[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Kerber: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m '''{{polytonic}}'''
ne koristi se kao izvor, reklama
 
Redak 4: Redak 4:
'''Kerber''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Κέρβερος}}, ''Kérberos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] troglavi je [[pas]] - [[mitološka bića|mitološko biće]]. [[Had (bog)|Had]]ov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, [[Had (podzemni svijet)|Had]]. Njegova sestra bila je [[Himera]], a brat [[Ort]], a sin je [[Ehidna|Ehidne]] i [[Tifon]]a.<ref name="#1">[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (311.)</ref>
'''Kerber''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Κέρβερος}}, ''Kérberos'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] troglavi je [[pas]] - [[mitološka bića|mitološko biće]]. [[Had (bog)|Had]]ov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, [[Had (podzemni svijet)|Had]]. Njegova sestra bila je [[Himera]], a brat [[Ort]], a sin je [[Ehidna|Ehidne]] i [[Tifon]]a.<ref name="#1">[[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' (311.)</ref>


== [[Etimologija]] ==
== Etimologija ==


Kerberovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] {{polytonic|Κέρβερος}} znači "demon iz jame".
Kerberovo [[grčki jezik|grčko]] [[ime]] {{polytonic|Κέρβερος}} znači "demon iz jame".
Redak 12: Redak 12:
[[Homer]] ga naziva samo "[[pas|psom]]",<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (VIII./368.)<br>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (XI./623.)</ref> a [[Heziod]]<ref name="#1"/> ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo [[čudovište]], sa [[zmija|zmijskim]] repom i zmijskom [[griva|grivom]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./5.12)<br>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VI./417.)<br>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./449.)</ref>
[[Homer]] ga naziva samo "[[pas|psom]]",<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]'' (VIII./368.)<br>[[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' (XI./623.)</ref> a [[Heziod]]<ref name="#1"/> ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo [[čudovište]], sa [[zmija|zmijskim]] repom i zmijskom [[griva|grivom]]<ref>[[Apolodor]]: ''[[Biblioteka (Apolodor)|Biblioteka]]'' (II./5.12)<br>[[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' (VI./417.)<br>[[Ovidije]]: ''[[Metamorfoze]]'' (IV./449.)</ref>


== [[Mitologija]] ==
== Mitologija ==


[[Datoteka:Cerbere.jpg|mini|250px|[[Gustave Doré]]: Kerber, [[19. stoljeće]]]]
[[Datoteka:Cerbere.jpg|mini|250px|[[Gustave Doré]]: Kerber, [[19. stoljeće]]]]
Redak 49: Redak 49:
* [http://www.theoi.com/Ther/KuonKerberos.html Kerber u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}
* [http://www.theoi.com/Ther/KuonKerberos.html Kerber u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng oznaka}}


== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/36263886/Marin_Buovac_Prilog_boljem_poznavanju_simbolike_zoomorfnih_recipijenata_iz_anti%C4%8Dke_luke_u_Zatonu_kraj_Nina_-_Toward_better_understanding_of_the_symbolism_of_the_zoomorphic_receptacles_from_the_ancient_port_of_Zaton_near_Nin_Diadora_vol._31_2017 Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.]
{{Had}}
{{Had}}



Posljednja izmjena od 13. siječnja 2024. u 00:52

Ovo je glavno značenje pojma Kerber. Za srpski glazbeni sastav pogledajte Kerber (glazbeni sastav).
William Blake: Kerber

Kerber (grč. Κέρβερος, Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće. Hadov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, Had. Njegova sestra bila je Himera, a brat Ort, a sin je Ehidne i Tifona.[1]

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Kerberovo grčko ime Κέρβερος znači "demon iz jame".

Karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Homer ga naziva samo "psom",[2] a Heziod[1] ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo čudovište, sa zmijskim repom i zmijskom grivom[3]

Mitologija

[uredi | uredi kôd]
Gustave Doré: Kerber, 19. stoljeće

Junaci

[uredi | uredi kôd]

Nekoliko puta svladali su ga različiti junaci:

Hans Sebald Beham: Heraklo hvata Kerbera, 1545.

Heraklo i Kerber

[uredi | uredi kôd]

Heraklov posljednji i najteži zadatak bio je hvatanje Kerbera. Heraklo je morao otići do vrata Hada i ondje se obračunati s tim troglavim psom, koji je imao zmijski rep, a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu.[9] Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja i Pirita,[10] koji su ondje bili zatvoreni jer su pokušali oteti Hadovu Perzefonu.

Heraklo je otišao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se složili pod uvjetom da ga ne ozlijedi, a prema nekim izvorima,[10] Perzefona je pristala jer joj je Heraklo bio brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene, Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Heziod: Teogonija (311.)
  2. Homer: Ilijada (VIII./368.)
    Homer: Odiseja (XI./623.)
  3. Apolodor: Biblioteka (II./5.12)
    Vergilije: Eneida (VI./417.)
    Ovidije: Metamorfoze (IV./449.)
  4. Homer: Odiseja (XI./623.)
  5. Vergilije: Georgike (IV./471.)
  6. Statije: Tebaida (II./27.)
  7. Apulej: Zlatni magarac (VI./19.)
  8. Vergilije: Eneida (VI./417.)
  9. Ovidije: Metamorfoze (VII./412.)
  10. a b Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kerber