Moša Pijade: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
uklanjanje izmjene 5684971 suradnika Kanikosen (razgovor) U tekstu lijepo piše da autentičnost takvog citata nije potvrđena. Oznake: uklanjanje uklonjeno uređivanje |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz [[London]]a, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u [[Grobnica narodnih heroja Jugoslavije|Grobnici narodnih heroja]] u Beogradu. |
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz [[London]]a, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u [[Grobnica narodnih heroja Jugoslavije|Grobnici narodnih heroja]] u Beogradu. |
||
== Navodni citat == |
|||
Već dugo vremena internetom se širi dokument s navodnim citatom Moše Pijade,<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje novina|title=28. ožujka 1945. Bihać - 1. zasjedanje AVNOJ-a: "Potrebno je stvoriti mnogo beskućnika jer samo nesretnici postaju komunisti! Moramo da palimo!"|url=http://www.sloboda.hr/28-ozujka-1945-bihac-1-zasjedanje-avnoj-a-potrebno-je-stvoriti-mnogo-beskucnika-jer-samo-nesretnici-postaju-komunisti-moramo-da-palimo/|work=Sloboda.hr - Nezavisni medijski portal|date=2018-03-28|accessdate=2018-08-02|language=en-US}}</ref> koji je na prvom zasjedanju AVNOJ-a 1942. u Bihaću navodno izjavio: |
|||
<blockquote>...''potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi''. |
|||
''Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije.''Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku''. |
|||
''Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom''... ''Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere''... ''Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira''...<ref>Vladislav B. Sotirović, Na odru Titografije, samoizdanje, 2012, {{ISBN|978-609-408-241-2}}</ref><ref>http://www.casnik.si/index.php/2013/03/14/sedemdeset-let-prikrita-resnica/</ref></blockquote> |
|||
dr. Kosta Nikolić iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu je objasnio kako nema potvrde da su spomenuti dokument i izjava autentični: |
|||
{{citat|Dokument koji ste mi poslali dobro je poznat u medijima, ali se u znanstvenoj javnosti u Srbiji on ne upotrebljava, jer se ne može potvrditi njegova autentičnost ni na koji način, što ne znači da Moša Pijade nešto tako nije izgovorio, u što ja osobno sumnjam.<ref name=":0" />|Kosta Nikolić}} |
|||
Također je istaknuo kako takav dokument ni ne postoji pod signaturom koja se navodi kao izvor.<ref name=":0">{{Citiranje novina|title=Kardelj: U ratu se ne smijemo plašiti uništavanja cijelih sela, teror će dovesti do oružane akcije – narod.hr|url=https://narod.hr/zanimljivosti/mosa-pijade-nije-autentican-edvard-kardelj-u-istom-kontekstu-jest|work=narod.hr|date=2014-06-17|accessdate=2018-08-02|language=hr-HR}}</ref> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 2. prosinca 2020. u 21:52
Moša Pijade (Beograd, 4. siječnja 1890. - Pariz, 15. siječnja 1957.), srbijanski i jugoslavenski političar, prevoditelj, slikar i novinar židovskog podrijetla. Od 1920. član je Komunističke partije.
Životopis
Rođen je 1890. godine u Beogradu, u imućnoj židovskoj obitelji. Od 1906. do 1910. godine studirao je slikarstvo u Münchenu i Parizu. Od 1913. do 1915. godine, bio je nastavnik crtanja u Ohridu.
Godine 1920., postao je član KPJ. Nakon zabrane KPJ, nastavio je ilegalno djelovati. Godine 1925., bio je uhićen i isprva osuđen na 20 godina kazne, koja mu je zatim snižena na 12 godina. kaznu je služio u Srijemskoj Mitrovici i Lepoglavi. Zbog političke aktivnosti u zatvoru, kazna mu je produžena za još dvije godine. Tijekom robijanja, on i Rodoljub Čolaković preveli su mnoga klasična djela marksizma, poput Marxovog "Kapitala" i "Komunističkog manifesta", "Bijedu filozofije" i "Uvod u kritiku političke ekonomije". U lepoglavskoj kaznionici, 1930. godine, Moša je upoznao Josipa Broza.[1]
Godine 1939., konačno je pušten iz zatvora, nakon 14 godina robijanja. Međutim, u siječnju 1940. je ponovno uhićen zbog komunističke djelatnosti i konfiniran u koncentracijski logor kod Bileće. Tamo je bio zatvoren do travnja iste godine, kada je logor zatvoren. Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ bio je izbran za člana Centralnog komiteta KPJ.[1]
Nakon okupacije Jugoslavije 1941., postao je član Vrhovnog štaba NOPOJ. Godine 1942., napisao je "Fočanske propise", kojima je regulirana organizacija i djelovanje partizanskih postrojbi i Narodnooslobodilačkih odbora. U studenom 1943. u Jajcu osniva Tanjug (Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije).[1]
Poslije rata je bio predsjednik Skupštine FNRJ od 1954. do 1957. godine. Na Petom i Šestom kongresu KPJ, bio je biran za člana Politbiroa CK KPJ.
Umro je u 15. ožujka 1957. godine Parizu, prilikom povratka iz Londona, na čelu jugoslavenske parlamentarne delegacije. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja u Beogradu.
Već dugo vremena internetom se širi dokument s navodnim citatom Moše Pijade,[2][3] koji je na prvom zasjedanju AVNOJ-a 1942. u Bihaću navodno izjavio:
...potrebno je zato stvoriti toliko mnogo beskućnika, da ovi beskućnici budu većina u državi.
Stoga mi moramo da palimo. Pripucaćemo pa ćemo se povući. Nemci nas neće naći, ali će iz osvete da pale sela. Onda će nam seljaci, koji tamo ostanu bez krova, sami doći i mi ćemo imati narod uza se pa ćemo na taj način postati gospodari situacije.Oni koji nemaju ni kuće ni zemlje ni stoke, brzo će se i sami priključiti nama, jer ćemo im obećati veliku pljačku.
Teže će biti sa onima koji imaju neki posed. Njih ćemo povezati uza se predavanjima, pozorišnim predstavama i drugom propagandom... Tako ćemo postepeno proći kroz sve pokrajine. Seljak koji poseduje kuću, zemlju i stoku, radnik koji prima platu i ima hleba, za nas ništa ne vredi. Mi od njih moramo načiniti beskućnike, proletere... Samo nesrećnici postaju komunisti, zato mi moramo nesreću stvoriti, mase u očajanje baciti, mi smo smrtni neprijatelji svakog blagostanja, reda i mira...[4][5]
dr. Kosta Nikolić iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu je objasnio kako nema potvrde da su spomenuti dokument i izjava autentični:
»Dokument koji ste mi poslali dobro je poznat u medijima, ali se u znanstvenoj javnosti u Srbiji on ne upotrebljava, jer se ne može potvrditi njegova autentičnost ni na koji način, što ne znači da Moša Pijade nešto tako nije izgovorio, u što ja osobno sumnjam.[2]«Također je istaknuo kako takav dokument ni ne postoji pod signaturom koja se navodi kao izvor.[2]
Izvori
- ↑ a b c Portal Narodni heroji Jugoslavije
- ↑ a b c Kardelj: U ratu se ne smijemo plašiti uništavanja cijelih sela, teror će dovesti do oružane akcije – narod.hr. narod.hr. 17. lipnja 2014. Pristupljeno 2. kolovoza 2018.
- ↑ 28. ožujka 1945. Bihać - 1. zasjedanje AVNOJ-a: "Potrebno je stvoriti mnogo beskućnika jer samo nesretnici postaju komunisti! Moramo da palimo!". Sloboda.hr - Nezavisni medijski portal (engleski). 28. ožujka 2018. Pristupljeno 2. kolovoza 2018.
- ↑ Vladislav B. Sotirović, Na odru Titografije, samoizdanje, 2012, ISBN 978-609-408-241-2
- ↑ http://www.casnik.si/index.php/2013/03/14/sedemdeset-let-prikrita-resnica/