Moldavija: razlika između inačica

Republika Moldova; (rum.) Republica Moldova
Zastava	Grb
	Geslo; „Naš jezik je blago”; (Limba nostra-i o Comoara)
	Himna; Limba noastră
	; Položaj Moldove
Glavni grad	Kišinjev (Chişinău)
Službeni jezik	moldavski (rumunjski) 1)
Državni vrh
- Predsjednik	Mihai Ghimpu
- Predsjednik Vlade	Vlad Filat
Neovisnost	od Sovjetskog saveza ; 27. kolovoza 1991.
Površina	135. po veličini
- ukupno	33.843 km2
- % vode	1,4 %
Stanovništvo	116. po veličini
- ukupno (2002.)	4,431.570
- gustoća	131/km2
BDP (PKM)	procjena 2011.
- ukupno	12 milijardi USD (140.)
- po stanovniku	3373 USD (131.)
Valuta	lej (100 bana)
Pozivni broj	+373
Vremenska zona	UTC EET (UTC+2); EEST (UTC+3)
Internetski nastavak	.md
	1) Kao službeni se u pokrajinama koriste i ruski, ukrajinski i gagauški

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. ožujka 2013. u 01:32

Moldova (službeno Republika Moldova; mol. Republica Moldova) je kontinentalna država na istoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Često se upotrebljava i naziv Moldavija prema regiji koja osim Moldove obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Povijest

U 1. tisućljeću pr. Kr. područje Moldove nastavali su Kimerijci, Geti, Skiti i Dačani. Od 1. do 3. stoljeća dio Moldove je pod vlašću Rimskog Carstva, dok je u doba seobe naroda naseljavaju Slaveni i Anti, a od 9. do 11. stoljeća Uliči i Tiverci.

Od 9. do 13. stoljeća Moldova je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i Kijevske Rusije. Godine 1359. utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, vlaškim vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode Stjepana III. Velikog ili Moldavskog kada se uspješno suprostavlja napadima s poljske, ugarske i osmanske strane.

Moldova je često od 1711. do 1812. bila poprište sukoba između Osmanlija i Ruskog Carstva.

Godine 1917. do 1918. dio Moldove zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine 1940. Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U Drugom svjetskom ratu Moldova je bila pod rumunjskom i njemačkom okupacijom, a 1944. zauzima je Sovjetski Savez.

Dana 27. kolovoza 1991. Moldova se izborila za neovisnost raspadom SSSR-a, a trenutno je aktivan pokret za sjedinjenje s Rumunjskom.

Zemljopis

Najveći dio zemlje nalazi se između Dnjestra i Pruta, na krajnjem jugozapadu Ruske ploče. Reljefno prevladavaju valovite, vrlo plodne ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - Bălăneşti (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Bălţi i uzvisinama do oko 300 metara.

Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume bukve, hrasta i graba zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema Crnome moru.

Deklaracija o nezavisnosti

Parlament Moldove je 27. kolovoza 1991. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23. kolovoza 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28. lipnja 1940 godine kao i Transnistrije osnovane 12. listopada 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldovske SSR (2. kolovoz 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldovske SSR (4. studenog 1940). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [1].

Kako je Transnistria tek poništenom odlukom od 2. kolovoza 1940 godine priključena Moldovi njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldovsku deklaraciju o nezavisnosti

Administrativna podjela

Moldova je podjeljena na 33 distrikta, pet općina (Bălţi, Chişinău, Comrat, Tighina, Tiraspol) i dvije neovisne regije - Găgăuzija i Pridnjestrovlje.

Pridnjestrovlje je de jure dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako de facto nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.

Stanovništvo

Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine Moldavci, nerijetko poistovjećeni s Rumunjima. Od ostalih najviše je Ukrajinaca (8.3%), Rusa (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.

#	Narodnost	Moldova	% Mold	Transnistria	% Tran	Total	%
1.	Moldavci	2,564.849	75,8%	177.156	31,9%	2,742.005	69,6%
2.	Ukrajinci	282.406	8,3%	159.940	28,8%	442.346	11,2%
3.	Rusi	201.218	5,9%	168.270	30,3%	369.488	9,4%
4.	Gagauzi	147.500	4,4%	11.107	2,0%	158.607	4,0%
5.	Rumunji*	73.276	2,2%	/	/	73.276	1,9%
6.	Bugari	65.662	1,9%	11.107	2,0%	76.769	1,9%
7.	Ostali	48.421	1,4%	27.767	5,0%	76.188	1,9%
8.	Ukupno	3,383.332	100%	555.347	100%	3,938.679	100%

U vjeri prevladavaju pravoslavci (95% stanovništva).

Religija	Sljedbenici	% od ukupnog
Pravoslavci	3,158,015	95.5%
Nove protestantske vjere Baptisti Adventisti sedmog dana	32,754 13,503	1.83% 0.99% 0.41%
Tradicionalne protestantske Evangelici Reformisti	1,429 1,190	0.19% 0.04% 0.04%
Rimokatolici	4645	0,14%
Muslimani	1667	0,05%
Ostale vjere	25.527	0,77%

Agnostici	33.207	1%
Ateisti	12.724	0,38%

Gospodarstvo

Za vrijeme SSSR-a moldovsko gospodarstvo je zaobišla velika industrijalizacija za razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namijenjena uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivat ondašnje sovjetske republike. Zbog svog zemljopisnog položaja najznačajnija kultura kojom se gospodarstvo baziralo je proizvodnja vinove loze i vina te je bila najveći proizvođač tih kultura na području SSSR-a. Zbog svoje slabe industrije Moldova je onda bila najnerazvijenija europska sovjetska republika, dok je na razini cjelokupnog SSSR-a bila po sredini u razvijenosti.

Nakon raspada SSSR-a i proglašenja neovisnosti te otvaranje granica i pokretanja tranzicije, moldovsko gospodarstvo veoma brzo upada u krizu. Iako, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, Moldova nema u prvim godinama strmoglavi pad BDP-a taj proces je bio dugotrajniji, te se tek koncem 90-tih počinje oporavljati. Taj dugotrajni pad BDP-a Moldovu je doveo do "titule" najsiromašnije europske države. Zbog te gospodarske krize u Moldovi se veoma brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko tržište. Zamjena teritorija s Ukrajinom, koja je Moldaviji prepustila mali izlaz na Dunav na jugozapadu Moldove gdje je Moldova izgradila terminal Giurgiulesti, a Moldavija Ukrajini dala teritorijalno vlasništvo nad cestom koja na krajnjem jugoistoku zemlje povezuje dva dijela ukrajinskog teritorija, pokazala se kao vrlo mudra odluka jer je tim potezom ukrajinskoj luci Odesi znatno pao promet, a Moldova je znatno gospodarski profitirala novom lukom kojom je riješila problem neizlaska na Crno more i Dunav iako im je teritorijem vrlo blizu.

Danas glavnina gospodarstva se oslanja na preostalu poljoprivrednu proizvodnju (u 2009. godini je činila 22% BDP-a), na ostatke ostataka industrijske proizvodnje (18%), dok je glavna grana gospodarstva postala uslužna djelatnost i trgovina (60%). Kod strukture zaposlenih u primarnim sektoru (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) je zaposleno oko 40% radnog stanovništva, u sekundarnom sektoru (industrija) 16%, dok u tercijalnom sektoru (usluge, trgovina) 44% radnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u 2009. procjenjuje se svega 2,6%, dok je prosječna plaća u 2010. iznosila svega 249 USD (oko 1250 HRK).

Zahvaljujući svojoj nerazvijenosti gospodarstvo Moldove nije značajno osjetilo svjetsku financijsku krizu te je u 2010. godini zabilježila gospodarski rast od 4,5%.

Galerija

Stefan Chisinau
Chişinău
Moldavska pravoslavna crkva

Portal:Europa

Ostali projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Moldova
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Moldova
	Zajednički poslužitelj sadrži atlas Moldove

Nedovršeni članak Moldavija koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{bolji naslov|Moldavija}}
 {{Okvir_zemlje_svijeta
-| ime                         = Republika Moldavija
+| ime                         = Republika Moldova
-| izvorno_ime                 = ''Republica Moldova''
+| izvorno_ime                 = {{ron icon}} ''Republica Moldova''
-| ime_genitiv                 = Moldavije
+| ime_genitiv                 = Moldove
 | eng_ime                     = Moldova
 | zastava                     = Flag of Moldova.svg
@@ Redak 11: / Redak 10: @@
 | lokacija                    = Europe location MDA.png
 | službeni_jezik              = [[Moldavski jezik|moldavski]] ([[Rumunjski jezik|rumunjski]]) <b><sup>1)</sup></b>
-| glavni_grad                 = [[Kišinjev]] (''Chişinău'')
+| glavni_grad                 = [[Kišinjev|Kišinjev (''Chişinău'')]]
 | predstavnik_države_množina  = Predsjednici
 | predstavnik_države          = Predsjednik
@@ Redak 23: / Redak 22: @@
 | godina_popisa               = 2002.
 | gustoća_stanovništva        = 131
-| neovisnost                  = od [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga saveza]] <br> [[27. kolovoza]] [[1991.]]
+| neovisnost                  = od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]] <br> [[27. kolovoza]] [[1991.]]
 | BDP_PKM_godina              = 2011.
 | BDP_PKM                     = 12 milijardi USD
@@ Redak 29: / Redak 28: @@
 | BDP_PKM_per_capita          = 3373 USD
 | BDP_PKM_per_capita_rang     = 131.
-| valuta                      = [[Moldavski leu|lej]]<!-- članak je nestručno premješten jer HNB ima samo '''moldavski''' lej -->
+| valuta                      = [[moldovski lej|lej]]
 | stoti_dio_valute            = 100 bana
 | vremenska_zona              = [[Istočnoeuropsko vrijeme|EET]] ([[UTC+2]])<br>[[Istočnoeuropsko ljetno vrijeme|EEST]] ([[UTC+3]])
 | internetski_nastavak        = .md
 | pozivni_broj                = +373
-| komentar                    = <b><sup>1)</sup></b> Kao službeni se u pokrajinama koriste i [[ruski jezik|ruski]], [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[gagauški jezik|gagauški]]
+| komentar                    = <sup>1)</sup> Kao službeni se u pokrajinama koriste i [[Ruski jezik|ruski]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] i [[Gagauški jezik|gagauški]]
 }}
-'''Moldavija''' ([[Moldavski jezik|mol.]] ''Republica Moldova'') je [[kontinentalne države|kontinentalna država]] na [[istok]]u [[Europa|Europe]] koja graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku i [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[zapad]]u. Smještena je u blizini sjeverne obale [[Crno more|Crnog mora]], između rijeka [[Prut]] i [[Dnjestar]]. U hrvatskom [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Ministarstvu vanjskih i europskih poslova]] se upotrebljava i naziv ''Moldova''. [[Moldavska]] je regija koja osim Moldavije u užem smislu obuhvaća i dijelove [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].
+'''Moldova''' (službeno '''Republika Moldova'''; [[Moldavski jezik|mol.]] ''Republica Moldova'') je [[kontinentalne države|kontinentalna država]] na [[istok]]u [[Europa|Europe]] koja graniči s [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku i [[Rumunjska|Rumunjskom]] na [[zapad]]u. Smještena je u blizini sjeverne obale [[Crno more|Crnog mora]], između rijeka [[Prut]] i [[Dnjestar]]. Često se upotrebljava i naziv '''Moldavija''' prema [[Moldavija|regiji]] koja osim Moldove obuhvaća i dijelove [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Rumunjska|Rumunjske]].
 ==Povijest==
-U [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeću pr. Kr.]] područje Moldavije nastavali su [[Kimerijci]], [[Geti]], [[Skiti]] i [[Dačani]]. Od [[1. stoljeće|1.]] do [[3. stoljeće|3. stoljeća]] dio Moldavije je pod vlašću [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], dok je u doba seobe naroda naseljavaju [[Slaveni]] i [[Anti]], a od [[9. stoljeće|9.]] do [[11. stoljeće|11. stoljeća]] [[Uliči]] i [[Tiverci]].
+U [[1. tisućljeće pr. Kr.|1. tisućljeću pr. Kr.]] područje Moldove nastavali su [[Kimerijci]], [[Geti]], [[Skiti]] i [[Dačani]]. Od [[1. stoljeće|1.]] do [[3. stoljeće|3. stoljeća]] dio Moldove je pod vlašću [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], dok je u doba seobe naroda naseljavaju [[Slaveni]] i [[Anti]], a od [[9. stoljeće|9.]] do [[11. stoljeće|11. stoljeća]] [[Uliči]] i [[Tiverci]].
-Od [[9. stoljeće|9.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Moldavija je bila u sastavu [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinske kneževine]] i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Godine [[1359.]] utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, [[Vlaška (kneževina)|vlaškim]] vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode [[Stjepan III. Moldavski|Stjepana III. Velikoga ili Moldavskoga]] kada se uspješno suprostavlja napadima s [[Poljska|poljske]], [[Kraljevina Ugarska|ugarske]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske]] strane.
+Od [[9. stoljeće|9.]] do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Moldova je bila u sastavu [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinske kneževine]] i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Godine [[1359.]] utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, [[Vlaška (kneževina)|vlaškim]] vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode [[Stjepan III. Moldavski|Stjepana III. Velikog ili Moldavskog]] kada se uspješno suprostavlja napadima s [[Poljska|poljske]], [[Kraljevina Ugarska|ugarske]] i [[Osmansko Carstvo|osmanske]] strane.
-Moldavija je često od [[1711.]] do [[1812.]] bila poprište sukoba između [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].
+Moldova je često od [[1711.]] do [[1812.]] bila poprište sukoba između [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].
-Godine [[1917.]] do [[1918.]] dio Moldavije zauzimaju [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska ([[Besarabija|Besarabiju]]). Godine [[1940.]] Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Moldavija je bila pod rumunjskom i [[Treći Reich|nacionalsocijalističkom]] okupacijom, a [[1944.]] zauzima ju [[Sovjetski Savez]].
+Godine [[1917.]] do [[1918.]] dio Moldove zauzimaju sovjetske postrojbe, a u veljači 1918. Rumunjska (Besarabiju). Godine [[1940.]] Rumunjska prepušta Besarabiju čime se uspostavlja Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Moldova je bila pod rumunjskom i [[Treći Reich|njemačkom]] okupacijom, a [[1944.]] zauzima je [[Sovjetski Savez]].
-Dana [[27. kolovoza]] [[1991.]] Moldavija se izborila za neovisnost [[Raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]], a trenutačno je djelatan i pokret za ujedinjenje [[Republika Moldavija|Republike Moldavije]] i Rumunjske ([[Pokret za ujedinjenje Moldavije i Rumunjske|pokret za ujedinjenje s Rumunjskom]]).
+Dana [[27. kolovoza]] [[1991.]] Moldova se izborila za neovisnost [[Raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]], a trenutno je aktivan [[Pokret za ujedinjenje Moldove i Rumunjske|pokret za sjedinjenje s Rumunjskom]].
 ==Zemljopis==
@@ Redak 54: / Redak 53: @@
 Najveći dio zemlje nalazi se između [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Prut]]a, na krajnjem jugozapadu [[Ruska ploča|Ruske ploče]]. [[Reljef]]no prevladavaju valovite, vrlo plodne ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - [[Bălăneşti]] (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena [[Južnomoldavska ravnica]]. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom [[Bălţi]] i uzvisinama do oko 300 metara.
-Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume [[Bukva|bukve]], [[hrast]]a i [[grab]]a zauzimaju oko 12 % površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema [[Crno more|Crnome moru]].
+Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume [[Bukva|bukve]], [[hrast]]a i [[grab]]a zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema [[Crno more|Crnome moru]].
 ==Deklaracija o nezavisnosti==
-Parlament Republike Moldavije je [[27. kolovoza]] [[1991]]. godine donio Deklaraciju o nezavisnosti koja će dati ''casus beli'' [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlju]] za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Njemačke i Sovjetskoga Saveza od 23. kolovoza 1939. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28. lipnja 1940 godine kao i Pridnjestrovlja osnovane [[12. listopada]] 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio Zakon o stvaranju Moldavske SSR (2. kolovoza 1940.) i Zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR ([[4. studenoga]] [[1940.]]). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju. [http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html]
+Parlament Moldove je [[27. kolovoza]] [[1991]]. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti casus beli Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije  govore da dogovor Njemačke i Sovjetskog Saveza od 23. kolovoza 1939 postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane 28. lipnja 1940 godine kao i Transnistrije osnovane [[12. listopada]] 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldovske SSR (2. kolovoz 1940) i zakon o granici Ukrajinske i Moldovske SSR ([[4. studenog]] [[1940]]). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html].
-Kako je [[Transnistria]] tek poništenom odlukom od 2. kolovoza 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao ''casus beli'' moldavsku Deklaraciju o nezavisnosti
+Kako je [[Transnistria]] tek poništenom odlukom od 2. kolovoza 1940 godine priključena Moldovi njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao casus beli Moldovsku deklaraciju o nezavisnosti
-==Upravna podjela==
+==Administrativna podjela==
-[[Datoteka:moldadm.png|mini|lijevo|200px|Moldavija - podjela]]
+[[Datoteka:moldadm.png|mini|lijevo|200px|Moldova - podjela]]
-Moldavija je podjeljena na 33 distrikta, pet općina ([[Bălţi]], [[Chişinău]], [[Comrat]], [[Tighina]], [[Tiraspol]]) i dvije neovisne regije - [[Găgăuzija]] i [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]].
+Moldova je podjeljena na 33 distrikta, pet općina ([[Bălţi]], [[Chişinău]], [[Comrat]], [[Tighina]], [[Tiraspol]]) i dvije neovisne regije - [[Găgăuzija]] i [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]].
-Pridnjestrovlje je ''de jure'' dio Moldavije, a njenu neovisnost nije priznala ni jedna zemlje, iako ju ''[[de facto]]'' ne nadzire Vlada Republike Moldavije (Kišinjev).
+Pridnjestrovlje je ''de jure'' dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako ''[[de facto]]'' nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.
 ==Stanovništvo==
-[[Datoteka:Major_ethnics_groups_in_Moldova_1989.jpg|mini|desno|200px|Stanovništvo 1989.]]
+[[Datoteka:Major_ethnics_groups_in_Moldova_1989.jpg|mini|desno|200px|Sastav stanovništva 1989.]]
-Od oko 3,380.000 stanovnika većinu (oko 76 % stanovništva) čine [[Moldavci]], nerijetko poistovjećeni s [[Rumunji]]ma. Od ostalih najviše je [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (8,3 %), [[Rusi|Rusa]] (5,9 %), Gagauza (4,4 %) i ostalih 5,5 %.
+Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine [[Moldavci]], nerijetko poistovjećeni s [[Rumunji]]ma. Od ostalih najviše je [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (8.3%), [[Rusi|Rusa]] (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.
 {| class="wikitable"
 |- style="background:#efefef;"
-! #  !!   Narodnost    !! Moldavija !! % Mold !! Transnistria !! % Tran !!   Ukupno   !!  %
+! #  !!   Narodnost    !! Moldova !! % Mold !! Transnistria !! % Tran !!   Total   !!  %
 |-
-| 1. || [[Moldavci]]  ||  2,564.849   || 75,8 % || 177.156 || 31,9 % || 2,742.005 || 69,6 %
+| 1. || [[Moldavci]]  ||  2,564.849   || 75,8% || 177.156 || 31,9% || 2,742.005 || 69,6%
 |-
-| 2. || [[Ukrajinci]] ||    282.406   ||  8,3 % || 159.940 || 28,8 % ||   442.346 || 11,2 %
+| 2. || [[Ukrajinci]] ||    282.406   ||  8,3% || 159.940 || 28,8% ||   442.346 || 11,2%
 |-
-| 3. || [[Rusi]]      ||    201.218   ||  5,9 % || 168.270 || 30,3 % ||   369.488 ||  9,4 %
+| 3. || [[Rusi]]      ||    201.218   ||  5,9% || 168.270 || 30,3% ||   369.488 ||  9,4%
 |-
-| 4. || [[Gagauzi]]   ||    147.500   ||  4,4 % ||  11.107 ||  2,0 % ||   158.607 ||  4,0 %
+| 4. || [[Gagauzi]]   ||    147.500   ||  4,4% ||  11.107 ||  2,0% ||   158.607 ||  4,0%
 |-
-| 5. || [[Rumunji]]*  ||     73.276   ||  2,2 % ||    /    ||   /   ||    73.276 ||  1,9 %
+| 5. || [[Rumunji]]*  ||     73.276   ||  2,2% ||    /    ||   /   ||    73.276 ||  1,9%
 |-
-| 6. || [[Bugari]]    ||     65.662   ||  1,9 % ||  11.107 ||  2,0 % ||    76.769 ||  1,9 %
+| 6. || [[Bugari]]    ||     65.662   ||  1,9% ||  11.107 ||  2,0% ||    76.769 ||  1,9%
 |-
-| 7. || Ostali        ||     48.421   ||  1,4 % ||  27.767 ||  5,0 % ||    76.188 ||  1,9 %
+| 7. || Ostali        ||     48.421   ||  1,4% ||  27.767 ||  5,0% ||    76.188 ||  1,9%
 |-
-| 8. || '''Ukupno'''  || '''3,383.332''' || '''100 %''' || '''555.347''' || '''100 %''' || '''3,938.679''' || '''100 %'''
+| 8. || '''Ukupno'''  || '''3,383.332''' || '''100%''' || '''555.347''' || '''100%''' || '''3,938.679''' || '''100%'''
 |}
-U vjeri prevladavaju [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (95 % stanovništva).
+U vjeri prevladavaju [[Pravoslavlje|pravoslavci]] (95% stanovništva).
 {| class="wikitable" style="text-align:right;"
 ! Religija !! Sljedbenici !! % od ukupnog</tr>
-|align="left"| [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] || 3,158.015 || 95.5 %</tr>
+|align="left"| [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] || 3,158,015 || 95.5%</tr>
 |-
 |align="left"|
@@ Redak 109: / Redak 108: @@
 |
 <br/><small>
-.754<br/>
+,754<br/>
-.503<br/>
+,503<br/>
 |
-,83 %<br/><small>
+.83%<br/><small>
-,99 %<br/>
+.99%<br/>
-,41 %<br/>
+.41%<br/>
 |-
 |align="left"|
@@ Redak 122: / Redak 121: @@
 |
 <br/><small>
-<br/>
+,429<br/>
-<br/>
+,190<br/>
 |
-,19 %<br/><small>
+.19%<br/><small>
-,04 %<br/>
+.04%<br/>
-,04 %<br/>
+.04%<br/>
 |-
-|align="left"| [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] || 4645 || 0,14 %</tr>
+|align="left"| [[Rimokatolička Crkva|Rimokatolici]] || 4645 || 0,14%</tr>
-|align="left"| [[Muslimani]]     ||  1667 || 0,05 %</tr>
+|align="left"| [[Muslimani]]     ||  1667 || 0,05%</tr>
-|align="left"| Ostale vjere || 25.527 || 0,77 %</tr>
+|align="left"| Ostale vjere || 25.527 || 0,77%</tr>
 |colspan="3"| </tr>
-|align="left"| [[Agnosticizam|Agnostici]]   || 33.207 || 1 %</tr>
+|align="left"| [[Agnosticizam|Agnostici]]   || 33.207 || 1%</tr>
-|align="left"| [[Ateizam|Ateisti]]    || 12.724 || 0,38 %</tr>
+|align="left"| [[Ateizam|Ateisti]]    || 12.724 || 0,38%</tr>
 |}
 ==Gospodarstvo==
-Za vrijeme [[SSSR]]-a moldavsko gospodarstvo je zaobišla velika industrijalizacija za razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namijenjena uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivat ondašnje sovjetske republike. Zbog svoga zemljopisnoga položaja najznačajnija kultura kojom se gospodarstvo baziralo je proizvodnja vinove loze i [[vino|vina]] te je bila najveći proizvođač tih kultura na području SSSR-a. Zbog svoje slabe industrije Moldavija je onda bila najnerazvijenija europska sovjetska republika, dok je na razini cjelokupnog SSSR-a bila po sredini u razvijenosti.
+Za vrijeme [[SSSR]]-a moldovsko gospodarstvo je zaobišla velika industrijalizacija za razliku od drugih susjednih sovjetskih republika, zbog toga jer joj bila namijenjena uloga poljodjelskim dobrima opskrbljivat ondašnje sovjetske republike. Zbog svog zemljopisnog položaja najznačajnija kultura kojom se gospodarstvo baziralo je proizvodnja vinove loze i [[vino|vina]] te je bila najveći proizvođač tih kultura na području SSSR-a. Zbog svoje slabe industrije Moldova je onda bila najnerazvijenija europska sovjetska republika, dok je na razini cjelokupnog SSSR-a bila po sredini u razvijenosti.
-Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]] i proglašenja neovisnosti te otvaranje granica i pokretanja tranzicije, moldavsko gospodarstvo veoma brzo upada u krizu. Iako, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, Moldavija nema u prvim godinama strmoglavi pad [[BDP]]-a taj proces je bio dugotrajniji, te se tek koncem 90-tih počinje oporavljati. Taj dugotrajni pad BDP-a Moldaviju je doveo do "titule" najsiromašnije [[Europa|europske]] države. Zbog te gospodarske krize u Moldaviji se veoma brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko tržište.
+Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]] i proglašenja neovisnosti te otvaranje granica i pokretanja tranzicije, moldovsko gospodarstvo veoma brzo upada u krizu. Iako, za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, Moldova nema u prvim godinama strmoglavi pad [[BDP]]-a taj proces je bio dugotrajniji, te se tek koncem 90-tih počinje oporavljati. Taj dugotrajni pad BDP-a Moldovu je doveo do "titule" najsiromašnije [[Europa|europske]] države. Zbog te gospodarske krize u Moldovi se veoma brzo raspada ionako slaba industrija, dok poljoprivredni sektor gubi svoje tradicionalno sovjetsko tržište.
-[[Moldavska zamjena teritorija s Ukrajinom|Zamjena teritorija]] s Ukrajinom, koja je Moldaviji prepustila mali izlaz na Dunav na jugozapadu Republike Moldavije gdje je Moldavija izgradila terminal [[Giurgiulesti]], a Moldavija je Ukrajini dala teritorijalno vlasništvo nad cestom koja na krajnjem jugoistoku zemlje povezuje dva dijela ukrajinskog teritorija, pokazala se kao vrlo mudra odluka jer je tim potezom ukrajinskoj luci [[Odesa|Odesi]] znatno pao promet, a Moldavija je znatno gospodarski profitirala novom lukom kojom je riješila problem neizlaska na Crno more i Dunav iako im je teritorijem vrlo blizu.
+[[Moldavska zamjena teritorija s Ukrajinom|Zamjena teritorija]] s Ukrajinom, koja je Moldaviji prepustila mali izlaz na Dunav na jugozapadu Moldove gdje je Moldova izgradila terminal [[Giurgiulesti]], a Moldavija Ukrajini dala teritorijalno vlasništvo nad cestom koja na krajnjem jugoistoku zemlje povezuje dva dijela ukrajinskog teritorija, pokazala se kao vrlo mudra odluka jer je tim potezom ukrajinskoj luci [[Odesa|Odesi]] znatno pao promet, a Moldova je znatno gospodarski profitirala novom lukom kojom je riješila problem neizlaska na Crno more i Dunav iako im je teritorijem vrlo blizu.
-Danas glavnina gospodarstva se oslanja na preostalu poljoprivrednu proizvodnju (u [[2009.]] godini je činila 22 % BDP-a), na ostatke ostataka industrijske proizvodnje (18%), dok je glavna grana gospodarstva postala uslužna djelatnost i trgovina (60 %). Kod strukture zaposlenih u primarnim sektoru (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) je zaposleno oko 40 % radnog stanovništva, u sekundarnom sektoru (industrija) 16 %, dok u tercijalnom sektoru (usluge, trgovina) 44 % radnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u 2009. procjenjuje se svega 2,6 %, dok je prosječna plaća u 2010. iznosila svega 249 [[USD]] (oko 1250 [[HRK]]).
+Danas glavnina gospodarstva se oslanja na preostalu poljoprivrednu proizvodnju (u [[2009.]] godini je činila 22% BDP-a), na ostatke ostataka industrijske proizvodnje (18%), dok je glavna grana gospodarstva postala uslužna djelatnost i trgovina (60%). Kod strukture zaposlenih u primarnim sektoru (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) je zaposleno oko 40% radnog stanovništva, u sekundarnom sektoru (industrija) 16%, dok u tercijalnom sektoru (usluge, trgovina) 44% radnog stanovništva. Stopa nezaposlenosti u 2009. procjenjuje se svega 2,6%, dok je prosječna plaća u 2010. iznosila svega 249 [[USD]] (oko 1250 [[HRK]]).
-Zahvaljujući svojoj nerazvijenosti gospodarstvo Moldavije nije značajno osjetilo [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetsku financijsku krizu]] te je u [[2010.]] godini zabilježila gospodarski rast od 4,5 %.
+Zahvaljujući svojoj nerazvijenosti gospodarstvo Moldove nije značajno osjetilo [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetsku financijsku krizu]] te je u [[2010.]] godini zabilježila gospodarski rast od 4,5%.
-== Literatura ==
-* [[:mo:Молдова|Молдова]] (hrv. Moldavija) - članak na nekoć moldavskoj Wikipediji ([[:mo:Лимба молдовеняскэ|moldavski jezik - ćirilicom]]).
-== Izvori ==
-{{Izvor}}
-{{Izvori}}
 ==Galerija==
@@ Redak 159: / Redak 151: @@
 <gallery>
 Slika:Stefan Chisinau.jpg|Stefan Chisinau
-Slika:Chisinau Center.jpg|Kišinjev ([[Chişinău]])
+Slika:Chisinau Center.jpg|[[Chişinău]]
 Slika:Moldavian orthodox church.jpg|Moldavska pravoslavna crkva
 </gallery>
@@ Redak 169: / Redak 161: @@
 {{WProjekti
 |commons        = Moldova
-|commonshr      = Moldavija
+|commonshr      = Moldova
 |commonscat     = Moldova
-|commonscathr   = Moldavija
+|commonscathr   = Moldova
 |wikiatlas      = Moldova
-|wikiatlashr    = Moldavije
+|wikiatlashr    = Moldove
 |wikivrste      =
 |wikivrstehr    =
 |wikizvor       =
 |wikizvor_autor =
-|wječnik        = Moldavija
+|wječnik        =
 |wikiknjige     =
 |wikicitat      =