Đurđica (biljna vrsta): razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
}} |
}} |
||
'''Đurđica''' (lat. ''Convallaria majalis'') je višegodišna biljka iz roda [[đurđica (biljni rod)|đurđica]] (''[[Convallaria]]''), koji pripada porodici ''[[Asparagaceae]]''. Ova [[samosterilan|samosterilna]] bijna vrsta može tvoriti velike [[kolonija|kolonije]] širenjem podzemnih stabljika nazvanih [[podanak|podanci]], iz čijih se krajeva [[vriježa]], ljeti razvijaju novi uspravni [[izbojak|izbojci]]. Izbojci započinju s rastom u proljeće, tvoreći lisne izbojke. Stabljika đurđice može narasti 15-30 cm u visinu, s jednim ili dva lista duljine 10-25 cm. Cvjetna [[stabljika]] ima dva lista i [[racem|raceme]] od 5-15 cvjetova na cvjetnoj vrški. Cvjetovi su bijeli, rijetko ružičasti, zvonoliki, promjera 5-10 mm i slatkastog mirisa. Đurđice cvatu u kasno proljeće, a u blagim zimama na [[sjevernoj hemisferi]] početkom ožujka. Plod je mala narančasto crvena bobica promjera 5-7 mm, koja sadrži nekoliko bjelkastih do smeđih sjemenki koje sušenjem prelaze u prozirne kuglice širine 1-3 mm. Svi dijelovi biljke, uključujući i bobice su vrlo otrovni. Do sada je u |
'''Đurđica''' (lat. ''Convallaria majalis'') je višegodišna biljka iz roda [[đurđica (biljni rod)|đurđica]] (''[[Convallaria]]''), koji pripada porodici ''[[Asparagaceae]]''. Ova [[samosterilan|samosterilna]] bijna vrsta može tvoriti velike [[kolonija|kolonije]] širenjem podzemnih stabljika nazvanih [[podanak|podanci]], iz čijih se krajeva [[vriježa]], ljeti razvijaju novi uspravni [[izbojak|izbojci]]. Izbojci započinju s rastom u proljeće, tvoreći lisne izbojke. Stabljika đurđice može narasti 15-30 cm u visinu, s jednim ili dva lista duljine 10-25 cm. Cvjetna [[stabljika]] ima dva lista i [[racem|raceme]] od 5-15 cvjetova na cvjetnoj vrški. Cvjetovi su bijeli, rijetko ružičasti, zvonoliki, promjera 5-10 mm i slatkastog mirisa. Đurđice cvatu u kasno proljeće, a u blagim zimama na [[sjevernoj hemisferi]] početkom ožujka. Plod je mala narančasto crvena bobica promjera 5-7 mm, koja sadrži nekoliko bjelkastih do smeđih sjemenki koje sušenjem prelaze u prozirne kuglice širine 1-3 mm. Svi dijelovi biljke, uključujući i bobice su vrlo otrovni. Do sada je u đurđici pronađeno 38 različitih [[srčani glikozidi|srčanih glikozida]] ([[kardenolid|kardenolida]]), a sarži i glikozide iz skupine [[saponini|saponina]] <ref>[http://eol.org/pages/1087078/overview](pristupljeno 03. ožujka 2018.)</ref>. |
||
Đurđica je raširena u cijeloj Europi, a unešena je i u Sjevernu Ameriku. Koristi se u [[Medicina|medicini]], te kao ukrasna biljka. |
Đurđica je raširena u cijeloj Europi, a unešena je i u Sjevernu Ameriku. Koristi se u [[Medicina|medicini]], te kao ukrasna biljka. |
||
Inačica od 5. ožujak 2018. u 00:04
| Đurđica | |
|---|---|
 Ilustracija đurđice | |
| Status zaštite | |
| (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Liliopsida |
| Red: | Asparagales |
| Porodica: | Asparagaceae |
| Rod: | Convallaria |
| Vrsta: | C. majalis |
| Dvojno ime | |
| Convallaria majalis L. | |
| Baze podataka | |
Đurđica (lat. Convallaria majalis) je višegodišna biljka iz roda đurđica (Convallaria), koji pripada porodici Asparagaceae. Ova samosterilna bijna vrsta može tvoriti velike kolonije širenjem podzemnih stabljika nazvanih podanci, iz čijih se krajeva vriježa, ljeti razvijaju novi uspravni izbojci. Izbojci započinju s rastom u proljeće, tvoreći lisne izbojke. Stabljika đurđice može narasti 15-30 cm u visinu, s jednim ili dva lista duljine 10-25 cm. Cvjetna stabljika ima dva lista i raceme od 5-15 cvjetova na cvjetnoj vrški. Cvjetovi su bijeli, rijetko ružičasti, zvonoliki, promjera 5-10 mm i slatkastog mirisa. Đurđice cvatu u kasno proljeće, a u blagim zimama na sjevernoj hemisferi početkom ožujka. Plod je mala narančasto crvena bobica promjera 5-7 mm, koja sadrži nekoliko bjelkastih do smeđih sjemenki koje sušenjem prelaze u prozirne kuglice širine 1-3 mm. Svi dijelovi biljke, uključujući i bobice su vrlo otrovni. Do sada je u đurđici pronađeno 38 različitih srčanih glikozida (kardenolida), a sarži i glikozide iz skupine saponina [1].
Đurđica je raširena u cijeloj Europi, a unešena je i u Sjevernu Ameriku. Koristi se u medicini, te kao ukrasna biljka.
Dodatna literatura
Herfried Kutzelnigg: Taschenlexikon der Pflanzen Deutschlands, Quelle & Meyer Verlag, Wiebelsheim 2006, ISBN 3-494-01397-7, S. 141 f.
Vanjske poveznice
- Convallaria majalis fact sheet – NC State University Urban Horticulture
