}.</ref>
<ref name="Wood B. 2005"/><ref name="Hadžiselimović R. 1986"/><ref>Wood  B. A. (2009): Where does the genus Homo  begin, and how would we know?". In:  Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R.  E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer, London, {{ISBN|978-1-4020-9979-3}}.</ref><ref>Jobling  M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, {{ISBN|978-0-8153-4148-2}}. OCLC 829099073.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,{{ISBN|0-13-080793-1}}.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, {{ISBN|0 521 40864}} 4.</ref>

Prema najnovijim istračivanjima, skonosni majmuni su se odvojili od širokonosnih prije oko 35 miliona godina. Glavnina njihove divizije se pojavila prije oko 25 miliona godina, a  [[giboni]] su se (od velikih majmuna, uključujući i ljude)  izdvojili prije oko 15-19 miliona godina.<ref name= Schrago>{{cite web | url = http://mbe.oxfordjournals.org/content/20/10/1620.full | title = Timing the Origin of New World Monkeys | access-date = 21. 8. 2010 | author = Carlos G. Schrago, Claudia A. M. Russo | date = 27. 6. 2003 | work = [[Molecular Biology and Evolution (journal)|Molecular Biology and Evolution]] | publisher = [[Oxford University Press|Oxford Journals]]}}</ref>

===Noviji nalazi mogućih predaka ===
Maja [[2005]]. otkrivena su tri nova  primatska  [[fosil]]a na brdu ''Bugti'' ([[''Bugti Hill'']]) u [[Pakistan]]u. Smatra se da su ovi nalazi  zatvorili mnoge misterije o  prošlosti primata. Jedna od tih tajni je otkrivena [[2001]]. godine, kada je otkriven rani primat ''Bugtilemur'', što je osnažilo  pretpostavku da su [[lemuri]] došli iz [[Azija|Azije]], a ne iz [[Afrika|Afrike]].<ref>http://homepage.mac.com/wis/Personal/lectures/human-origins/PrimateEvolution.pdf, (Selers B. et al. (2000):  Primate Evolution. Format PDF.</ref><ref>Disotell T. R., Noviello C. M., Raaum R. L., Sterner K. N., Stewart C. (2005): Catarrhine primate divergence dates estimated from complete mitochondrial genomes: concordance with fossil and nuclear DNA evidence. J. Hum. Evol., 48 (3): 237–257.</ref>

Tri praprimata:  ''Bugtipithecus inexpectans'', ''Phileosimias kamali'', i ''Phileosimias brahuiorum'' datiraju do [[oligocena]] prije 30 miliona godina – kada su majmni  dominirala samo  u [[Afrika|Africi]] majmuni To su bile mali lemuri nalik uskonosnim majmunima koji su  napredovali u drevnim tropskim kišnim [[prašuma]]ma. Moguće je da su ovi  azijski oblici bili slijepa grana [[evolucija|evolucije]],tj. bočna  grana  grupe  ''Eosimias''. Druga nova otkrića mogućih fosilnih  katarinolikih primata potiču iz [[Kina|Kine]], [[Tajland]]a i [[Burma|Burme]].<ref>Marivaux et al. (2005): Anthropoid primates from the Oligocene of Pakistan (Bugti Hills): Data on early anthropoid evolution and biogeography. PNAS, 102, 24.</ref><ref>http://www.pnas.org/content/102/24/8436</ref><ref>[http://www.pnas.org/content/102/24/8436.full.pdf Full text PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210213101807/https://www.pnas.org/content/pnas/102/24/8436.full.pdf |date=13. 2. 2021 }})</ref>

Zanimljivo je zapaziti da pomenuti novi nalazi ne opovrgavaju ranije pretpostavke o azijskom porijeklu pralemura, nego ih učvršćuju novim materijalnim dokazima, opisujući nove „vrste“ u različitim dijelovima Azije (prva nalazišta su bila u [[mongolija|Mongoliji]]).

==Klasifikacija==
Uskonosni majmuni su se odvojili od širokonosnih prije oko 35 miliona godina. Glavnina njihove divizije se pojavila prije oko 25 miliona godina, a  [[giboni]] su se (od velikih majmuna, uključujući i ljude)  izdvojili prije oko 15-19 miliona godina.<ref name=Schrago/>

* '''Red [[Primates]]'''
** Podred [[Strepsirrhini]]: lemuri, lori, etc.
** Podred [[Haplorhini]]: tarzijusi ([[avetnjaci]]), repati i bezrepi majmuni
*** Infrared [[Tarsiiformes]]
**** Familija ''[[Tarsiidae]]'': tarzijusi ([[avetnjaci]])
*** Infrared [[Simiiformes]]: simije ili viši [[primat]]i
**** '''Parvordo Catarrhini'''
***** Superfamilija [[Cercopithecoidea]], [[majmuni Starog svijeta]]
****** Familija [[Cercopithecidae]]: [[majmuni Starog svijeta]]
***** Superfamilija †[[Propliopithecoidea]]
****** Familija †[[Propliopithecidae]] (uključujući ''[[Aegyptopithecus]]'')
***** Superfamilija †[[Saadanioidea]]
****** Familija †[[Saadaniidae]]
***** Superfamilija [[Hominoidea]]
****** Familija [[Hylobatidae]]: gibbons
****** Familija [[Hominidae]]: [[veliki majmuni]] (uključujući [[čovjek|ljude]])
**** '''Parvordo [[Platyrrhini]]''': [[majmuni Novog svijeta]]

==Također pogledajte==
*[[Čovjekoliki majmuni]]
*[[Veliki majmuni]]
*[[Giboni]]
*[[Orangutani]]
*[[Gorile]]
*[[Čimpanze]]
*[[Čovjek|Ljudi]]

==Reference==
{{reference}}

==Vanjski linkovi==
{{Commons|Primates}}
* [http://pin.primate.wisc.edu Primate Info Net]
* [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Primates.html Primates] at [[Animal Diversity Web]]
* [http://www.pri.kyoto-u.ac.jp/ Primate Research Institute], [[Kyoto University]]
* [http://primate-brain.org High-Resolution Cytoarchitectural Primate Brain Atlases]
* [http://www.euprim-net.eu EUPRIM-Net: European Primate Network]
* [http://digital.library.wisc.edu/1711.dl/PCLNatHist PrimateImages: Natural History Collection]
* [http://tolweb.org/Primates/15963 Tree of Life web project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110426005553/http://tolweb.org/Primates/15963 |date=26. 4. 2011 }}

[[Kategorija:Primati]]
[[Kategorija:Majmuni]]
[[Kategorija:Ljudi]]