James Clerk Maxwell: razlika između inačica
m Bot: Interwiki za izabrane članke za ru:Максвелл, Джеймс Клерк |
m r2.7.2) (robot Dodaje: mr:जेम्स क्लार्क मॅक्सवेल |
||
Redak 67: | Redak 67: | ||
[[ml:ജെയിംസ് ക്ലാർക്ക് മാക്സ്വെൽ]] |
[[ml:ജെയിംസ് ക്ലാർക്ക് മാക്സ്വെൽ]] |
||
[[mn:Жеймс Клерк Максвелл]] |
[[mn:Жеймс Клерк Максвелл]] |
||
[[mr:जेम्स क्लार्क मॅक्सवेल]] |
|||
[[ms:James Clerk Maxwell]] |
[[ms:James Clerk Maxwell]] |
||
[[my:ဂျိမ်းစ် မက်စ်ဝဲ]] |
[[my:ဂျိမ်းစ် မက်စ်ဝဲ]] |
Inačica od 23. listopada 2012. u 04:33
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. - Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Studirao je matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu. U svojemu prvome važnijem djelu pokazao je da se Sartunov prsten mora sastojati od sitnih čestica tvari. Zatim se bavio kinetičkom teorijom plinova i statističkom fizikom. U tom je području otkrio zakonitosti epohalnog značenja. Godine 1864. razvio je teoriju elektromagnetizma koja je povezala električne i magnetske pojave te predvidio postojanje elektromagnetskih valova koji se gibaju brzinom svjetlosti. Maxwellove jednadžbe temeljni su zakoni kojima se podvrgavaju sve električne i magnetske pojave. Godine 1888. Heinrich R. Hertzje eksperimentalno dokazao ispravnost njegovih teorija o elektromagnetskim valovima, čime se Maxwell uz Newtona te Einsteina svrstao među tri najveća mislioca u povijest fizike.
Njegova istraživanja obuhvaćaju mnoge grane fizike. Najvažnija je elektrodinamika u kojoj je matematički formulirao Faradayeva otkrića. Napisao je jednadžbe gibanja elektromagnetnih polja (Maxwellove jednadžbe). Teorijski je dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava. Pored Ludwiga Boltzmanna i Rudolfa Claussiusa, Maxwell se smatra i osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu.