Prozor-Rama
Prozor-Rama je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na sjeveru Hercegovine u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Prozor-Rama | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Prozor-Rama | |
 Panorama Prozora | |
 Grb | |
 Općina Prozor-Rama u Bosni i Hercegovini | |
  Prozor-Rama | |
| Koordinate: 43°49′14.3″N 17°36′40.5″E / 43.820639°N 17.611250°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Hercegovačko-neretvanski |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jozo Ivančević[1] (RNS) |
| Površina | |
| • Općina | 481,71 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 19,02 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 14.280 |
| • Općina (gustoća) | 29,64 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 3.367 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 177,02 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88 440 |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 138207[2] |
| Matični broj općine | 10766 |
| Veb-sajt | prozor-rama |
Historija
Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.
Srednjovjekovna Bosna
Ne zna se tačno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Prozorska utvrda predstavlja središte župe Rama. Pod tvrđavom se razvilo podgrađe. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukcu Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.
Grad je najvjerovatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište. U Prozoru je tokom 15. i početka 16. vijeka jaka privredna djelatnost. Trgovci ovog mjesta javljaju se kao dužnici u Splitu i Dubrovniku. Januara 1449.godine spominje se u jednom ugovoru Vukić Vukašinović iz Prozora (de Prosor partium Bosne). On se zadužio kod Splićanina Nikole Karipića na iznos od 17 dukata. Za njega se kao jemci javljaju Vukmir Silčić i Vukić Pričić iz Prozora.[3] Maja 1449.godine spominju se Vukoslav Bek i Živitko Pribilović iz Prozora. Oni se kod vlastelina Petra Antonija zadužuju na iznos od 21 dukata u tkaninama.[4] Istoga dana Ivan Hirinović iz Prozora se kod istog kreditora zadužio na iznos od 41 dukata. [5] Novembra 1470. Ivan Miočinović iz Prozora i Jurko Lizuliepić iz Fojnice uz jemstvo Paskoja Razića zadužuju se kod Marinka Rajkovića iz Dubrovnika na 190 dukata.[6] Februara 1509. Radoje Radihnić iz Prozora zadužio se kod Franciska Vukosalića na iznos od 130 dukata. Iste je obećao vratiti u sljedećim terminima: 60 dukata za dva mjeseca, a ostatak duga za šest mjeseci. Trećeg septembra tekuće godine kreditor je izvjestio da je dug isplaćen u potpunosti.[7]
Osmanlijsko doba
Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Hercegović Kosača ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom. Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad.
Austrougarsko doba
Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.
Drugi svjetski rat
Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u historiji je Bitka za ranjenike. Najpoznatije naređenje Josipa Broza Tita bilo je: Prozor noćas mora pasti.
Savremeno doba
Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija
Danas nema ušća Rame, a gotovo je nestala i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša, Čvrsnica). Posebno je nepristupačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje sa njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali sa drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas, skoro čitavu ovu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući uticaju sredozemne klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je čitava ovaj kraj vrlo prijatan i pitom i od pamtivjeka bio privlačan za čovjekovo stanište.
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Prozor-Rama
| Sastav stanovništva – općina Prozor-Rama | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 14 280 (100,0%) | 19 760 (100,0%) | 19 108 (100,0%) | 17 963 (100,0%) | 17 276 (100,0%) | ||
| Hrvati | 10 702 (74,94%) | 12 259 (62,04%) | 12 088 (63,26%) | 11 792 (65,65%) | 11 588 (67,08%) | ||
| Bošnjaci | 3 525 (24,68%) | 7 225 (36,56%)1 | 6 698 (35,05%)1 | 5 988 (33,34%)1 | 5 135 (29,72%)1 | ||
| Nepoznato | 23 (0,161%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 11 (0,077%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 7 (0,049%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 4 (0,028%) | 131 (0,663%) | 55 (0,288%) | 40 (0,223%) | 16 (0,093%) | ||
| Srbi | 3 (0,021%) | 45 (0,228%) | 49 (0,256%) | 94 (0,523%) | 271 (1,569%) | ||
| Jugoslaveni | 2 (0,014%) | 100 (0,506%) | 197 (1,031%) | 42 (0,234%) | 249 (1,441%) | ||
| Bosanci | 2 (0,014%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,007%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | – | – | 14 (0,073%) | 4 (0,022%) | 8 (0,046%) | ||
| Slovenci | – | – | 6 (0,031%) | 2 (0,011%) | 1 (0,006%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,005%) | – | – | ||
| Albanci | – | – | – | 1 (0,006%) | 3 (0,017%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 5 (0,029%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Prozor
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Prozor | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[12] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 3 367 (100,0%) | 3 566 (100,0%) | 2 220 (100,0%) | 1 380 (100,0%) | 1 052 (100,0%) | ||
| Hrvati | 2 217 (65,84%) | 1 199 (33,62%) | 610 (27,48%) | 263 (19,06%) | 207 (19,68%) | ||
| Bošnjaci | 1 130 (33,56%) | 2 199 (61,67%)1 | 1 448 (65,23%)1 | 1 019 (73,84%)1 | 563 (53,52%)1 | ||
| Muslimani | 9 (0,267%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 4 (0,119%) | – | – | – | – | ||
| Srbi | 2 (0,059%) | 39 (1,094%) | 42 (1,892%) | 51 (3,696%) | 128 (12,17%) | ||
| Nepoznato | 2 (0,059%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 1 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,030%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 1 (0,030%) | 36 (1,010%) | 4 (0,180%) | 13 (0,942%) | 1 (0,095%) | ||
| Jugoslaveni | – | 93 (2,608%) | 112 (5,045%) | 30 (2,174%) | 146 (13,88%) | ||
| Crnogorci | – | – | 3 (0,135%) | 3 (0,217%) | – | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,045%) | – | – | ||
| Albanci | – | – | – | 1 (0,072%) | 3 (0,285%) | ||
| Mađari | – | – | – | – | 4 (0,380%) | ||
Poznate ličnosti
Historijski spomenici
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2024. za načelnika za općinu Prozor-Rama". izbori.ba. Pristupljeno 17. 10. 2024.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ „Vuchich Vucassinouich de Prosor partium Bosne per se et heredes suos sponte fuit confessus et contentus ac asseruit se debitorem esse ac dare debere Nicole Charipich de Spaleto presenti et stipulanti pro se etc. ducatos decem et septem auri et in auro. Et hoc pro uno panno quarentino et una dozena zenturarum datis et venditis ... pro quo Vuchich fideuisserunt Vuhmir [Vuchmir ?] Silcich et Vuchich Pricich de Prosor ibi presentes ...” (9. januara 1449. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 9, sv. 23/14, f. 268v.
- ^ „Vucoslauus Bech de Prosor partium Bosne et Ziuithcus Pribilouich de eodem loco et ipsorum quoslibet principaliter et insolidum sponte fuerunt confessi et contenti se debitores esse ac dare debere ser Petro Antonii presenti et stipulanti pro se etc. ducatos viginti unum auri et in auro. Et hoc pro pano sibi dato et vendito ...” (8.maj 1449. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 9, svezak 23/14, folija 298 verso.
- ^ „Iuanus Hirinouich de Prosor partium Bosne sponte fuit confessus et contentus ac asseruit se debitorem esse ac dare debere ser Petro Antonii presenti et stipulanti pro se et suis heredibus ducatos quadraginta auri et in auro et hoc pro pano sibi dato et vendito de eius statione ...” (8. maj 1449. godine), Državni arhiv u Zadru, Splitski arhiv, Busta 9, svezak 23/14, f. 299.
- ^ „Nos Iuanus Miocinouich de Prosora et Jurchus Lizuliepich de Coiniza principalis debitores et ego Paschoe Razich plegius et qui me principalem debitorem constituo, confitemur quod super nos et omnia nostra bona obligamus nos dare et soluere Marincho Raichouich de Ragusio ducatos auri centum nonaginta ad voluntatem creditoris. Sub pena X pro cento. Tenente se etc. Renuntiando etc. Hec autem etc. Judex et testis ut supra” (6. novembra 1470. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: XXXIX, Folija: 83.
- ^ „Ego Radoe Radichnich de Prosora confiteor quod super me et omnia mea bona obligo me dare et soluere Francisco Vuchosalich ducatos auri centum triginta, his terminis, videlicet, ducatos auri sexaginta usque ad menses duos proxime futuros, restum autem die presenti usque ad menses sex proxime futuros. Sub pena X per centum. Renuntiando etc. Hec autem carta etc. Judex et testis ut supra” (17. februar 1509. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Debita Notariae, Svezak: LXVII, Folija: 25 verso. Sa strane: „Die IIII septembris Franciscus creditor contrascriptus confessus fuit habuisse et recepisse ab Radoe debitore contrascripto pro parte ducatos auri centum decem. Renuntiando”, Isto.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 6. 11. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "KNJIGA 2 – ETNIČKANACIONALNA PRIPADNOST,VJEROISPOVJEST, MATERNJI JEZIK". Pristupljeno 21. 12. 2017.