[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Duševna bolest: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Croautor, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Dalibor Bosits
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
(Nisu prikazane 43 međuinačice 25 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{nedostaju izvori}}
'''Duševna ili mentalna bolest''' je u najširem smislu svaki poremećaj funkcija [[mozak|mozga]] koji utječe na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da [[komunikacija|komunicira]] sa svojom okolinom.
'''Duševna ili mentalna bolest''' je u najširem smislu svaki poremećaj funkcija [[mozak|mozga]] koji utječe na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da [[komunikacija|komunicira]] sa svojom okolinom.


Duševno ili mentalno [[zdravlje]] je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje duševne bolesti.
Duševno ili mentalno [[zdravlje]] je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje duševne bolesti.


Precizna definicija ili klasifikacija duševnih bolesti su predmetom trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što je [[psihijatrija]] - znanost o duševnim bolestima - nije pratila napredak ostalih grana [[medicina|medicine]], odnosno daleko više je bila pod utjecajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora{{citation needed}}. Tako se, na primjer, zalaganje za [[komunizam]] u [[SAD]] 1950-ih smatralo duševnom bolešću, dok su se 1970-ih u [[SSSR]]-u kritičari komunizma slali u duševne bolnice{{citation needed}}. Nešto svježiji primjer je [[homoseksualizam]], koji je sve do ranih 1970-ih smatran za duševnu bolest, dok se takvo mišljenje danas u mnogim krugovima smatra za simptom duševne bolesti zvane [[homofobija]]{{citation needed}}.
Precizna definicija ili klasifikacija duševnih bolesti su predmetom trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što je [[psihijatrija]] - znanost o duševnim bolestima - nije pratila napredak ostalih grana [[medicina|medicine]], odnosno daleko više je bila pod utjecajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora{{Nedostaje izvor}}. Tako se, na primjer, zalaganje za [[komunizam]] u [[SAD]] 1950-ih smatralo duševnom bolešću, dok su se 1970-ih u [[SSSR]]-u kritičari komunizma slali u duševne bolnice{{Nedostaje izvor}}. Nešto svježiji primjer je [[homoseksualnost]], koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za duševnu bolest.


Uoči Međunarodnog dana borbe protiv homofobije 2009. godine, [[Francuska]] je postala prva zemlja u svijetu koja je službeno uklonila transrodna pitanja iz svojeg popisa duševnih bolesti.
.<ref>http://www.france24.com/en/20090516-pain-progress-global-day-against-homophobia</ref><ref>http://www.lemonde.fr/planete/article/2009/05/16/mobilisation-mondiale-contre-la-penalisation-de-l-homosexualite_1194011_3244.html</ref>


== Referenece ==

{{izvori}}
[[Kategorija:Psihijatrija]]
[[Kategorija:Psihijatrija]]

Posljednja izmjena od 2. siječnja 2022. u 10:13

Duševna ili mentalna bolest je u najširem smislu svaki poremećaj funkcija mozga koji utječe na mišljenje, osjećaje ili sposobnost osobe da komunicira sa svojom okolinom.

Duševno ili mentalno zdravlje je izraz koji se često upotrebljava da opiše postojanje ili nepostojanje duševne bolesti.

Precizna definicija ili klasifikacija duševnih bolesti su predmetom trajnih kontroverzi, najčešće zbog toga što je psihijatrija - znanost o duševnim bolestima - nije pratila napredak ostalih grana medicine, odnosno daleko više je bila pod utjecajem raznoraznih političkih, ekonomskih i kulturnih faktora[nedostaje izvor]. Tako se, na primjer, zalaganje za komunizam u SAD 1950-ih smatralo duševnom bolešću, dok su se 1970-ih u SSSR-u kritičari komunizma slali u duševne bolnice[nedostaje izvor]. Nešto svježiji primjer je homoseksualnost, koja je sve do ranih 1970-ih smatrana za duševnu bolest.

Uoči Međunarodnog dana borbe protiv homofobije 2009. godine, Francuska je postala prva zemlja u svijetu koja je službeno uklonila transrodna pitanja iz svojeg popisa duševnih bolesti. .[1][2]


Referenece

[uredi | uredi kôd]