[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Edgar F. Codd: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m r2.6.3) (robot Dodaje: uk:Едгар Кодд
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.2
 
(Nije prikazano 12 međuinačica 10 suradnika)
Redak 4: Redak 4:
| slika_širina = 150px
| slika_širina = 150px
| naslov =
| naslov =
| datum_rođenja = [[23. kolovoza]], [[1923]].
| datum_rođenja = [[23. kolovoza]] [[1923.]]
| mjesto_rođenja = [[Portland, Dorset]], [[Engleska]]
| mjesto_rođenja = [[Portland, Dorset]], [[Engleska]]
| datum_smrti = [[18. travnja]], [[2003]].
| datum_smrti = [[18. travnja]] [[2003.]]
| mjesto_smrti = [[Otoci Williams, Florida|Otoci Williams]], [[Florida]]
| mjesto_smrti = [[Otoci Williams, Florida|Otoci Williams]], [[Florida]]
| prebivalište =
| prebivalište =
Redak 24: Redak 24:
| fusnote =
| fusnote =
}}
}}
'''Edgar Frank "Ted" Codd''' ([[Portland, Dorset|Portland]], [[Dorset]], [[Engleska]], [[23. kolovoza]], [[1923]]. – [[18. travnja]], [[2003]].), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[računalni znanstvenik]] koji je značajno doprinjeo teoriji [[relacijska baza podataka|relacijskih baza podataka]].
'''Edgar Frank "Ted" Codd''' ([[Portland, Dorset|Portland]], [[Dorset]], [[Engleska]], [[23. kolovoza]] [[1923.]] – [[18. travnja]] [[2003.]]) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[računalni znanstvenik]] koji je značajno doprinio teoriji [[relacijska baza podataka|relacijskih baza podataka]].


Dok je radio za [[International Business Machines|IBM]], stvorio je [[relacijski model]] za upravljanje bazom podataka. Značajnije je doprinjeo i ostalim poljima [[računarstvo|računarstva]], ali relacijski model, vrlo utjecajna općenita teorija upravljanja podacima, ostaje njegovo najznačajnije postignuće.
Dok je radio za [[International Business Machines|IBM]], stvorio je [[relacijski model]] za upravljanje bazom podataka. Značajnije je doprinio i ostalim poljima [[računarstvo|računarstva]], ali relacijski model, vrlo utjecajna općenita teorija upravljanja podacima, ostaje njegovo najznačajnije postignuće.


== Životopis ==
== Životopis ==


Edgar Frank Codd je rođen u [[Portland, Dorset|Portlandu, Dorset]], u [[Engleska|Engleskoj]]. Nakon pohađanja ''Poole Grammar School'', studirao je [[matematika|matematiku]] i [[kemija|kemiju]] na Exeter koledžu pri [[sveučilište Oxford|Oxfordu]], prije nego što je služio kao pilot u [[Royal Air Force]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. [[1948]]. se preselio u [[New York]] kako bi radio za IBM kao matematički [[programer]]. [[1953]]., nakon što ga je ražestio senator [[Joseph McCarthy]], preselio se u [[Ottawa|Ottawu]], [[Kanada]]. Desetljeće kasnije, vraća se u [[SAD]] gdje je steće doktorat iz računarstva na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru. Dvije godine kasnije se preselio u [[San Jose, California]] kako bi radio u [[IBM]]-ovom istraživačkom centru ''Almaden Research Center''.
Edgar Frank Codd rođen je u [[Portland, Dorset|Portlandu, Dorset]], u [[Engleska|Engleskoj]]. Nakon pohađanja ''Poole Grammar School'' studirao je [[matematika|matematiku]] i [[kemija|kemiju]] na koledžu Exeter pri [[sveučilište Oxford|Oxfordu]], prije nego što je služio kao pilot u [[Royal Air Force]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Godine [[1948.]] preselio se u [[New York]] kako bi radio za IBM kao matematički [[programer]]. Godine [[1953.]], nakon što ga je ražestio senator [[Joseph McCarthy]], preselio se u [[Ottawa (Kanada)|Ottawu]] u [[Kanada|Kanadi]]. Desetljeće kasnije vraća se u [[SAD]], gdje stječe doktorat iz računarstva na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru. Dvije godine kasnije preselio se u [[San Jose, Kalifornija|San Jose u Kaliforniji]] kako bi radio u [[IBM]]-ovom istraživačkom centru ''Almaden Research Center''.


1960-ih i 1970-ih radio je na svojim teorijama slaganja podataka, izdajući papir ''A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks'' 1970., nakon internog IBM papira godinu dana ranije. Na veliko razočarenje, IBM se pokazao sporim za iskorištenje njegovih prijedloga sve dok ih nisu počeli ostvarivati rivali.
Tijekom 1960-ih i 1970-ih radio je na svojim teorijama slaganja podataka; godine 1970. objavio je dokument ''A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks'', nakon internog IBM papira godinu dana ranije. IBM se nije poslužio njegovim prijedlozima sve dok ih nisu počeli ostvarivati rivali.


U početku je IBM odbio implementirati relacijski model kako bi očuvao prihode od [[IMS/DB]]. Codd je tad pokazao IBM-ovim mušterijama potencijale ostvarenja svojeg modela, a oni kao rezultat toga vrše pritisak na IBM. IBM je uključio u svoj ''Future System'' projekt [[System R]] potprojekt, ali na čelo njega je postavio razvijatelje koji nisu bili u potpunosti upoznati sa Coddovim idejama, i stoga su izolirali sam tim od Codda. Kao rezultat, nisu koristili Coddov [[Alpha (programski jezik)|Alpha]] jezik već su stvorili nerelacijski, [[SEQUEL]]. Čak i tad, [[SEQUEL]] je bio toliko superiorniji predrelacijskim sustavima, da je bio kopiran, na osnovu papira predstavljenog na konferencijama prije samog puštanja u prodaju, od strane [[Larry Ellison|Larryja Ellisona]], u njegovom [[Oracle DBMS]], a koji je ustvari bio pušten u prodaju prije [[SQL/DS]]. Zbog dotad već vlasničkog statusa izvornog naziva, SEQUEL je preimenovan u [[SQL]].
U početku je IBM odbio implementirati relacijski model kako bi očuvao prihode od [[IMS/DB]]-a. Codd je tad pokazao IBM-ovim mušterijama potencijale ostvarenja svojeg modela, a oni zbog toga počinju vršiti pritisak na IBM. IBM je u svoj projekt ''Future System'' uključio potprojekt [[System R]], ali na čelo njega postavio je razvijatelje koji nisu bili u potpunosti upoznati s Coddovim idejama, i stoga su izolirali sam tim od Codda. Zbog toga nisu koristili Coddov jezik [[Alpha (programski jezik)|Alpha]], nego su stvorili nerelacijski [[SEQUEL]]. Čak i tad [[SEQUEL]] je bio toliko superiorniji predrelacijskim sustavima da ga je [[Larry Ellison]] kopirao u svojem [[Oracle DBMS]]-u na temelju papira predstavljenog na konferencijama prije nego što je pušten u prodaju a Oracle DBMS pušten je u prodaju prije [[SQL/DS]]-a. Zbog dotad već vlasničkog statusa izvornog naziva SEQUEL je preimenovan u [[SQL]].


Nastavio je razvijati i proširivati svoj relacijski model, ponekad u suradnji sa [[Christopher J. Date|Chrisom Dateom]]. Jedna od [[normaliziranje baze podataka|normaliziranih formi]], [[Boyce-Coddova normalna forma]], je imenovana po Coddu. Kako je relacijski model počeo biti u modi ranih 1980-ih, Codd je vojevao gdjekad grube bitke kako bi spriječio zlouporabu naziva od strane prodavača baza podataka koji su samo staru tehnologiju okrstili relacijskom. Kao rezultat ove kampanje, objavljuje [[Coddovih 12 pravila|12 pravila]] a koja definiraju točno ono što sačinjava relacijsku bazu podataka. Njegova se kampanja proširila sve do [[SQL]] jezika, kojeg je smatrao krajnje netočnom implementacijom teorije. Ovo je učinilo njegovu trenutnu poziciju u [[IBM]]-u znatno nezgodnom, te ju je stoga napustio kako bi osnovao vlastitu tvrtku za konzultiranje, sa Chrisom Dateom i drugima.
Nastavio je razvijati i proširivati svoj relacijski model, ponekad u suradnji s [[Christopher J. Date|Chrisom Dateom]]. Jedna od [[normaliziranje baze podataka|normaliziranih formi]], [[Boyce-Coddova normalna forma]], imenovana je po Coddu. Kako je relacijski model počeo biti u modi ranih 1980-ih, Codd je pokušavao spriječiti prodavače baza podataka koji su samo staru tehnologiju okrstili relacijskom u zloupotrebi naziva. Kao rezultat ove kampanje objavljuje [[Coddovih 12 pravila|12 pravila]] koja definiraju točno ono što sačinjava relacijsku bazu podataka. Njegova se kampanja proširila sve do jezika [[SQL]], koji je smatrao krajnje netočnom implementacijom teorije. Zbog toga njegov je položaj u [[IBM]]-u postao nezgodan te ga je stoga napustio kako bi s Chrisom Dateom i drugima osnovao vlastitu tvrtku za konzultiranje.


Skovao je naziv ''[[OLAP]]'' i napisao dvanaest zakona online analitičkog procesiranja, iako oni nikad nisu istinski prihvaćeni nakon što je na vidjelo iznešeno da je rad sponzorirao prodavač programske podrške. Također je proširio ideje u relacijskom modelu kako bi pokrio problem dizajn baza podataka u svojem [[Relational Model/Tasmania|RM/T]]. Codd je također doprinjeo u području [[stanični automat|staničnih automata]].
Skovao je naziv ''[[OLAP]]'' i napisao dvanaest zakona mrežnog analitičkog procesiranja, iako oni nikad nisu istinski prihvaćeni nakon što je otkriveno da je rad sponzorirao prodavač programske podrške. Također je proširio ideje o relacijskom modelu kako bi pokrio problem dizajn baza podataka u svojem [[Relational Model/Tasmania|RM/T]]-u. Codd je također doprinio u području [[stanični automat|staničnih automata]].


Dobio je [[Turingova nagrada|Turingovu nagradu]] [[1981]]. i [[1994]]. je postao ''Fellow of the [[Association for Computing Machinery]]''<ref>[http://fellows.acm.org/homepage.cfm?alpha=C&srt=alpha ACM Fellows]</ref> .
Dobio je [[Turingova nagrada|Turingovu nagradu]] [[1981.]] godine, a [[1994.]] je postao ''Fellow of the [[Association for Computing Machinery]]''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fellows.acm.org/homepage.cfm?alpha=C&srt=alpha |accessdate=8. travnja 2007. |title=ACM Fellows |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090615030959/http://fellows.acm.org/homepage.cfm?alpha=C&srt=alpha |archivedate=15. lipnja 2009.}}</ref>


Edgar F. Codd je umro od [[srčani udar|srčanog udara]] u svom domu na otocima Williams, Florida, u 79. godini života, na petak [[18. travnja]] [[2003]].[http://www.research.ibm.com/resources/news/20030423_edgarpassaway.shtml]
Edgar F. Codd umro je od [[srčani udar|srčanog udara]] u svom domu na otocima Williams na Floridi u 79. godini života, na petak [[18. travnja]] [[2003.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.research.ibm.com/resources/news/20030423_edgarpassaway.shtml |title=Arhivirana kopija |access-date=8. travnja 2007. |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604155101/http://www.research.ibm.com/resources/news/20030423_edgarpassaway.shtml |url-status=dead }}</ref>


2004. je [[SIGMOD]] preimenovao svoju najvišu nagradu, ''SIGMOD Innovations Award'', u njegovu čast.
Godine 2004. [[SIGMOD]] je preimenovao svoju najvišu nagradu, ''SIGMOD Innovations Award'', u njegovu čast.


== Izvori ==
== Izvori ==


* {{cite journal|last=Codd|first=E.F.|year=1970|title=A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks|url=http://www.acm.org/classics/nov95/toc.html|journal=[[Communications of the ACM]]|volume=13|issue=6|pages=377&ndash;387}}
* {{cite journal |last=Codd |first=E.F. |year=1970 |title=A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks |url=http://www.acm.org/classics/nov95/toc.html |journal=[[Communications of the ACM]] |volume=13 |issue=6 |pages=377&ndash;387 |accessdate=8. travnja 2007. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070612235326/http://www.acm.org/classics/nov95/toc.html |archivedate=12. lipnja 2007.}}
* {{cite book |last=Codd |first=E.F. |year=1990 |title=The Relational Model for Database Management |edition=Version 2 |publisher=Addison Wesley Publishing Company |isbn=0-201-14192-2}}

* {{cite book |last=National Academy of Sciences |year=1999 |chapter=Chapt. 6: The Rise of Relational Databases |chapterurl=http://www.nap.edu/readingroom/books/far/ch6.html |title=Funding a Revolution: Government Support for Computing Research |url=http://www.nap.edu/readingroom/books/far/ |publisher=National Academy Press |location=Washington DC, USA}}
* {{cite book|last=Codd|first=E.F.|year=1990|title=The Relational Model for Database Management|edition=Version 2|publisher=Addison Wesley Publishing Company|id=ISBN 0-201-14192-2}}
* {{cite book |last=Date |first=C.J. |year=2000 |title=The Database Relational Model: A Retrospective Review and Analysis: A Historical Account and Assessment of E. F. Codd's Contribution to the Field of Database Technology |publisher=Addison Wesley Longman |isbn=0-201-61294-1}}

* {{cite book|last=National Academy of Sciences|year=1999|chapter=Chapt. 6: The Rise of Relational Databases|chapterurl=http://www.nap.edu/readingroom/books/far/ch6.html|title=Funding a Revolution: Government Support for Computing Research|url=http://www.nap.edu/readingroom/books/far/|publisher=National Academy Press|location=Washington DC, USA}}

* {{cite book|authorlink=C.J. Date|last=Date|first=C.J.|year=2000|title=The Database Relational Model: A Retrospective Review and Analysis: A Historical Account and Assessment of E. F. Codd's Contribution to the Field of Database Technology|publisher=Addison Wesley Longman|id=ISBN 0-201-61294-1}}


== Bilješke ==
== Bilješke ==
Redak 62: Redak 59:
{{Turingova nagrada}}
{{Turingova nagrada}}


[[Kategorija: Pioniri računarstva|Codd, Edgar]]
[[Kategorija:Pioniri računarstva|Codd, Edgar]]
[[Kategorija: Britanski znanstvenici|Codd, Edgar]]
[[Kategorija:Britanski znanstvenici|Codd, Edgar]]
[[Kategorija: Računalni znanstvenici|Codd, Edgar]]
[[Kategorija:Računalni znanstvenici|Codd, Edgar]]
[[Kategorija: Dobitnici Turingove nagrade|Codd, Edgar]]
[[Kategorija:Dobitnici Turingove nagrade|Codd, Edgar]]

[[ar:إدجار كود]]
[[bn:এডগার কড]]
[[ca:Edgar F. Codd]]
[[de:Edgar F. Codd]]
[[en:Edgar F. Codd]]
[[eo:Edgar Frank Codd]]
[[es:Edgar Frank Codd]]
[[fa:ادگار کاد]]
[[fi:Edgar F. Codd]]
[[fr:Edgar Frank Codd]]
[[ga:Edgar F. Codd]]
[[he:אדגר קוד]]
[[hu:Edgar F. Codd]]
[[id:Edgar F. Codd]]
[[it:Edgar F. Codd]]
[[ja:エドガー・F・コッド]]
[[ko:에드거 F. 커드]]
[[nl:Ted Codd]]
[[no:Edgar F. Codd]]
[[pl:Edgar Frank Codd]]
[[pt:Edgar Frank Codd]]
[[ro:Edgar F. Codd]]
[[ru:Кодд, Эдгар]]
[[sk:Edgar Frank Codd]]
[[sr:Едгар Франк Код]]
[[sv:Edgar F. Codd]]
[[uk:Едгар Кодд]]
[[zh:埃德加·科德]]

Posljednja izmjena od 19. listopada 2022. u 09:19

Edgar Frank "Ted" Codd

Rođenje 23. kolovoza 1923.
Portland, Dorset, Engleska
Smrt 18. travnja 2003.
Otoci Williams, Florida
Polje Računarstvo
Institucija IBM
Poznat po OLAP
Relacijski model podataka
Istaknute nagrade Turingova nagrada
Portal o životopisima

Edgar Frank "Ted" Codd (Portland, Dorset, Engleska, 23. kolovoza 1923.18. travnja 2003.) bio je britanski računalni znanstvenik koji je značajno doprinio teoriji relacijskih baza podataka.

Dok je radio za IBM, stvorio je relacijski model za upravljanje bazom podataka. Značajnije je doprinio i ostalim poljima računarstva, ali relacijski model, vrlo utjecajna općenita teorija upravljanja podacima, ostaje njegovo najznačajnije postignuće.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Edgar Frank Codd rođen je u Portlandu, Dorset, u Engleskoj. Nakon pohađanja Poole Grammar School studirao je matematiku i kemiju na koledžu Exeter pri Oxfordu, prije nego što je služio kao pilot u Royal Air Force za vrijeme Drugog svjetskog rata. Godine 1948. preselio se u New York kako bi radio za IBM kao matematički programer. Godine 1953., nakon što ga je ražestio senator Joseph McCarthy, preselio se u Ottawu u Kanadi. Desetljeće kasnije vraća se u SAD, gdje stječe doktorat iz računarstva na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru. Dvije godine kasnije preselio se u San Jose u Kaliforniji kako bi radio u IBM-ovom istraživačkom centru Almaden Research Center.

Tijekom 1960-ih i 1970-ih radio je na svojim teorijama slaganja podataka; godine 1970. objavio je dokument A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks, nakon internog IBM papira godinu dana ranije. IBM se nije poslužio njegovim prijedlozima sve dok ih nisu počeli ostvarivati rivali.

U početku je IBM odbio implementirati relacijski model kako bi očuvao prihode od IMS/DB-a. Codd je tad pokazao IBM-ovim mušterijama potencijale ostvarenja svojeg modela, a oni zbog toga počinju vršiti pritisak na IBM. IBM je u svoj projekt Future System uključio potprojekt System R, ali na čelo njega postavio je razvijatelje koji nisu bili u potpunosti upoznati s Coddovim idejama, i stoga su izolirali sam tim od Codda. Zbog toga nisu koristili Coddov jezik Alpha, nego su stvorili nerelacijski SEQUEL. Čak i tad SEQUEL je bio toliko superiorniji predrelacijskim sustavima da ga je Larry Ellison kopirao u svojem Oracle DBMS-u na temelju papira predstavljenog na konferencijama prije nego što je pušten u prodaju – a Oracle DBMS pušten je u prodaju prije SQL/DS-a. Zbog dotad već vlasničkog statusa izvornog naziva SEQUEL je preimenovan u SQL.

Nastavio je razvijati i proširivati svoj relacijski model, ponekad u suradnji s Chrisom Dateom. Jedna od normaliziranih formi, Boyce-Coddova normalna forma, imenovana je po Coddu. Kako je relacijski model počeo biti u modi ranih 1980-ih, Codd je pokušavao spriječiti prodavače baza podataka koji su samo staru tehnologiju okrstili relacijskom u zloupotrebi naziva. Kao rezultat ove kampanje objavljuje 12 pravila koja definiraju točno ono što sačinjava relacijsku bazu podataka. Njegova se kampanja proširila sve do jezika SQL, koji je smatrao krajnje netočnom implementacijom teorije. Zbog toga njegov je položaj u IBM-u postao nezgodan te ga je stoga napustio kako bi s Chrisom Dateom i drugima osnovao vlastitu tvrtku za konzultiranje.

Skovao je naziv OLAP i napisao dvanaest zakona mrežnog analitičkog procesiranja, iako oni nikad nisu istinski prihvaćeni nakon što je otkriveno da je rad sponzorirao prodavač programske podrške. Također je proširio ideje o relacijskom modelu kako bi pokrio problem dizajn baza podataka u svojem RM/T-u. Codd je također doprinio u području staničnih automata.

Dobio je Turingovu nagradu 1981. godine, a 1994. je postao Fellow of the Association for Computing Machinery[1]

Edgar F. Codd umro je od srčanog udara u svom domu na otocima Williams na Floridi u 79. godini života, na petak 18. travnja 2003.[2]

Godine 2004. SIGMOD je preimenovao svoju najvišu nagradu, SIGMOD Innovations Award, u njegovu čast.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  • Codd, E.F. 1970. A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks. Communications of the ACM. 13 (6): 377–387. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. lipnja 2007. Pristupljeno 8. travnja 2007.
  • Codd, E.F. 1990. The Relational Model for Database Management Version 2 izdanje. Addison Wesley Publishing Company. ISBN 0-201-14192-2
  • National Academy of Sciences. 1999. Chapt. 6: The Rise of Relational Databases. Funding a Revolution: Government Support for Computing Research. National Academy Press. Washington DC, USA.
  • Date, C.J. 2000. The Database Relational Model: A Retrospective Review and Analysis: A Historical Account and Assessment of E. F. Codd's Contribution to the Field of Database Technology. Addison Wesley Longman. ISBN 0-201-61294-1

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. ACM Fellows. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. lipnja 2009. Pristupljeno 8. travnja 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2011. Pristupljeno 8. travnja 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)