[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Mokošica: razlika između inačica

Koordinate: 42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m bolje
Redak 118: Redak 118:
* [[Andrija Spiletak]] - hrvatski rimokatolički biograf, teolog, svećenik, kulturni radnik, veliki hrvatski domoljub.
* [[Andrija Spiletak]] - hrvatski rimokatolički biograf, teolog, svećenik, kulturni radnik, veliki hrvatski domoljub.
* [[Branimir Vidić]], Flika - [[glumac]]
* [[Branimir Vidić]], Flika - [[glumac]]
* [[Kristina Prkačin]], rukometašica



== Šport ==
== Šport ==

Inačica od 17. siječnja 2021. u 18:54

Mokošica
Država Hrvatska
ŽupanijaDubrovačko-neretvanska
Općina/gradDubrovnik

Koordinate42°40′34″N 18°05′42″E / 42.676°N 18.095°E / 42.676; 18.095

Odredišna pošta20236 Mokošica [1]
AutooznakaDU

Zemljovid

Mokošica na zemljovidu Hrvatske
Mokošica
Mokošica

Mokošica na zemljovidu Hrvatske

Mokošica je naselje i gradski kotar u sastavu Grada Dubrovnika, Hrvatska. Mokošica (Stara i Nova) prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 7.985 stanovnika i smatra se jednim od najgušće naseljenih gradskih kotara u Hrvatskoj.

Zemljopisni položaj

Mokošica je prvo veće zapadno prigradsko dubrovačko naselje koje je od Dubrovnika udaljeno 7 km i nalazi se neposredno iznad Jadranske turističke ceste u pravcu Splita. Sa sjevera i istoka okružena je visokim priobalnim krškim brdima, a s juga zaljevom Rijeke dubrovačke i sjevernim padinama brda Srđ.

Ime

Ime je dobila po Mokoši, božici plodnosti i zaštitnici žena iz slavenske mitologije.[2]

Povijest

Tijekom Domovinskog rata, od studenog 1991. godine do 26. svibnja 1992. godine, Nova i Stara Mokošica su bile pod okupacijom JNA te srpskih i crnogorskih četnika.[3] U Novoj Mokošici su zabilježena manja razaranja nego u Staroj jer je u Novoj Mokošici bilo smješteno zapovjedništvo okupatorske vojske i dio regularnih snaga JNA, dok su u Staroj Mokošici bili stacionirani pripadnici četničkih dragovoljačkih postrojbi.

Znamenitosti

U Mokošici je puno ljetnikovaca iz 16. stoljeća (obitelji Bunića, Ranjine i Zuzorića) među kojima je najvažniji Gučetić-Đurđevićev ljetnikovac u kojem je 1814. godine održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se i ljetnikovac Zamanjića s malom kapelicom, dok su u obližnjem Petrovom Selu ruševine srednjovjekovne crkve Sv. Pankracija.

Urbani razvitak

U Staroj Mokošici je brodogradilište, konoba, tri kafića, jedna trgovina, trafika te nekoliko obrtničkih radionica.

Stanovništvo tog dijela Mokošice obitava u obiteljskim kućama, no u posljednje vrijeme grade se niže višekatnice. Položaj na moru osigurao je mogućnost izgradnje brodogradilišta za manje brodove i brodice.

Početak gradnje naselja Nova Mokošica datira u rane osamdesete godine 20. stoljeća, kad su izgrađene prve stambene višekatnice. Teren na kojem se danas nalazi Nova Mokošica je prije gradnje obilovao maslinicima, vinogradima i poljima, a sad su na tome mjestu stambene zgrade, osnovna škola s najopremljenijom i najmodernijom školskom športskom dvoranom u Hrvatskoj, dječji vrtić, ambulanta, pošta, banka, kafići, trgovine, pekare, restorani, kladionice, igrališta za djecu kao i športska igrališta za odrasle. U planu je izgradnja crkve i većeg trgovačkog centra.

Stara Mokošica

Nova Mokošica se sastoji od 3 stambene cjeline građene u tri faze. Prva sadrži velik broj višekatnica, a građena je od 1980. pa sve do 2000. Po načinu gradnje i projektima zgrada mogu se raspoznati sve tri faze razvoja naselja. Druga i treća faza gradnje su "Naš Dom" i "Male kućice". Naš dom su stambene zgrade od najviše tri do četiri kata, dok su Male kućice urbane vile od najviše 2 kata i 4 stana. U naselju je 2005. godine počela i četvrta faza gradnje novih zgrada iz programa poticajne stanogradnje (POS), što naselju daje jedan sasvim novi izgled.

Promet

Nova Mokošica je s Dubrovnikom povezana Jadranskom magistralom, a prijevoz do Grada udaljenog 9 kilometara organiziran je čestim autobusnim linijama 1A i 1B prometnog poduzeća Libertas. Do Stare Mokošice prometuje autobusna linija 1A.

Gospodarstvo

Mokošica je gospodarski nerazvijen dio Dubrovnika, ali je gradnja naselja tako i planirana. Ogromna većina zaposlenih stanovnika Mokošice na posao odlazi u Dubrovnik. No daljnjim razvojem Mokošice otvaraju se i nove mogućnosti pa samim tim i otvaranje novih radnih mjesta.

Glavne grane privrede u Mokošici su turizam, brodogradnja i ribarstvo, no i ove grane privrede su tek u začecima i zanemarive su. U planu je gradnja velikog trgovačkog centra pa samim tim i razvoj trgovine.

U neposrednoj blizini Mokošice nalazi se jedna od najljepših marina na Jadranu. ACI Marina Dubrovnik u Komolcu, koja je nositelj plave zastave, smještena je u blizini izvora rijeke Omble, u fjordu potpuno zaštićenom od valova i morskih nevera pa se smatra jednom od najsigurnijih marina na svijetu.

Stanovništvo

Stanovništvo Mokošice ogromnom većinom čine Hrvati katolici, a u malom postotku ima Srba i Bošnjaka.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Novoj Mokošici živi 6.041 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1.487 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Novoj Mokošici živi 6.016 stanovnik, a u Staroj Mokošici 1.961 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika u Mokošici

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4][5]
broj stanovnika
322
239
284
302
240
232
213
241
242
297
265
325
1487
1924
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.

Napomena: U 2001. nastalo izdvajanjem iz naselja Dubrovnik. U 1981. i 1991. podaci su sadržani u naselju Dubrovnik.

Za kretanje broja stanovnika u Novoj Mokošici vidi Nova Mokošica.

Poznati Mokošani

Šport

U Mokošici djeluju ženski Odbojkaški klub Nova Mokošica, sekcija dubrovačkog judo kluba Dubrovnik, boćarski klub Komolac, a u susjednom selu Gornjem Obuljenom boćarski klub Ombla, Ženski rukometni klub Dubrovnik (ŽRK DUBROVNIK) i automobilistički klub AK Ragusa Racing.

Izvori

  1. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  2. Vitomir Belaj, Goran Pavel Šantek, Paški sveti trokut, Stud. ethnol. Croat., vol. 18, str. 153.-183., Zagreb, 2006., str 167.
  3. Dubrovački vjesnik, Imali smo srce i inat, objavljeno 24. listopada 2011., pristupljeno 27. svibnja 2015.
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. Rezultati popisa 2011.

Vanjske poveznice