Nakš-e Džahan: razlika između inačica

Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Iran
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, v, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:115
Koordinate	32°39′28″N 51°40′38″E / 32.65778°N 51.67722°E
	Nakš-e Džahan class=notpageimage\| Lokacija Nakš-e Džahana u Iranu

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 19. veljače 2024. u 08:04

Trg Nakš-e Džahan (perzijski: ميدان نقش جهان, Mejdani nakš-e džahan u značenju: "Trg slike svijeta"), poznat i kao Imamov trg (میدان امام) i Šahov trg (میدان شاه), je kvadratični trg u središtu grada Isfahana u Iranu. Izgrađen je od 1598. do 1629. godine, okružen iznimnim građevinama iz vremena kada su Perzijom vladali Safavidi, te promjerom od 160 x 508 metara (89.600 m²) je jedan od najvećih trgova na svijetu.^[1] Zbog toga je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1979. godine.

G. Hofsted van Essen, *Trg Nakš-e Džahan 1703. godine*, Sveučilišna knjižnica u Leidenu

Povijest

Kada je 1598. godine Abas I. odlučio premjestiti prijestolnicu Perzijskog Carstva iz Kazvina u grad u središtu države, Isfahan, započeo je najveći perzijski urbanistički pothvat: potpuna izgradnja novog grada. Odabrao je ovaj grad zbog kultiviranog poljoprivrednog područja rijeke Zadžanderud ( زاینده رود za "Davateljica života") u kojem se nalazio, ali i zbog zaštiti prijestolnicu od napada Osmanlija i Uzbeka s kojima je ratovao, te zbog želje da ovlada Perzijskim zaljevom kojim su do tada dominirali Nizozemski i Britanski trgovci Istočno indijskih kompanija.^[2] Još jedan od važnih razloga za osnivanjem nove prijestolnice je bilo jačanje centralne vlasti jer je prije Abasa I. Perzija bila decentralizirana i različite državne institucije (poput vojske Kizilbaša) su se s različitim pokrajinama Carstva borile za vlast.^[3]

Glavni arhitekt ovog kompleksa bio je Bahadin Alamili koji se koncentrirao na želju Abasa I. da s obje strane avenije Čahar Bag ( چهارباغ za "Četiri vrta") smjesti najvažnije gradske institucije, kao što su rezidencije stranih diplomata, a koja vodi do trga Nakš-e Džahan. Genijalnost ovog sveobuhvatnog trga je bila u tome što je sada Abas I. imao tri glavne vlasti Perzijskog carstva u svom osobnom dvorištu: vjerske poglavare u glavnoj državnoj džamiji Masdžedi Šahu, trgovina u najvećem državnom trgovištu, Carskom bazaru, i naravno njegovo sjedište Carstva u palači Ali Kapu.

Tijekom vladavine Abasa I., Isfahan je postao kozmopolitski grad s trajnom populacijom Turaka, Gruzijaca, Armenaca, Indijaca, Kineza i sve većeg broja Europljana. Sam trg je tijekom dana bio ispunjen šatorima trgovaca, zabavljača, a vlasnici trgovina su čak plaćali vodonoše da dijele posjetiteljima besplatnu vodu i kriške dinje. Noću bi se trgovci pokupili i trg prepuštali dervišima, žonglerima, lutkarima, akrobatima i prostitutkama.^[4]

Trg se nekada koristio i kao dvorsko igralište za polo,^[5] a danas se povremeno koristi za javne svečanosti i festivale, kao što je anualna proslava Novruza, perzijske nove godine.

Odlike

Trg je zamišljen kao veliko kvadratično mjesto za skupljanje velike mase ljudi i trgovište robama iz cijeloga svijeta na koji se ulazilo kroz Carski bazar, dvokatnu natkrivenu tržnicu, na sjeveru.

Središnja građevina na trgu je Šahova džamija (مسجد امام, Mesdžidi Šah) koja je zamijenila stariju Džamiju Džameh na južnoj strani trga. Ona ima najveću kupolu u gradu, s jedne strane ima medresu gdje su se i prepisivale knjige, a s druge zimsku džamiju gdje su vjernici molili za lošeg vremena. Ulaz s trga joj nije u istoj osi kao ostatak džamije, jer je trg orijentiran prema stranama svijeta, a džamija prema kibli u Meki.

Džamija šejha Lotfalaha ( مسجد شيخ لطف الّله, Mesdžidi Lotf-olah) se nalazi na istočnoj strani trga i ona je bila dvorskom i haremskom džamijom, te zbog toga je manja od Šahove džamije i nema minarete. Tek nakon što je otvorena javnosti ukazao se njezin dekor od pocakljene opeke koji je raskošniji od onog u Šahovoj džamiji.

Palača Ali Kapu (عالی‌قاپو, ali je arapski za "uzvišeni", a kapu je turski za "portal") se proteže od monumentalnog paviljona s uzdignutim trijemom na zapadnoj sredini trga, sve do avenije Čahar Bag. Veliki kvadratični paviljon koji svojom otvorenom teraom s masivnim drvenim stupovima gleda na trg je visok 48 metara i ima šest katova. Najveća prostorija je na šestom katu i ovdje su perzijski vladari zabavljali važne goste i inozemne veleposlanike.

Carski bazar je jedan od najstarijih i najvećih na Bliskom istoku. Iako je većinom izgrađen za Safavida, osobito njegov dva kilometra dug nadsvođen hodnik koji ga povezuje s Novim gradom, njegovi najstariji dijelovi potječu iz vremena kada su vladali Seldžuci.^[6]

Galerija

Ajvan (portal) Šahove džamije
Unutrašnjost palače
Trgovina tepisima u bazaru

Panorama

Panorama trga Nakš-e Džahan s Džamijom šejha Loftalaha u sredini

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nakš-e Džahan

↑ Imamov trg u Isfahanu na project for public spaces.org (engl.) Preuzeto 30. svibnja 2011.
↑ Roger Savory, Iran under the Safavids, str. 155.
↑ IBID 2., poglavlje: The Safavid empire at the height of its power under Shāh Abbas the Great (1588-1629)
↑ IBID 2, str. 158.-159.
↑ David Blow, Shah Abbas, The Ruthless King Who Became an Iranian Legend, str. 195.-6.
↑ Isfahanski bazar Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2013. (Wayback Machine) na archnet.org (engl.) Preuzeto 30. svibnja 2011.

Vanjske poveznice

Nakš-e Džahan na Google Mapsu
Panoramska fotografija od 360 stupnjeva Nakš-e Džahana s palače Ali Kapu
Džamija šejha Loftalaha Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2015. (Wayback Machine) Dokumentarac u režiji Manouchehra Tayyaba (15 min) (engl.)

[1] Imamov trg u Isfahanu na project for public spaces.org (engl.) Preuzeto 30. svibnja 2011.

[2] Roger Savory, Iran under the Safavids, str. 155.

[3] IBID 2., poglavlje: The Safavid empire at the height of its power under Shāh Abbas the Great (1588-1629)

[4] IBID 2, str. 158.-159.

[5] David Blow, Shah Abbas, The Ruthless King Who Became an Iranian Legend, str. 195.-6.

[6] Isfahanski bazar Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2013. (Wayback Machine) na archnet.org (engl.) Preuzeto 30. svibnja 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{UNESCO-svjetska baština
+{{UNESCO – svjetska baština
-|ime mjesta =Trg [[Nakši Džahan]] u Isfahanu
+|ime mjesta =Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu
 |slika = Naghshe Jahan Square Isfahan modified.jpg
-|godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)
+|godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)</small>
 |vrst baštine = Kulturno dobro
 |mjerilo = i, v, vi
 |ugroženost = ne
+|dossier = 115
-|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/115
-|država = {{ZD+X/I|IRN}}
+|država = {{Z+X|IRN}}
+|karta = Iran
+|karta-oznaka = Nakš-e Džahan
+|oznaka-položaj = bottom
+|koordinate = {{coord|32|39|28|N|51|40|38|E|display=inline,title}}
+|karta-opis = Lokacija Nakš-e Džahana u Iranu
 }}
-'''Trg Nakši Džahan''' (perzijski:  ميدان نقش جهان, Mejdani nakši džahan u značenju: "Trg slike svijeta"), poznat i kao '''Trg imama''' (میدان امام) i '''Šahov trg''' (میدان شاه), je kvadratični trg u središtu grada [[Isfahan]]a u [[Iran]]u. Izgrađen je od 1598. do 1629. godine, okružen iznimnim građevinama iz vremena kada su [[Perzija|Perzijom]] vladali [[Safavidi]], te promjerom od 160 x 508 metara (89.600 m²) je jedan od najvećih trgova na svijetu<ref>[http://www.pps.org/great_public_spaces/one?public_place_id=672 Imamov trg u Isfahanu] na project for public spaces.org {{en icon}} Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref>. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1979. godine.
+'''Trg Nakš-e Džahan''' (perzijski:  ميدان نقش جهان, Mejdani nakš-e džahan u značenju: "Trg slike svijeta"), poznat i kao '''Imamov trg''' (میدان امام) i '''Šahov trg''' (میدان شاه), je kvadratični trg u središtu grada [[Isfahan]]a u [[Iran]]u. Izgrađen je od 1598. do 1629. godine, okružen iznimnim građevinama iz vremena kada su [[Perzija|Perzijom]] vladali [[Safavidi]], te promjerom od 160 x 508 metara (89.600 m²) je jedan od najvećih trgova na svijetu.<ref>[http://www.pps.org/great_public_spaces/one?public_place_id=672 Imamov trg u Isfahanu] na project for public spaces.org {{eng oznaka}} Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref> Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 1979. godine.
+[[Datoteka:Isfahan 1703.jpg|mini|lijevo|<center>[[G. Hofsted van Essen]], ''Trg Nakš-e Džahan 1703. godine'', Sveučilišna knjižnica u [[Leiden]]u]]
 ==Povijest==
-Kada je 1598. godine [[Šah Abas]] odlučio premjestiti prijestolnicu [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz [[Kazvin]]a u grad u središtu države, [[Isfahan]], započeo je najveći perzijski urbanistički pothvat: potpuna izgradnja novog grada. Odabrao je ovaj grad zbog kultiviranog poljoprivrednog područja rijeke [[Zajanderud]] ( زاینده رود za "Davateljica života") u kojem se nalazio, ali i zbog zaštiti prijestolnicu od napada [[Osmanlije|Osmanlija]] i [[Uzbeci|Uzbeka]] s kojima je ratovao, te zbog želje da ovlada [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] kojim su do tada dominirali [[Nizozemci|Nizozemski]] i [[UK|Britanski]] trgovci [[Časna Istočnoindijska kompanija|Istočno indijskih kompanija]]<ref>Roger Savory, ''Iran under the Safavids'', str. 155.</ref>. Još jedan od važnih razloga za osnivanjem nove prijestolnice je bilo jačanje centralne vlasti jer je prije Šaha Abasa Perzija bila decentralizirana i različite državne institucije (poput vojske [[Kizilbaši|Kizilbaša]]) su se s različitim pokrajinama Carstva borile za vlast<ref>IBID 2., poglavlje:'' The Safavid empire at the height of its power under Shāh Abbas the Great (1588-1629)''</ref>.
+Kada je [[1598.]] godine [[Abas I.]] odlučio premjestiti prijestolnicu [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz [[Kazvin]]a u grad u središtu države, [[Isfahan]], započeo je najveći perzijski urbanistički pothvat: potpuna izgradnja novog grada. Odabrao je ovaj grad zbog kultiviranog poljoprivrednog područja rijeke [[Zadžanderud]] ( زاینده رود za "Davateljica života") u kojem se nalazio, ali i zbog zaštiti prijestolnicu od napada [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] i [[Uzbeci|Uzbeka]] s kojima je ratovao, te zbog želje da ovlada [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]] kojim su do tada dominirali [[Nizozemci|Nizozemski]] i [[UK|Britanski]] trgovci [[Časna Istočnoindijska kompanija|Istočno indijskih kompanija]].<ref>Roger Savory, ''Iran under the Safavids'', str. 155.</ref> Još jedan od važnih razloga za osnivanjem nove prijestolnice je bilo jačanje centralne vlasti jer je prije Abasa I. Perzija bila decentralizirana i različite državne institucije (poput vojske [[Kizilbaši|Kizilbaša]]) su se s različitim pokrajinama Carstva borile za vlast.<ref>IBID 2., poglavlje:'' The Safavid empire at the height of its power under Shāh Abbas the Great (1588-1629)''</ref>
-[[Datoteka:Isfahan 1703.jpg|mini|lijevo|<center>[[G. Hofsted van Essen]], ''Trg Nakši Džahan 1703. godine'', Sveučilišna knjižnica u [[Leiden]]u]]
-[[Slika:Shahmosque.jpg|mini|<center>Šahova džamija]]
-[[Slika:Naqsh-e Jahan Square at Night.JPG|mini|<center>Džamija Šeika Loftalaha noću]]
-Glavni arhitekt ovog kompleksa bio je [[Bahadin Alamili]] koji se koncentrirao na želju Šaha Abasa da s obje strane [[avenija|avenije]] Čahar Bag ( چهارباغ za "Četiri vrta") smjesti najvažnije gradske institucije, kao što su rezidencije stranih diplomata, a koja vodi do trga Nakši Džahan. Genijalnost ovog sveobuhvatnog trga je bila u tome što je sada Šah Abas imao tri glavne vlasti Perzijskog carstva u svom osobnom dvorištu: vjerske poglavare u glavnoj državnoj [[džamija|džamiji]] Masdžedi Šahu, trgovina u najvećem državnom trgovištu, Carskom [[bazar]]u, i naravno njegovo sjedište Carstva u palači Ali Kapu.
+[[Slika:Naqsh-e Jahan Square at Night.JPG|mini|<center>Džamija Šejha Loftalaha noću]]
-Tijekom vladavine Šaha Abasa, Isfahan je postao kozmopolitski grad s trajnom populacijom Turaka, Gruzijaca, Armenaca, Indijaca, Kineza i sve većeg broja Europljana. Sam trg je tijekom dana bio ispunjen šatorima trgovaca, zabavljača, a vlasnici trgovina su čak plaćali vodonoše da dijele posjetiteljima besplatnu vodu i kriške dinje. Noću bi se trgovci pokupili i trg prepuštali dervišima, žonglerima, lutkarima, akrobatima i prostitutkama<ref>IBID 2, str. 158.-159.</ref>.
+Glavni arhitekt ovog kompleksa bio je [[Bahadin Alamili]] koji se koncentrirao na želju Abasa I. da s obje strane [[avenija|avenije]] Čahar Bag ( چهارباغ za "Četiri vrta") smjesti najvažnije gradske institucije, kao što su rezidencije stranih diplomata, a koja vodi do trga Nakš-e Džahan. Genijalnost ovog sveobuhvatnog trga je bila u tome što je sada [[Abas I.]] imao tri glavne vlasti Perzijskog carstva u svom osobnom dvorištu: vjerske poglavare u glavnoj državnoj [[džamija|džamiji]] Masdžedi Šahu, trgovina u najvećem državnom trgovištu, Carskom [[bazar]]u, i naravno njegovo sjedište Carstva u palači Ali Kapu.
+Tijekom vladavine Abasa I., [[Isfahan]] je postao kozmopolitski grad s trajnom populacijom Turaka, Gruzijaca, Armenaca, Indijaca, Kineza i sve većeg broja Europljana. Sam trg je tijekom dana bio ispunjen šatorima trgovaca, zabavljača, a vlasnici trgovina su čak plaćali vodonoše da dijele posjetiteljima besplatnu vodu i kriške dinje. Noću bi se trgovci pokupili i trg prepuštali dervišima, žonglerima, lutkarima, akrobatima i prostitutkama.<ref>IBID 2, str. 158.-159.</ref>
-Trg se nekada koristio i kao dvorsko igralište za [[polo]]<ref>David Blow, ''Shah Abbas, The Ruthless King Who Became an Iranian Legend'', str. 195.-6.</ref>, a danas se povremeno koristi za javne svečanosti i festivale, kao što je anualna proslava [[Nowruz]]a, perzijske nove godine.
+Trg se nekada koristio i kao dvorsko igralište za [[polo]],<ref>David Blow, ''Shah Abbas, The Ruthless King Who Became an Iranian Legend'', str. 195.-6.</ref> a danas se povremeno koristi za javne svečanosti i festivale, kao što je anualna proslava [[Novruz]]a, perzijske nove godine.
 ==Odlike==
@@ Redak 30: / Redak 35: @@
 Središnja građevina na trgu je '''[[Šahova džamija]]''' (مسجد امام, ''Mesdžidi Šah'') koja je zamijenila stariju Džamiju Džameh na južnoj strani trga. Ona ima najveću [[kupola|kupolu]] u gradu, s jedne strane ima medresu gdje su se i prepisivale knjige, a s druge zimsku džamiju gdje su vjernici molili za lošeg vremena. Ulaz s trga joj nije u istoj osi kao ostatak džamije, jer je trg orijentiran prema stranama svijeta, a džamija prema [[kibla|kibli]] u [[Meka|Meki]].
-'''Džamija Šeika Lotfalaha''' ( مسجد شيخ لطف الّله, ''Mesdžidi Lotf-olah'') se nalazi na istočnoj strani trga i ona je bila dvorskom i [[harem]]skom džamijom, te zbog toga je manja od Šahove džamije i nema [[minaret]]e. Tek nakon što je otvorena javnosti ukazao se njezin dekor od pocakljene opeke koji je raskošniji od onog u Šahovoj džamiji.
+'''Džamija šejha Lotfalaha''' ( مسجد شيخ لطف الّله, ''Mesdžidi Lotf-olah'') se nalazi na istočnoj strani trga i ona je bila dvorskom i [[harem]]skom džamijom, te zbog toga je manja od Šahove džamije i nema [[minaret]]e. Tek nakon što je otvorena javnosti ukazao se njezin dekor od pocakljene opeke koji je raskošniji od onog u Šahovoj džamiji.
-'''Palača Ali Kapu''' (عالی‌قاپو, ''ali'' je [[arapski]] za "uzvišeni", a ''kapu'' je [[turski]] za "portal") se proteže od monumentalnog [[paviljon]]a s uzdignutim [[trijem]]om na zapadnoj sredini trga, sve do avenije Čahar Bag. Veliki kvadratični paviljon koji svojom otvorenom teraom s masivnim drvenim [[stup]]ovima gleda na trg je visok 48 metara i ima šest katova. Najveća prostorija je na šetom katu i ovdje su perzijski vladari zabavljali važne goste i strane ambasadore.
+'''Palača Ali Kapu''' (عالی‌قاپو, ''ali'' je [[arapski]] za "uzvišeni", a ''kapu'' je [[turski]] za "portal") se proteže od monumentalnog [[paviljon]]a s uzdignutim [[trijem]]om na zapadnoj sredini trga, sve do avenije Čahar Bag. Veliki kvadratični paviljon koji svojom otvorenom teraom s masivnim drvenim [[stup]]ovima gleda na trg je visok 48 metara i ima šest katova. Najveća prostorija je na šestom katu i ovdje su perzijski vladari zabavljali važne goste i inozemne veleposlanike.
-'''Carski bazar''' je jedan od najstarijih i najvećih na Bliskom istoku. Iako je većinom izgrađen za Safavida, osobito njegov dva kilometra dug nadsvođen hodnik koji ga povezuje s Novim gradom, njegovi najstariji dijelovi potječu iz vremena kada su vladali [[Seldžuci]]<ref>[http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=3945 Isfahanski bazar] na archnet.org {{en icon}} Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref>.
+'''Carski bazar''' je jedan od najstarijih i najvećih na Bliskom istoku. Iako je većinom izgrađen za Safavida, osobito njegov dva kilometra dug nadsvođen hodnik koji ga povezuje s Novim gradom, njegovi najstariji dijelovi potječu iz vremena kada su vladali [[Seldžuci]].<ref>[http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=3945 Isfahanski bazar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130922145119/http://archnet.org/library/sites/one-site.jsp?site_id=3945 |date=22. rujna 2013. }} na archnet.org {{eng oznaka}} Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref>
 == Galerija ==
@@ Redak 40: / Redak 45: @@
 <gallery>
 Slika:Imam Mosque by Amir.jpg|<center>Ajvan (portal) Šahove džamije
-Slika:Lotfollahmosque.jpg|<center>Mihrab Džamije Šeika Lotfalaha
-Slika:Ali Qapu night.jpg|<center>Palača Ali Kapu noću
 Slika:Iran Isfahan Ali.Qapu Music Room 02.jpg|<center>Unutrašnjost palače
 Slika:Carpet bazzar.JPG|<center>Trgovina tepisima u bazaru
@@ Redak 48: / Redak 52: @@
 == Panorama ==
-{{Široka slika|Naghsh-e Jahan Square Isfahan.JPG|800px|<center>Panorama trga Nakši Džahan s Džamijom šeika Loftalaha u sredini|100%|center}}
+{{Široka slika|Naghsh-e Jahan Square Isfahan.JPG|1200px|<center>Panorama trga Nakš-e Džahan s Džamijom šejha Loftalaha u sredini|100%|center}}
 ==Izvori==
@@ Redak 56: / Redak 60: @@
 ==Vanjske poveznice==
-*[http://maps.google.ca/maps?f=q&hl=en&q=Isfahan&sll=49.891235,-97.15369&sspn=27.725603,81.738281&ie=UTF8&ll=32.65765,51.678046&spn=0.004408,0.009978&t=k&z=17&om=1 Nakši Džahan na Google Maps]
+*[http://maps.google.ca/maps?f=q&hl=en&q=Isfahan&sll=49.891235,-97.15369&sspn=27.725603,81.738281&ie=UTF8&ll=32.65765,51.678046&spn=0.004408,0.009978&t=k&z=17&om=1 Nakš-e Džahan na Google Mapsu]
-*[http://www.360cities.net/image/naghshe-jahan2-sq-isfahan-iran#84.69,-8.82,70.0 Panoramska fotografija od 360 stupnjeva Nakši Džahana s palače Ali Kapu]
+*[http://www.360cities.net/image/naghshe-jahan2-sq-isfahan-iran#84.69,-8.82,70.0 Panoramska fotografija od 360 stupnjeva Nakš-e Džahana s palače Ali Kapu]
-*[http://mooweex.com/the-mosque-sheikh-lotfollah/  Džamija Šeika Loftalaha]  Dokumentarac u režiji Manouchehra Tayyaba (15 min) {{en icon}}
+*[http://mooweex.com/the-mosque-sheikh-lotfollah/ Džamija šejha Loftalaha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150805111503/http://mooweex.com/the-mosque-sheikh-lotfollah/ |date=5. kolovoza 2015. }}  Dokumentarac u režiji Manouchehra Tayyaba (15 min) {{eng oznaka}}
 {{Svjetska baština u Iranu}}
+[[Kategorija:Isfahan]]
-{{Coord|32|39|28|N|51|40|38|E|type:landmark|display=title}}
 [[Kategorija:Islamska arhitektura]]
 [[Kategorija:Trgovi]]
-[[Kategorija:Perzija]]
 [[Kategorija:Svjetska baština u Iranu]]
-{{Link GA|de}}
-{{Link GA|fa}}
-[[ar:ساحة نقش جهان]]
-[[bg:Наш-е Джахан]]
-[[cs:Nakš-e džahán]]
-[[de:Meidān-e Emām]]
-[[en:Naqsh-e Jahan Square]]
-[[es:Plaza de Naghsh-i Jahan]]
-[[fa:میدان نقش جهان]]
-[[fr:Place Naghsh-e Jahan]]
-[[ko:이맘 광장]]
-[[id:Lapangan Naqsh-e Jehaan]]
-[[os:Имамы æхсæнвæз]]
-[[it:Piazza Naqsh-e jahàn]]
-[[he:מיידאן-אה אמאם]]
-[[ka:იმამის მოედანი]]
-[[lt:Imamo aikštė]]
-[[hu:Nags-e Dzsahán tér]]
-[[ms:Medan Naghsh-i Jahan]]
-[[mn:Нагш-и Жахан талбай]]
-[[nl:Meidan Emam]]
-[[ja:イマーム広場]]
-[[pt:Praça de Naqsh-e Jahan]]
-[[ru:Площадь Имама]]
-[[fi:Meidan Emam]]
-[[sv:Imamtorget]]
-[[tr:Nakş-ı Cihan Meydanı]]
-[[vi:Quảng trường Naghsh-i Jahan]]
-[[zh:伊玛目广场]]