[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Dinko Foretić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
početak članka
 
dopuna
 
Nije prikazana jedna međuinačica
Redak 1: Redak 1:
'''Dinko Foretić''' ([[Vrnik]] kraj [[Korčula|Korčule]], [[16. prosinca]] [[1911.]] - [[1995.]])<ref>Mladen Švab, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.28 No.1 Siječanj 1996.</ref> [[Hrvati|hrvatski]] [[povijest|povjesničar]]
'''Dinko Foretić''' ([[Vrnik]], kraj [[Korčula|Korčule]], [[16. prosinca]] [[1911.]] – [[Zadar]], [[30. svibnja]] [[1995.]]),<ref name="Proleksis">»Foretić, Dinko«, u tiskopisu: [[Antun Vujić]], glavni urednik, ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]]'' (javno dostupna na mrežnim stranicama [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže]]. URL: <span class="plainlinks">http://proleksis.lzmk.hr/21809/</span>). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca prosinca 2013. godine. Pristupljeno: 25. rujna 2014.</ref><ref>Mladen Švab, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 28., No. 1., siječanj 1996.</ref> [[Hrvati|hrvatski]] [[povijest|povjesničar]].


== Životopis ==
== Životopis ==


Foretić je rođen 1911. na otočiću Vrniku gdje završava pučku školu (4 razreda), nižu gimnaziju kod franjevaca na [[Badija|Badiji]] te višu gimnaziju u [[Dubrovnik]]u. Latinski i grčki diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. godine. Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru 1964. godine disertacijom "Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji". Od osnutka [[Sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]] 1974. do 1978. prvi je rektor te institucije.
Foretić je rođen 1911. na otočiću Vrniku gdje završava pučku školu (4 razreda), nižu gimnaziju kod franjevaca na [[Badija|Badiji]] te višu gimnaziju u [[Dubrovnik]]u. Latinski i grčki diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. godine. Bio je direktorom Više novinarske škole koja je počela s radom [[15. srpnja]] [[1950.]] godine.<ref>[[Božidar Novak (novinar)|Božidar Novak]], ''Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću'', Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 443.</ref> Bio je na dužnosti ravnatelja Historijskoga arhiva u Zadru (1952. – 1971).<ref name="Proleksis"/> Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru 1964. godine disertacijom "Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji". Od osnutka [[Sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]] 1974. do 1978. prvi je rektor te institucije.


== Nepotpun popis djela ==
== Nepotpun popis djela ==

Posljednja izmjena od 25. rujna 2014. u 20:45

Dinko Foretić (Vrnik, kraj Korčule, 16. prosinca 1911.Zadar, 30. svibnja 1995.),[1][2] hrvatski povjesničar.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Foretić je rođen 1911. na otočiću Vrniku gdje završava pučku školu (4 razreda), nižu gimnaziju kod franjevaca na Badiji te višu gimnaziju u Dubrovniku. Latinski i grčki diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. godine. Bio je direktorom Više novinarske škole koja je počela s radom 15. srpnja 1950. godine.[3] Bio je na dužnosti ravnatelja Historijskoga arhiva u Zadru (1952. – 1971).[1] Doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zadru 1964. godine disertacijom "Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji". Od osnutka Sveučilišta u Splitu 1974. do 1978. prvi je rektor te institucije.

Nepotpun popis djela

[uredi | uredi kôd]
  • Zadrugarstvo Istre, Zadružna štampa, Zagreb, 1951.
  • Gradimo socijalizam: pregled dvogodišnjih napora i uspjeha u izvršenju petogodišnjeg plana N.R. Hrvatske, Ured za informacije pri Predsjedništvu vlade NR Hrvatske, Zagreb, 1949.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b »Foretić, Dinko«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/21809/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca prosinca 2013. godine. Pristupljeno: 25. rujna 2014.
  2. Mladen Švab, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 28., No. 1., siječanj 1996.
  3. Božidar Novak, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga; Press data, medijska agencija HND-a, Zagreb, 2005., ISBN 953-212-194-3, str. 443.