Alt: razlika između inačica
m r2.7.2) (robot Dodaje: sr Uklanja: ca, gl, io, it, ka, tr Mijenja: el, en, sh |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
||
(Nije prikazana jedna međuinačica 12 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[File:Alto vocal range second.png|thumb|410px|<center>Opseg (ženskog) alta; žuto obojena tipka [[glasovir]]a označava [[ton]] ''c1''</center>]] |
|||
⚫ | |||
[[File:Opseg_alta.JPG|thumb|310px|<center>Opseg alta notiran u violinskom i altovskom ključu</center>]] |
|||
[[File:Mahler_-_Kindertotenlieder,_IV_(Anderson,_Monteux,_1950).ogg|thumb|[[Marian Anderson]] pjeva IV. pjesmu iz ciklusa ''Pjesme o mrtvoj djeci'' [[Gustav Mahler|Gustava Mahlera]] (snimka iz [[1950.]])]] |
|||
[[File:Lieurance_-_Schumann-Heink_-_By_the_waters_of_Minnetonka_(1926).ogg|thumb|[[Ernestine Schumann-Heink]] pjeva pjesmu ''By the Waters of Minnetonka'' [[Thurlow Lieurance|Thurlowa Lieurancea]] (snimka iz [[1926.]])]] |
|||
⚫ | '''Alt''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''altus'' = visok; [[Njemački jezik|njem.]] ''Alt'', [[Engleski jezik|engl.]] i [[Talijanski jezik|tal.]] ''contralto'', [[Francuski jezik|franc.]] ''haute-contre'') je najdublji ženski ili dječji (dječački) [[Pjevanje|glas]] uobičajenoga opsega od ''a'' do ''e2''. |
||
Kad govorimo o ''altu'' kao pjevačkom glasu, ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od ''e'' ili ''d'' pa čak do '' |
Kad govorimo o ''altu'' kao [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|pjevačkom glasu]], ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od ''e'' ili ''d'' pa čak do ''h2'', ali tu je, dakako, riječ o sasvim osobitim iznimkama i individualnim razlikama. S obzirom na položinu, boju i karakter glasa, moguće je razlikovati čak tri podvrste alta: koloraturni, lirski i dramski (duboki alt). U stručnoj literaturi autori često navode različite opsege za pojedine pjevačke glasove pa je tako, u ovom slučaju, i s altom.{{fusg|1}} Ta razlika proizlazi iz povijesnih i stilskih odrednica glazbene prakse i vremena u kojemu su pojedini [[skladatelj]]i živjeli i djelovali. |
||
== Višeznačnost pojma ''alt'' == |
== Višeznačnost pojma ''alt'' == |
||
Naziv ''alt'' se prvi put javlja oko [[1450.]] godine, kada se u [[Polifonija|polifonoj]] [[Glazba|glazbi]] s troglasja prešlo na četveroglasje. Glas koji je pjevao – držao – koralnu [[Melodija|melodiju]] dobio je naziv [[tenor]] (od latinskog ''tenere'' = držati), glas koji je pjevao ispod tenora imao je naziv ''bassus'' – [[Bas (glas)|bas]], glas koji je pjevao iznad tenora zvali su ''altus'' – alt (tu je ''alt'' bio »visoki« glas), a naziv za najviši glas – ''supremus'' – |
Naziv ''alt'' se prvi put javlja oko [[1450.]] godine, kada se u [[Polifonija|polifonoj]] [[Glazba|glazbi]] s troglasja prešlo na četveroglasje. Glas koji je pjevao – držao – koralnu [[Melodija|melodiju]] dobio je naziv [[tenor]] (od latinskog ''tenere'' = držati), glas koji je pjevao ispod tenora imao je naziv ''bassus'' – [[Bas (glas)|bas]], glas koji je pjevao iznad tenora zvali su ''altus'' – alt (tu je ''alt'' bio »visoki« glas), a naziv za najviši glas – ''supremus'' – postupno se pretvorio u [[sopran]].{{fusg|2}} Budući da [[Katolička crkva]] u početku ženama nije dozvoljavala pjevati u crkvi (iako to nije bio slučaj u ženskim samostanima), altovsku su dionicu u [[Liturgijska glazba|liturgijskoj glazbi]] pjevali muški altisti, tzv. falsetisti (za razliku od [[Kastracija|kastrata]], u [[Italija|Italiji]] su ih često nazivali i ''tenorini'', a od [[1562.]] i ''alti naturali''). Ta praksa izvođenja altovske dionice s muškim pjevačima održala se sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a u [[Engleska|engleskim]] je [[Katedrala|katedralnim]] [[Pjevački zbor|zborovima]] prisutna još i danas. U svjetovnoj glazbi, posebice [[barok]]noj [[Opera|operi]], nekoliko je značajnih altovskih uloga skladao [[Georg Friedrich Händel]]. Najvažnije operne altovske uloge počeli su pisati tek skladatelji u doba [[Romantizam|romantizma]], primjerice [[Richard Wagner]], [[Giuseppe Verdi]], [[Camille Saint-Saëns]] i [[Petar Iljič Čajkovski]]. Dakako, i suvremeniji skladatelji poput [[Claude Debussy|Claudea Debussya]], [[Richard Strauss|Richarda Straussa]], [[Sergej Prokofjev|Sergeja Prokofjeva]] i [[Benjamin Britten|Benjamina Brittena]] svojim su operama, ali i solopjesmama, značajno obogatili altovski repertoar. |
||
Osim ovoga primarnog značenja, po kojemu riječ ''alt'' označava vrstu pjevačkoga glasa ili pak pjevačicu, odnosno pjevača kao osobu (u još širem smislu čak i dionicu kakvoga pjevačkog zbora), riječ ''alt'' rabi se i kao prvi dio složenice za naziv [[glazbala]] dublje položine od vodećega glazbala u svojoj vrsti{{fusg|3}} – primjerice: altflauta, altklarinet, altsaksofon, altpozauna i slično. Praksa gradnje altovskih instrumenata uvedena je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada je svaka instrumentalna vrsta imala svoju altovsku varijantu.{{fusg|4}} |
Osim ovoga primarnog značenja, po kojemu riječ ''alt'' označava vrstu pjevačkoga glasa ili pak pjevačicu, odnosno pjevača kao osobu (u još širem smislu čak i dionicu kakvoga pjevačkog zbora), riječ ''alt'' rabi se i kao prvi dio složenice za naziv [[glazbala]] dublje položine od vodećega glazbala u svojoj vrsti{{fusg|3}} – primjerice: altflauta, altklarinet, altsaksofon, altpozauna i slično. Praksa gradnje altovskih instrumenata uvedena je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] kada je svaka instrumentalna vrsta imala svoju altovsku varijantu.{{fusg|4}} |
||
== Poznatije altovske operne uloge == |
== Poznatije altovske operne uloge == |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[File:RIAN archive 581479 Irina Arkhipova as Carmen and Vladislav Pyavko as Jose.jpg|thumb|310px|[[Irina Arhipova]] kao Carmen u [[Carmen|istoimenoj operi]] Georgesa Bizeta na pozornici [[Boljšoj teatr]]a (1972.)]] |
|||
*MARGRET – [[Alban Berg]]: ''[[Wozzeck]]'' |
|||
[[File:Yevgeniya_Zbrueva_as_Lel_1894.jpg|thumb|200px|[[Jevgenija Zbrujeva]] kao pastir Lel u operi [[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]] [[Rimski-Korsakov|Nikolaja Rimski-Korsakova]] (Boljšoj teatr, [[1894.]])]] |
|||
*CARMEN* – [[Georges Bizet]]: ''[[Carmen]]'' |
|||
*KONČAKOVNA – [[Aleksandar Borodin]]: ''[[Knez Igor]]'' |
|||
* |
*Margaret – [[Alban Berg]]: ''[[Wozzeck]]'' |
||
* |
*Carmen* – [[Georges Bizet]]: ''[[Carmen]]'' |
||
* |
*Končakovna – [[Aleksandar Borodin]]: ''[[Knez Igor]]'' |
||
* |
*Florence – [[Benjamin Britten]]: ''[[Albert Herring]]'' |
||
* |
*Lukrecija – Benjamin Britten: ''[[Nasilje nad Lukrecijom]]'' |
||
* |
*Auntie* – Benjamin Britten: ''[[Peter Grimes]]'' |
||
* |
*Jele – [[Ivan Brkanović]]: ''[[Ekvinocij (opera)|Ekvinocij]]'' |
||
* |
*Barbara – Ivan Brkanović: ''[[Zlato Zadra]]'' |
||
* |
*Olga* – [[Petar Iljič Čajkovski]]: ''[[Jevgenij Onjegin (opera)|Jevgenij Onjegin]]'' |
||
*Stara grofica* – Petar Iljič Čajkovski: ''[[Pikova dama]]'' |
|||
*MAFFIO ORSINI – [[Gaetano Donizetti]]: ''[[Lucrezia Borgia (opera)|Lucrezia Borgia]]'' |
|||
*Paulina – Petar Iljič Čajkovski: ''Pikova dama'' |
|||
*Vještica JEŽIBABA* – [[Antonín Dvořák]]: ''[[Rusalka (opera)|Rusalka]]'' |
|||
* |
*Geneviève – [[Claude Debussy]]: ''[[Pelléas i Mélisanda]]'' |
||
* |
*Maffio Orsini – [[Gaetano Donizetti]]: ''[[Lucrezia Borgia (opera)|Lucrezia Borgia]]'' |
||
* |
*Vještica Ježibaba* – [[Antonín Dvořák]]: ''[[Rusalka (opera)|Rusalka]]'' |
||
* |
*Katisha – [[Gilbert i Sullivan]]: ''[[Mikado]]'' |
||
* |
*Orfej* – [[Christoph Willibald Gluck]]: ''[[Orfej i Euridika]]'' |
||
* |
*Doma* – [[Jakov Gotovac]]: ''[[Ero s onoga svijeta]]'' |
||
* |
*Govedarka – Jakov Gotovac: ''[[Morana (opera)|Morana]]'' |
||
*Marta* – [[Charles Gounod]]: ''[[Faust (Gounod)|Faust]]'' |
|||
{{col-break}} |
|||
* |
*Cornelia – [[Georg Friedrich Händel]]: ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' |
||
* |
*Mama Lucia – [[Pietro Mascagni]]: ''[[Cavalleria rusticana]]'' |
||
* |
*Madame Flora – [[Gian Carlo Menotti]]: ''[[Medij (opera)|Medij]]'' |
||
* |
*Marcellina* – [[Wolfgang Amadeus Mozart]]: ''[[Figarov pir]]'' |
||
* |
*Marfa – [[Modest Petrovič Musorgski]]: ''[[Hovanščina]]'' |
||
* |
*La Cieca – [[Amilcare Ponchielli]]: ''[[La Gioconda]]'' |
||
* |
*Madame de Croissy – [[Francis Poulenc]]: ''[[Razgovori karmelićanki]]'' |
||
* |
*Dadilja – [[Sergej Prokofjev]]: ''[[Vjenčanje u samostanu]]'' |
||
* |
*Kneginja – [[Giacomo Puccini]]: ''[[Sestra Angelica]]'' |
||
* |
*Pastir Lel – [[Nikolaj Rimski-Korsakov]]: ''[[Snjeguročka (opera)|Snjeguročka]]'' |
||
* |
*Angelina* – [[Gioachino Rossini]]: ''[[Pepeljuga (opera)|Pepeljuga]]'' |
||
* |
*Isabella – Gioachino Rossini: ''[[Talijanka u Alžiru]]'' |
||
* |
*Bolesnica – [[Arnold Schönberg]]: ''[[Mojsije i Aron]]'' |
||
* |
*Gaea – [[Richard Strauss]]: ''[[Dafna (Strauss)|Dafna]]'' |
||
* |
*Klitemnestra* – Richard Strauss: ''[[Elektra (Strauss)|Elektra]]'' |
||
* |
*Herodijada* – Richard Strauss: ''[[Saloma (Strauss)|Saloma]]'' |
||
* |
*Bradata Turkinja – [[Igor Stravinski]]: ''[[Život razvratnika]]'' |
||
* |
*Gospođa Quickly* – [[Giuseppe Verdi]]: ''[[Falstaff]]'' |
||
* |
*Ulrica – Giuseppe Verdi: ''[[Krabuljni ples]]'' |
||
*Maddalena* – Giuseppe Verdi: ''[[Rigoletto]]'' |
|||
⚫ | |||
* |
*Azucena* – Giuseppe Verdi: ''[[Trubadur]]'' |
||
⚫ | |||
{{col-end}} |
|||
*Mary – Richard Wagner: ''[[Ukleti Holandez (opera)|Ukleti Holandez]]'' |
|||
== Slavne altistice == |
== Slavne altistice == |
||
Neke od ovdje spomenutih altistica katkada su pjevale i mezzosopranske uloge, ali i obrnuto: |
Neke od ovdje spomenutih altistica katkada su pjevale i mezzosopranske uloge, ali i obrnuto: jer se glasovni opseg pojedinih koloraturnih ili lirskih altovskih uloga često podudarao s mezzosopranskim, mnoge su mezzosopranistice tijekom karijere svoj fah proširile ili čak zamijenile altovskim (primjerice Marijana Radev i Irina Arhipova). |
||
{{col-begin}} |
{{col-begin}} |
||
Redak 74: | Redak 78: | ||
*[[Belle Cole]] |
*[[Belle Cole]] |
||
*[[Kathleen Ferrier]] |
*[[Kathleen Ferrier]] |
||
{{col-break}} |
|||
*[[Maureen Forrester]] |
*[[Maureen Forrester]] |
||
⚫ | |||
*[[Júlia Hamari]] |
*[[Júlia Hamari]] |
||
*[[Marga Höffgen]] |
*[[Marga Höffgen]] |
||
Redak 86: | Redak 90: | ||
*[[Zlatomira Nikolova]] |
*[[Zlatomira Nikolova]] |
||
*[[Sigrid Onégin]] |
*[[Sigrid Onégin]] |
||
{{col-break}} |
|||
*[[Ewa Podleś]] |
*[[Ewa Podleś]] |
||
*[[Marie Powers]] |
*[[Marie Powers]] |
||
⚫ | |||
*[[Marijana Radev]] |
*[[Marijana Radev]] |
||
*[[Ernestine Schumann-Heink]] |
*[[Ernestine Schumann-Heink]] |
||
Redak 97: | Redak 101: | ||
*[[Caroline Unger]] |
*[[Caroline Unger]] |
||
*[[Helen Watts]] |
*[[Helen Watts]] |
||
*[[Ortrun Wenkel]] |
*[[Ortrun Wenkel]] |
||
*[[Jevgenija Zbrujeva]] |
|||
{{col-end}} |
{{col-end}} |
||
== Altistice u popularnoj glazbi == |
== Altistice u popularnoj glazbi == |
||
Iako pjevačice [[Pop|popularne glazbe]] (narodne, zabavne i ''[[ |
Iako pjevačice [[Pop|popularne glazbe]] ([[Narodna glazba|narodne]], [[Zabavna glazba|zabavne]] i ''[[pop rock]]'' glazbe ili ''[[jazz]]a'') nije odveć nužno [[Pjevanje#Klasifikacija pjevačkih glasova|klasificirati]] prema kriterijima i nasljeđu tzv. europske ozbiljne glazbe, postoje određene podudarnosti temeljem kojih je to, donekle, ipak moguće. Pjevačice i pjevače uvijek je moguće – a vjerojatno i najlakše – »sortirati« prema prirođenom rasponu, boji i karakteru glasa, ali razlike u pristupu impostaciji glasa i njegovu školovanju, odnosno učenju [[Pjevanje|pjevanja]] bitno utječu na konkretno pjevačko usmjerenje. Spomenute su razlike podjednako uvjetovane talentom, vokalnim predispozicijama, osobnim izborom glazbenoga [[Pjevanje#Žanrovi vokalne glazbe|žanra]], poznavanjem [[Pjevanje#Vokalna tehnika|vokalne tehnike]] te osebujnošću umjetničke interpretacije. Tako je, primjerice, neupitnu raskoš glasa i vokalno umijeće naše neprikosnovene pop dive [[Josipa Lisac|Josipe Lisac]] teško ograničiti ozbiljnoglazbenim kategorizacijama: ona se, naime, pjevački jednako dobro »snalazi« u altovskim dubinama i/ili sopranskim visinama. Za razliku od ozbiljne glazbe, u kojoj su ovakve pjevačke podjele znatno određenije (čak i iz skladateljske perspektive), u popularnoj glazbi je takva klasifikacija kudikamo slobodnija, djelomično i zbog uporabe suvremenih [[Elektroakustika|elektroakustičkih]] uređaja (primjerice [[mikrofon]]a). |
||
{{col-begin}} |
{{col-begin}} |
||
{{col-3}} |
{{col-3}} |
||
*[[Adele]] |
|||
*[[Sade Adu]] |
*[[Sade Adu]] |
||
*[[Lauren Bacall]] |
*[[Lauren Bacall]] |
||
Redak 119: | Redak 125: | ||
*[[Zehra Deović]] |
*[[Zehra Deović]] |
||
*[[Sussan Deyhim]] |
*[[Sussan Deyhim]] |
||
*[[Marlene Dietrich]] |
*[[Marlene Dietrich]] |
||
*[[ |
*[[Doris Dragović]] |
||
{{col-break}} |
{{col-break}} |
||
*[[Judy Garland]] |
|||
*[[Lisa Gerrard]] |
|||
*[[Nina Hagen]] |
*[[Nina Hagen]] |
||
*[[Mahalia Jackson]] |
*[[Mahalia Jackson]] |
||
Redak 130: | Redak 138: | ||
*[[Višnja Korbar]] |
*[[Višnja Korbar]] |
||
*[[Diana Krall]] |
*[[Diana Krall]] |
||
*[[Lady Gaga]] |
|||
*[[Cleo Laine]] |
*[[Cleo Laine]] |
||
*[[Zarah Leander]] |
*[[Zarah Leander]] |
||
Redak 136: | Redak 145: | ||
*[[Janiva Magness]] |
*[[Janiva Magness]] |
||
*[[Nada Mamula]] |
*[[Nada Mamula]] |
||
⚫ | |||
{{col-break}} |
{{col-break}} |
||
⚫ | |||
*[[Nico]] |
*[[Nico]] |
||
*[[Lola Novaković]] |
*[[Lola Novaković]] |
||
*[[Patti Page]] |
|||
*[[Lidija Percan]] |
*[[Lidija Percan]] |
||
*[[Magda Piskorczyk]] |
*[[Magda Piskorczyk]] |
||
Redak 153: | Redak 163: | ||
*[[Elvira Voća]] |
*[[Elvira Voća]] |
||
*[[Amy Winehouse]] |
*[[Amy Winehouse]] |
||
{{col-end}} |
{{col-end}} |
||
<gallery mode="packed-hover" heights="108"> |
|||
File:Adele someone like you - cropped-2.jpg|Adele |
|||
File:Sade Adu 2.jpg|Sade Adu |
|||
File:Heart of Stone tour 1990 (3).jpg|Cher |
|||
File:Judy Garland The Harvey Girls MGM Publicity still.jpeg|Judy Garland |
|||
File:Grace Jones.jpg|Grace Jones |
|||
File:Lady Gaga BTW Ball Antwerp 02.jpg|Lady Gaga |
|||
File:Annie Lennox SING campaign, Vienna 2010 b.jpg|Annie Lennox |
|||
Datoteka:Josipa3.jpg|Josipa Lisac |
|||
File:Tina turner 21021985 01 350.jpg|Tina Turner |
|||
</gallery> |
|||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002, str. 639. |
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002., str. 639. |
||
#Ajanović, Ivona: »ALT«, u: Kovačević, K. (ur.), '' |
#[[Ivona Ajanović|Ajanović, Ivona]]: »ALT«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1971., sv. 1, str. 41-42. |
||
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996, str. 8. |
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996., str. 8. |
||
#Beaujean, Alfred (et al): '' |
#Beaujean, Alfred (et al): ''Harenberg Opernführer'', Dortmund: Harenberg Kommunikation, 1999. |
||
#Boldrey, Richard: ''Guide to Operatic Roles and Arias'', Redmond: Caldwell Publishing Company, 1994. |
#Boldrey, Richard: ''Guide to Operatic Roles and Arias'', Redmond: Caldwell Publishing Company, 1994. |
||
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 78-113 i 180-195. |
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988., str. 78-113 i 180-195. |
||
#[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988, str. 53 i 409. |
#[[Bratoljub Klaić|Klaić, Bratoljub]]: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 53 i 409. |
||
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978, str. 281-289. |
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978., str. 281-289. |
||
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. |
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. |
||
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005, str. 83-84. |
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005., str. 83-84. |
||
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964, sv. 1, str.132-152. |
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964., sv. 1, str.132-152. |
||
#[[Nenad Turkalj|Turkalj, Nenad]]: ''125 OPERA'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. |
#[[Nenad Turkalj|Turkalj, Nenad]]: ''125 OPERA'', Zagreb: Školska knjiga, 1997. |
||
#Završki, Josip: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, u: Kobola, A. (ur.): '' |
#Završki, Josip: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, u: Kobola, A. (ur.): ''Glazbena umjetnost'', Zagreb: Školska knjiga, 1983., str. 33-40. |
||
== Bilješke == |
== Bilješke == |
||
#{{fusd|1}} Primjerice: Baines navodi opseg od ''f'' do '' |
#{{fusd|1}} Primjerice: Baines navodi opseg od ''f'' do ''f2'', Obradović od ''e'' do ''f2'', [[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimski-Korsakov]] od ''f'' do ''g2'', a Adler od ''g'' do ''g2''. Pri tome treba upozoriti i na razliku između dječjeg ili ženskog alta, odnosno muških altista (kontratenora), te često veći raspon glasa školovanih pjevača-solista od zborskih pjevača-amatera. |
||
#{{fusd|2}} J. Završki: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, str. 36. |
#{{fusd|2}} J. Završki: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, str. 36. |
||
#{{fusd|3}} B. Klaić: ''Rječnik stranih riječi'', str. 53. |
#{{fusd|3}} B. Klaić: ''Rječnik stranih riječi'', str. 53. |
||
#{{fusd|4}} I. Ajanović: »ALT« (u: '' |
#{{fusd|4}} I. Ajanović: »ALT« (u: ''Muzička enciklopedija'', sv. 1), str. 42. |
||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
||
*[http://www.bbc.co.uk/wales/cardiffsinger/sites/guides/pages/alto.shtml BBC Cardiff Singer of the World – Contralto & Countertenor] {{eng icon}} |
*[http://www.bbc.co.uk/wales/cardiffsinger/sites/guides/pages/alto.shtml BBC Cardiff Singer of the World – Contralto & Countertenor] {{eng icon}} |
||
*[http://www.matica.hr/vijenac/219/Hrvatski%20operni%20pjeva%C4%8Di%201945-2002./ VIJENAC – Marija Barbieri: Hrvatski operni pjevači 1945-2002.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530171210/http://www.matica.hr/vijenac/219/Hrvatski%20operni%20pjeva%C4%8Di%201945-2002./ |date=30. svibnja 2016. }} |
|||
*[http://www.websters-dictionary-online.com/definitions/contralto Webster’s Online Dictionary: Contralto] {{eng icon}} |
|||
⚫ | |||
*[http://www.matica.hr/Vijenac/vij219.nsf/AllWebDocs/prilog VIJENAC – Marija Barbieri: Hrvatski operni pjevači 1945-2002.] |
|||
⚫ | |||
*[http://www.vocal-academy.com/va.htm Vokalna akademija] |
*[http://www.vocal-academy.com/va.htm Vokalna akademija] |
||
*[http://www.singingvoice.net/ Singing Voice] {{eng icon}} |
*[http://www.singingvoice.net/ Singing Voice] {{eng icon}} |
||
Redak 189: | Redak 209: | ||
[[Kategorija:Glazba]] |
[[Kategorija:Glazba]] |
||
[[Kategorija:Glazbena teorija]] |
[[Kategorija:Glazbena teorija]] |
||
[[cs:Alt]] |
|||
[[de:Alt (Stimmlage)]] |
|||
[[el:Άλτο]] |
|||
[[en:Alto]] |
|||
[[eo:Aldo]] |
|||
[[es:Alto]] |
|||
[[et:Alt]] |
|||
[[fa:آلتو]] |
|||
[[fi:Altto]] |
|||
[[fr:Alto (voix)]] |
|||
[[hu:Alt]] |
|||
[[ja:アルト]] |
|||
[[ko:알토]] |
|||
[[ms:Alto]] |
|||
[[nl:Alt (zangstem)]] |
|||
[[pl:Alt (głos)]] |
|||
[[pt:Alto (voz)]] |
|||
[[ru:Альт (голос)]] |
|||
[[sh:Alt]] |
|||
[[simple:Alto]] |
|||
[[sl:Alt]] |
|||
[[sr:Алт]] |
|||
[[sv:Alt]] |
|||
[[th:อัลโต]] |
|||
[[uk:Альт (голос)]] |
|||
[[zh:女低音]] |
Posljednja izmjena od 15. travnja 2024. u 12:46
Alt (lat. altus = visok; njem. Alt, engl. i tal. contralto, franc. haute-contre) je najdublji ženski ili dječji (dječački) glas uobičajenoga opsega od a do e2.
Kad govorimo o altu kao pjevačkom glasu, ima slučajeva da je spomenuti opseg i veći: od e ili d pa čak do h2, ali tu je, dakako, riječ o sasvim osobitim iznimkama i individualnim razlikama. S obzirom na položinu, boju i karakter glasa, moguće je razlikovati čak tri podvrste alta: koloraturni, lirski i dramski (duboki alt). U stručnoj literaturi autori često navode različite opsege za pojedine pjevačke glasove pa je tako, u ovom slučaju, i s altom. ↓1 Ta razlika proizlazi iz povijesnih i stilskih odrednica glazbene prakse i vremena u kojemu su pojedini skladatelji živjeli i djelovali.
Naziv alt se prvi put javlja oko 1450. godine, kada se u polifonoj glazbi s troglasja prešlo na četveroglasje. Glas koji je pjevao – držao – koralnu melodiju dobio je naziv tenor (od latinskog tenere = držati), glas koji je pjevao ispod tenora imao je naziv bassus – bas, glas koji je pjevao iznad tenora zvali su altus – alt (tu je alt bio »visoki« glas), a naziv za najviši glas – supremus – postupno se pretvorio u sopran. ↓2 Budući da Katolička crkva u početku ženama nije dozvoljavala pjevati u crkvi (iako to nije bio slučaj u ženskim samostanima), altovsku su dionicu u liturgijskoj glazbi pjevali muški altisti, tzv. falsetisti (za razliku od kastrata, u Italiji su ih često nazivali i tenorini, a od 1562. i alti naturali). Ta praksa izvođenja altovske dionice s muškim pjevačima održala se sve do 19. stoljeća, a u engleskim je katedralnim zborovima prisutna još i danas. U svjetovnoj glazbi, posebice baroknoj operi, nekoliko je značajnih altovskih uloga skladao Georg Friedrich Händel. Najvažnije operne altovske uloge počeli su pisati tek skladatelji u doba romantizma, primjerice Richard Wagner, Giuseppe Verdi, Camille Saint-Saëns i Petar Iljič Čajkovski. Dakako, i suvremeniji skladatelji poput Claudea Debussya, Richarda Straussa, Sergeja Prokofjeva i Benjamina Brittena svojim su operama, ali i solopjesmama, značajno obogatili altovski repertoar.
Osim ovoga primarnog značenja, po kojemu riječ alt označava vrstu pjevačkoga glasa ili pak pjevačicu, odnosno pjevača kao osobu (u još širem smislu čak i dionicu kakvoga pjevačkog zbora), riječ alt rabi se i kao prvi dio složenice za naziv glazbala dublje položine od vodećega glazbala u svojoj vrsti ↓3 – primjerice: altflauta, altklarinet, altsaksofon, altpozauna i slično. Praksa gradnje altovskih instrumenata uvedena je u 16. stoljeću kada je svaka instrumentalna vrsta imala svoju altovsku varijantu. ↓4
Zvjezdicom (*) su označene pojedine altovske uloge koje su, zavisno od individualnih mogućnosti, raspona i osobina glasa, uspješno pjevale i mezzosopranistice. Neke od tih uloga – primjerice Gluckovog Orfeja ili Rimski-Korsakovog pastira Lela – danas najčešće pjevaju kontratenori.
- Margaret – Alban Berg: Wozzeck
- Carmen* – Georges Bizet: Carmen
- Končakovna – Aleksandar Borodin: Knez Igor
- Florence – Benjamin Britten: Albert Herring
- Lukrecija – Benjamin Britten: Nasilje nad Lukrecijom
- Auntie* – Benjamin Britten: Peter Grimes
- Jele – Ivan Brkanović: Ekvinocij
- Barbara – Ivan Brkanović: Zlato Zadra
- Olga* – Petar Iljič Čajkovski: Jevgenij Onjegin
- Stara grofica* – Petar Iljič Čajkovski: Pikova dama
- Paulina – Petar Iljič Čajkovski: Pikova dama
- Geneviève – Claude Debussy: Pelléas i Mélisanda
- Maffio Orsini – Gaetano Donizetti: Lucrezia Borgia
- Vještica Ježibaba* – Antonín Dvořák: Rusalka
- Katisha – Gilbert i Sullivan: Mikado
- Orfej* – Christoph Willibald Gluck: Orfej i Euridika
- Doma* – Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta
- Govedarka – Jakov Gotovac: Morana
- Marta* – Charles Gounod: Faust
- Cornelia – Georg Friedrich Händel: Julije Cezar
- Mama Lucia – Pietro Mascagni: Cavalleria rusticana
- Madame Flora – Gian Carlo Menotti: Medij
- Marcellina* – Wolfgang Amadeus Mozart: Figarov pir
- Marfa – Modest Petrovič Musorgski: Hovanščina
- La Cieca – Amilcare Ponchielli: La Gioconda
- Madame de Croissy – Francis Poulenc: Razgovori karmelićanki
- Dadilja – Sergej Prokofjev: Vjenčanje u samostanu
- Kneginja – Giacomo Puccini: Sestra Angelica
- Pastir Lel – Nikolaj Rimski-Korsakov: Snjeguročka
- Angelina* – Gioachino Rossini: Pepeljuga
- Isabella – Gioachino Rossini: Talijanka u Alžiru
- Bolesnica – Arnold Schönberg: Mojsije i Aron
- Gaea – Richard Strauss: Dafna
- Klitemnestra* – Richard Strauss: Elektra
- Herodijada* – Richard Strauss: Saloma
- Bradata Turkinja – Igor Stravinski: Život razvratnika
- Gospođa Quickly* – Giuseppe Verdi: Falstaff
- Ulrica – Giuseppe Verdi: Krabuljni ples
- Maddalena* – Giuseppe Verdi: Rigoletto
- Azucena* – Giuseppe Verdi: Trubadur
- Erda – Richard Wagner: Rajnino zlato, Siegfried
- Mary – Richard Wagner: Ukleti Holandez
Neke od ovdje spomenutih altistica katkada su pjevale i mezzosopranske uloge, ali i obrnuto: jer se glasovni opseg pojedinih koloraturnih ili lirskih altovskih uloga često podudarao s mezzosopranskim, mnoge su mezzosopranistice tijekom karijere svoj fah proširile ili čak zamijenile altovskim (primjerice Marijana Radev i Irina Arhipova).
Iako pjevačice popularne glazbe (narodne, zabavne i pop rock glazbe ili jazza) nije odveć nužno klasificirati prema kriterijima i nasljeđu tzv. europske ozbiljne glazbe, postoje određene podudarnosti temeljem kojih je to, donekle, ipak moguće. Pjevačice i pjevače uvijek je moguće – a vjerojatno i najlakše – »sortirati« prema prirođenom rasponu, boji i karakteru glasa, ali razlike u pristupu impostaciji glasa i njegovu školovanju, odnosno učenju pjevanja bitno utječu na konkretno pjevačko usmjerenje. Spomenute su razlike podjednako uvjetovane talentom, vokalnim predispozicijama, osobnim izborom glazbenoga žanra, poznavanjem vokalne tehnike te osebujnošću umjetničke interpretacije. Tako je, primjerice, neupitnu raskoš glasa i vokalno umijeće naše neprikosnovene pop dive Josipe Lisac teško ograničiti ozbiljnoglazbenim kategorizacijama: ona se, naime, pjevački jednako dobro »snalazi« u altovskim dubinama i/ili sopranskim visinama. Za razliku od ozbiljne glazbe, u kojoj su ovakve pjevačke podjele znatno određenije (čak i iz skladateljske perspektive), u popularnoj glazbi je takva klasifikacija kudikamo slobodnija, djelomično i zbog uporabe suvremenih elektroakustičkih uređaja (primjerice mikrofona).
-
Adele
-
Sade Adu
-
Cher
-
Judy Garland
-
Grace Jones
-
Lady Gaga
-
Annie Lennox
-
Josipa Lisac
-
Tina Turner
- Adler, Samuel: The Study of Orchestration, New York - London: W. W. Norton & Company, 2002., str. 639.
- Ajanović, Ivona: »ALT«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1971., sv. 1, str. 41-42.
- Baines, Anthony: Lexikon der Musikinstrumente, Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996., str. 8.
- Beaujean, Alfred (et al): Harenberg Opernführer, Dortmund: Harenberg Kommunikation, 1999.
- Boldrey, Richard: Guide to Operatic Roles and Arias, Redmond: Caldwell Publishing Company, 1994.
- Gammond, Peter: The Encyclopedia of Classical Music, London: Salamander Books Ltd, 1988., str. 78-113 i 180-195.
- Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod MH, 1988., str. 53 i 409.
- Obradović, Aleksandar: Uvod u orkestraciju, Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978., str. 281-289.
- Odak, Krsto: Poznavanje glazbenih instrumenata, Zagreb: Školska knjiga, 1997.
- Petrović, Tihomir: Nauk o glazbi, Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2005., str. 83-84.
- Rimsky-Korsakov, Nikolay: Principles of Orchestration, New York: Dover Publications, 1964., sv. 1, str.132-152.
- Turkalj, Nenad: 125 OPERA, Zagreb: Školska knjiga, 1997.
- Završki, Josip: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, u: Kobola, A. (ur.): Glazbena umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, 1983., str. 33-40.
- ↑1 Primjerice: Baines navodi opseg od f do f2, Obradović od e do f2, Rimski-Korsakov od f do g2, a Adler od g do g2. Pri tome treba upozoriti i na razliku između dječjeg ili ženskog alta, odnosno muških altista (kontratenora), te često veći raspon glasa školovanih pjevača-solista od zborskih pjevača-amatera.
- ↑2 J. Završki: »Pojava višeglasja u Srednjem vijeku«, str. 36.
- ↑3 B. Klaić: Rječnik stranih riječi, str. 53.
- ↑4 I. Ajanović: »ALT« (u: Muzička enciklopedija, sv. 1), str. 42.
- BBC Cardiff Singer of the World – Contralto & Countertenor (engl.)
- VIJENAC – Marija Barbieri: Hrvatski operni pjevači 1945-2002. Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2016. (Wayback Machine)
- Jagoda Martinčević: Hrvatski vokalni umjetnici XX. stoljeća u svijetu
- Vokalna akademija
- Singing Voice (engl.)
- The Voice Foundation (engl.)
- John Koopman: A Brief History of Singing (engl.)