Bitka kod Drača (1081.)

Vrijeme	1081.
Mjesto	Drač
Ishod	normansko-hrvatska pobjeda

Bitka kod Drača
	sukob: Bizantsko-normanski ratovi
	; Apeninski poluotok i istočni Balkan 1084. godine
Vrijeme	1081.
Mjesto	Drač
Ishod	normansko-hrvatska pobjeda
Sukobljene strane
Bizantsko Carstvo; Mletačka Republika	Vojvodstvo Apulija; Hrvatsko Kraljevstvo
Zapovjednici
Aleksije I. Komnen	Robert Guiscard; Bohemund I.; Dmitar Zvonimir
Postrojbe
20.000 – 25.000 ljudi	20.000 ljudi; 150 brodova
Gubitci
5.000 mrtvih; 7.000 dezertera	10.000 mrtvih

Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Bitka kod Drača (1081.) je vojni sukob koji se odigrao u blizini Drača u današnjoj Albaniji dana 10. srpnja 1081. godine između Bizantskog Carstva pod vodstvom cara Aleksija I. Komnena (1081. – 1118.) i Normani iz južne Italije pod vodstvom normanskog vojvode Roberta Guiscarda. Bitka je bila dio normanskog vojnog pohoda na Bizant, a kao povod za sukob Guiscardu je poslužio državni udar Nikefora III. Botanijata (1078. – 1081.) kojim je svrgnuo dotadašnjeg cara Mihaela VII. Duku (1071. – 1078.), čije je sin Konstantin bio zaručnik Guiscardove kćeri Helene. Rezultat bitke bila je normanska pobjeda.

Uvod u bitku

Normani su zauzeli južnu Italiju do sredine 11. stoljeća. Godine 1059. papa Nikola II. (1058. – 1061.) priznao je Roberta Guiscarda za vojvodu Apulije i Kalabrije. Godine 1071. Robert je zajedno s bratom Rogerom zauzeo grad Bari, posljednje bizantsko uporište, da bi 1072. godine oteli Siciliju Saracenima. Poslije osiguravanja normanske prevlasti u južnoj Italiji i na Siciliji, Robert Guiscard se okrenuo Balkanskom poluotoku s namjerom da pokori Bizant. Papa Grgur VII. (1073. – 1085.) pozvao je hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075. – 1089.) da pomogne Robertu Guiscardu u borbi protiv Bizanta te je između njih sklopljen protubizantski savez.^[1]

Normani su u svibnju 1081. godine prebacili, s flotom od 150 brodova, oko 30.000 vojnika i oko 1.500 normanskih vitezova na istočnu obalu Jadrana, u luku Vloru. Tamo im se pridružilo i nekoliko dubrovačkih brodova. Robert je zauzeo otok Krf i tako otvorio prolaz pojačanju iz Italije.

Kada je car Aleksije I. doznao za normansku invaziju na bizantski teritorij, stupio je u kontakt s mletačkim duždom Domenicom Selvom (1071. – 1084.) koji je poslao svoju mornaricu na Otrantska vrata. Mletačko brodovlje porazilo je neiskusnu normansku flotu i stiglo u pomoć Draču. Međutim, taj poraz nije obeshrabrio Roberta Guiscarda koji je započeo opsadu Drača s kopna.

Tijek bitke

Unatoč tome što je mletačka mornarica prekinula pomorsku opsadu Drača, normanska vojska je napadala grad s kopna. U listopadu 1081. godine, Robert Guiscard je pobijedio bizantsku vojsku i zauzeo grad. Nakon što je zauzeo važnu luku za daljnja osvajanja bizantskog teritorija, njegova vojska je provalila u Epir, Makedoniju i Tesaliju. Međutim, Guiscard se, u proljeće 1082. godine, zbog ustanka morao vratiti u južnu Italiju, a zapovjedništvo nad vojskom ostavio je svom sinu Bohemundu I.^[2]

Bilješke

↑ Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., str. 150.
↑ Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 208.

Literatura

Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. – 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006. ISBN 953-212-297-4
Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526., Marjan tisak, Split, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9

Nedovršeni članak Bitka kod Drača (1081.) koji govori o bitkama i ratovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., str. 150.

[2] Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., str. 208.

[1]

[2]