Mesocetus agrami: razlika između inačica
m pravopis |
Uklonjene slike kitopsine |
||
Redak 4: | Redak 4: | ||
| boja = pink |
| boja = pink |
||
| naziv = Zagrebački kit |
| naziv = Zagrebački kit |
||
| slika = Prirodoslovni muzej u Zagrebu.JPG |
|||
| slika_širina = 220px |
|||
| slika_opis = Izložak zagrebačkoga kita u [[Hrvatski prirodoslovni muzej|Hrvatskom prirodoslovnom muzeju]]. |
|||
| raspon_fosila = |
| raspon_fosila = |
||
| status = EX |
| status = EX |
||
Redak 28: | Redak 25: | ||
== Opis == |
== Opis == |
||
[[Datoteka:Zagrebački prirodoslovni muzej u ožujku 2016.JPG|mini|250px|lijevo|Izložak zagrebačkoga kita u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]].]] |
|||
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome [[lapor]]u u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest [[metar]]a.<ref name="HE" /> |
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome [[lapor]]u u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest [[metar]]a.<ref name="HE" /> |
||
Inačica od 19. lipnja 2023. u 01:41
Zagrebački kit | |
---|---|
Status zaštite | |
Status zaštite: Izumrli | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Mammalia |
Red: | Artiodactyla |
Infrared: | Cetacea |
Natporodica: | Balaenopteroidea |
Porodica: | †Tranatocetidae |
Rod: | †Mesocetus |
Vrsta: | †M. agrami |
Dvojno ime | |
†Mesocetus agrami van Beneden, 1886. | |
Zagrebački kit[1] (lat. Mesocetus agrami) izumrla je vrsta kitova usana koja je živjela u miocenu prije otprilike 11,608 − 7,246 milijuna godina.[2]
Rasprostranjenost
Ostatci ove vrste pronađeni su samo u Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. U Bosni i Hercegovini nađeni su na četirima lokalitetima: Knežica kraj Bosanske Dubice, Šargovac kraj Banje Luke te Dažnica i Kalenderovci, oboje kraj Dervente, dok su u Hrvatskoj pronađeni samo u zagrebačkome kvartu Podsused[2] s ostatcima vrste Heterodelphis croatica i neidentificirane vrste roda Champsodelphis.[3]
Opis
Primjerak ove vrste otkriven u podsusedskome laporu u 19. stoljeću bio je, smatra se, mlad, a njegova je dužina iznosila oko šest metara.[1]
Povijest
Prema Ljudevitu Vukotinoviću ostatke zagrebačkoga kita najvjerojatnije je prikupio Mijat Sabljar u Podsusedu. Ostatke zagrebačkog kita koji su se nalazili u depou tadašnjeg Narodnog muzeja Gjuro Pilar poslao je belgijskom zoologu i paleontologu Pierre-Josephu van Benedenu. Poslano je jedanaest kostiju među kojima su: stražnji dio lubanje, razni kralješci, fragment rebra te dio čeljusti i slušnoga aparata. Pierre-Joseph van Beneden ustanovio je da je riječ o novoj vrsti roda Mesocetus koju je nazvao Mesocetus agrami, po Agramu, njemačkomu imenu za Zagreb.[4]
Godine 2001. postavljena je rekonstrukcija zagrebačkoga kita Zdenka Šlibara s uklopljenim odljevcima prvotno otkrivenih kostiju koje je napravio restaurator Slavimir Slaviček u blizini područja gdje je zagrebački kit bio prvotno otkriven.[4]
Izvori
- ↑ a b Mesocetus agrami, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ a b †Mesocetus agrami Van Beneden 1884 (whale), Fossilworks, pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ Podsused (Miocene of Croatia), Fossilworks, pristupljeno 7. siječnja 2022.
- ↑ a b PRIČA O ZAGREBAČKOM KITU − DAN GRADA ZAGREBA, Hrvatski prirodoslovni muzej, pristupljeno 7. siječnja 2022.