[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
predložak, ukl. sadržaja nevezana za temu članka
dorada, oblikovanje, stil
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Museum19921995exp.jpg|mini|250x250px|Interijer muzeja ]]
[[Datoteka:Museum19921995exp.jpg|mini|250x250px|Unutrašnjost muzeja ]]
{{nedostaju izvori}}
{{wikipoveznice}}
'''Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995''' muzej je u staroj jezgri [[Sarajevo|Sarajeva]], smješten u središnjoj sarajevskoj ulici Ferhadije.
{{stil}}
Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 jedan je od najposjećenijih muzeja u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u staroj jezgri grada Sarajeva, središnje sarajevske ulice Ferhadije. Prema ocjenama posjetitelja proglašen je za ''Travelers'Choice'' ''2023'' od aplikacije TripAdvisor.


Osnovan je 2016. u Sarajevu. Osnivači su bili žrtve rata i njihove obitelji. Osnovni cilj muzeja je očuvanje sjećanja na sve nevine žrtve [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992. – 1995. u Bosni i Hercegovini]], očuvanje kulture sjećanja te obrazovanje. Između 1992. i 1995. protjerano je oko dva milijuna ljudi iz svojih domova.{{nedostaje izvor}} Oko 200 000 žena, djece i muškaraca prošlo je kroz 657 [[sabirni logor|sabirnih logora]] u Bosni i Hercegovini.{{nedostaje izvor}} U njima je ubijeno oko 20 000 ljudi, a pronađeno je više od 5 000 [[masovna grobnica|masovnih grobnica]] u kojima su ekshumirane dvije ili više žrtava.{{nedostaje izvor}}
== Muzej ==
Prvi Muzej genocida je osnovan 2016. godine u Sarajevu. Muzej nije osnovala vlada ili neka druga državna institucija. Osnivači su žrtve rata i porodice žrtava. Osnovni cilj muzeja je očuvanje sjećanja na sve nevine žrtve rata u periodu 1992. – 1995. godine u Bosni i Hercegovini, očuvanje kulture sjećanja te obrazovanje mladih generacija o strahotama rata, patnjama žena, djece i muškaraca. U periodu između 1992. i 1995. godine, protjerano je oko dva miliona ljudi iz svojih domova. Početkom agresije i ratnih dejstava, formirani su koncentracioni logori u kojima su ljudi sistematski mučeni, zlostavljani i ubijani. Oko 200 000 žena, djece i muškaraca je prošlo kroz 657 koncentracionih logora u Bosni i Hercegovini. U njima je ubijeno oko 20 000 ljudi, a pronađeno je više od 5 000 masovnih grobnica u kojima su ekshumirane dvije ili više žrtava. Uzevši u obzir težinu počinjenih zločina u Bosni i Hercegovini i neadekvatnu brigu vladinih institucija za žrtve zločina, muzej je osnovan da bi pokazao žrtvama da nije zaboravljena njihova tragedija. Nije postojala nikakva suradnja niti podrška entitetskih ili državnih organa vlasti. Zbog toga je muzej bio primoran da se finansira vlastitim sredstvima. Način na koji se dolazi do svjedočenja žrtava rata je uspostavljanje ličnih kontakata, razgovor te obilazak autentičnih lokacija na kojima su počinjene egzekucije, zločin protiv čovječnosti, kao i genocid.


Stalna postavka muzeja sadrži preko 6000 eksponata, a koje prate priče i sudbine pojedinaca, dokumentarni filmovi, fotografije, kao i umjetničke zbirke.{{izvori}}
Stalni postav muzeja sadrži preko 6000 izložaka, koji prate živote pojedinaca, [[dokumentarac|dokumentarne filmove]], [[fotografija|fotografije]], kao i umjetničke zbirke.


{{mrva-kult}}
==Vanjske poveznice==
* [https://www.hr Vanjska poveznica]


[[Kategorija:U izradi]]
[[Kategorija:U izradi]]

Inačica od 19. studenoga 2023. u 14:14

Unutrašnjost muzeja

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 muzej je u staroj jezgri Sarajeva, smješten u središnjoj sarajevskoj ulici Ferhadije.

Osnovan je 2016. u Sarajevu. Osnivači su bili žrtve rata i njihove obitelji. Osnovni cilj muzeja je očuvanje sjećanja na sve nevine žrtve rata 1992. – 1995. u Bosni i Hercegovini, očuvanje kulture sjećanja te obrazovanje. Između 1992. i 1995. protjerano je oko dva milijuna ljudi iz svojih domova.[nedostaje izvor] Oko 200 000 žena, djece i muškaraca prošlo je kroz 657 sabirnih logora u Bosni i Hercegovini.[nedostaje izvor] U njima je ubijeno oko 20 000 ljudi, a pronađeno je više od 5 000 masovnih grobnica u kojima su ekshumirane dvije ili više žrtava.[nedostaje izvor]

Stalni postav muzeja sadrži preko 6000 izložaka, koji prate živote pojedinaca, dokumentarne filmove, fotografije, kao i umjetničke zbirke.

Nedovršeni članak Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 koji govori o kulturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.