[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Mesocetus agrami: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
Uklonjene slike kitopsine
Redak 4: Redak 4:
| boja = pink
| boja = pink
| naziv = Zagrebački kit
| naziv = Zagrebački kit
| slika = Prirodoslovni muzej u Zagrebu.JPG
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Izložak zagrebačkoga kita u [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskom prirodoslovnom muzeju]].
| raspon_fosila =
| raspon_fosila =
| status = EX
| status = EX
Redak 28: Redak 25:


== Opis ==
== Opis ==
[[Datoteka:Zagrebački prirodoslovni muzej u ožujku 2016.JPG|mini|250px|lijevo|Izložak zagrebačkoga kita u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]].]]
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome [[lapor]]u u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest [[metar]]a.<ref name="HE" />
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome [[lapor]]u u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest [[metar]]a.<ref name="HE" />



Inačica od 19. lipnja 2023. u 01:41

Zagrebački kit
Status zaštite

Status zaštite: Izumrli
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Artiodactyla
Infrared:Cetacea
Natporodica:Balaenopteroidea
Porodica:Tranatocetidae
Rod:Mesocetus
Vrsta:M. agrami
Dvojno ime
Mesocetus agrami
van Beneden, 1886.

Zagrebački kit[1] (lat. Mesocetus agrami) izumrla je vrsta kitova usana koja je živjela u miocenu prije otprilike 11,608 − 7,246 milijuna godina.[2]

Rasprostranjenost

Ostatci ove vrste pronađeni su samo u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini nađeni su na četirima lokalitetima: Knežica kraj Bosanske Dubice, Šargovac kraj Banje Luke te Dažnica i Kalenderovci, oboje kraj Dervente, dok su u Hrvatskoj pronađeni samo u zagrebačkome kvartu Podsused[2] s ostatcima vrste Heterodelphis croatica i neidentificirane vrste roda Champsodelphis.[3]

Opis

Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome laporu u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest metara.[1]

Povijest

Prema Ljudevitu Vukotinoviću ostatke zagrebačkoga kita najvjerojatnije je prikupio Mijat Sabljar u Podsusedu. Ostatke zagrebačkog kita koji su se nalazili u depou tadašnjeg Narodnog muzeja Gjuro Pilar poslao je belgijskom zoologu i paleontologu Pierre-Josephu van Benedenu. Poslano je jedanaest kostiju među kojima su: stražnji dio lubanje, razni kralješci, fragment rebra te dio čeljusti i slušnoga aparata. Pierre-Joseph van Beneden ustanovio je da je riječ o novoj vrsti roda Mesocetus koju je nazvao Mesocetus agrami, po Agramu, njemačkomu imenu za Zagreb.[4]

Godine 2001. postavljena je rekonstrukcija zagrebačkoga kita Zdenka Šlibara s uklopljenim odljevcima prvotno otkrivenih kostiju koje je napravio restaurator Slavimir Slaviček u blizini područja gdje je zagrebački kit bio prvotno otkriven.[4]

Izvori

  1. a b Mesocetus agrami, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 7. siječnja 2022.
  2. a b Mesocetus agrami Van Beneden 1884 (whale), Fossilworks, pristupljeno 7. siječnja 2022.
  3. Podsused (Miocene of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. siječnja 2022.
  4. a b PRIČA O ZAGREBAČKOM KITU − DAN GRADA ZAGREBA, Hrvatski prirodoslovni muzej, pristupljeno 7. siječnja 2022.

Vanjske poveznice