SFRJ na Pjesmi Eurovizije: razlika između inačica

Jugoslavija
	Jugovizija
Nacionalna televizija	Jugoslovenska radiotelevizija (JRT)
Odabir predstavnika	Jugovizija
Sudjelovanja
Sudjelovanja	27
Prvo sudjelovanje	1961.
Posljednje sudjelovanje	1992.
Najbolji rezultat	1.: 1989
Najlošiji rezultat	21.: 1991.
Web Stranice
	Jugoslavija - stranica na -{Eurovision.tv}-

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 9. ožujka 2024. u 14:15

SFR Jugoslavija je sudjelovala na Eurosongu 26 puta. Debitirala je 1961. i natjecala se svake godine do 1991., osim 1977., 1978., 1979., 1980. i 1985. Bila je jedina socijalistička država koja je sudjelovala na natjecanju.^{[nedostaje izvor]} Godine 1979. kada se natjecanje održalo u glavnom gradu Izraela, Jeruzalemu, beogradski je režim zbog protivljaenja židovskoj državnosti i suradnje s PLO-om bojkotirao natjecanje.^{[nedostaje izvor]}

Jugoslaviju su tijekom godina predstavljali izvođači iz 5 od 8 republika i autonomnih pokrajina koje su je činile. Bili su iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Jedino Makedonija nije imala predstavnika, kao ni predstavnici Kosova, niti Vojvodine. Izvođači iz Hrvatske bili su najuspješniji jer su pobijedili na 13 od 26 lokalnih jugoslavenskih natjecanja.^{[nedostaje izvor]}

Jugoslavija je pobijedila na Pjesmi Eurovizije 1989. Prema pravilima natjecanja, Eurosong se 1990. održao u glavnome gradu Hrvatske — Zagrebu.

Popis predstavnika

godina	predstavnik	naslov pjesme	plasman
1961.	Ljiljana Petrović	Neke davne zvezde	8. mjesto
1962.	Lola Novaković	Ne pali svetla u sumrak	4. mjesto
1963.	Vice Vukov	Brodovi	11. mjesto
1964.	Sabahudin Kurt	Život je sklopio krug	13. mjesto
1965.	Vice Vukov	Čežnja	12. mjesto
1966.	Berta Ambrož	Brez besed	7. mjesto
1967.	Lado Leskovar	Vse rože sveta	8. mjesto
1968.	Luciano Capurso & Hamo Hajdarhodžić (Dubrovački trubaduri)	Jedan dan	7. mjesto
1969.	Ivan & 3M	Pozdrav svijetu	13. mjesto
1970.	Eva Sršen	Pridi, dala ti bom cvet	11. mjesto
1971.	Kićo Slabinac	Tvoj dječak je tužan	14. mjesto
1972.	Tereza Kesovija	Muzika i ti	9. mjesto
1973.	Zdravko Čolić	Gori vatra	15. mjesto
1974.	Korni grupa	Moja generacija	12. mjesto
1975.	Pepel in kri	Dan ljubezni	13. mjesto
1976.	Ambasadori	Ne mogu skriti svoju bol	17. mjesto
1981.	Seid Memić – Vajta	Lejla	15. mjesto
1982.	Aska	Halo Halo	14. mjesto
1983.	Danijel Popović	Džuli	4. mjesto
1984.	Vlado Kalember & Izolda Barudžija	Ljubavna priča No.1 / Ciao, Amore	18. mjesto
1985.	Zorica Kondža	Pokora	Odustajanje zbog obilježavanja smrti Josipa Broza Tita.^{[nedostaje izvor]} Na natjecanju nisu sudjelovali predstavnici TV Beograd i TV Priština.^{[nedostaje izvor]}
1986.	Doris Dragović	Željo moja	11. mjesto
1987.	Novi fosili	Ja sam za ples	4. mjesto
1988.	Srebrna krila	Mangup	6. mjesto
1989.	Riva	Rock Me	1. mjesto
1990.	Tajči	Hajde da ludujemo	7. mjesto
1991.	Baby Doll	Brazil	21. mjesto

1961.

Prvo sudjelovanje druge Jugoslavije na Eurosongu dogodilo se 1961. godine. Nastupila je pjevačica iz Novog Sada, Ljiljana Petrović. U vrijeme prvog nacionalnog izbora Ljiljana se nalazila u Ljubljani (Slovenija), gdje je snimala svoj singl za izdavačku kuću Jugoton (danas Croatia Records). Tekst je napisao je Miroslav Antić. Osvojila je 8. mjesto s dobivenih 9 bodova.

1962.

Sljedeće godine predstavnik Jugoslavije bila je Lola Novaković, pjevačica iz Beograda, koja je s pjesmom "Ne pali svetla u sumrak" osvojila 4. mjesto (deset bodova). Pjesmu je na tekst Dragutina Britvića skladao Jože Privšek.

1973.

Jedanaest godina kasnije, 1973., Jugoslaviju u Luksemburgu predstavlja Zdravko Čolić s pjesmom Kemala Montena "Gori vatra". nije uspio zapaliti Osvojio je pretposljednje, 15. mjesto, sa 65 bodova.

1974.

Dvanaesto mjesto na 1974. osvojila je "Korni grupa" s pjesmom "Moja generacija 1942." To je bila pobjednička pjesma opatijskog festivala koji je istovremeno bio i nacionalni izbor za jugoslavenskoga predstavnika na Pjesmi Eurovizije.

1976.

Pjesmu "Ne mogu skriti svoju bol" kojom je sastav "Ambasadori" iz Bosne i Hercegovine predstavljala Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije 1976. skladao je Slobodan Vujović na tekst Slobodana Durašovića. Osvojila je pretposljednje, 17. mjesto, s deset osvojenih bodova. Loš plasman grupe Ambasadori bio je razlog stanke od pet godina u jugoslavenskim sudjelovanjima na Eurosongu.

1982.

Beogradski sastav "Aska" pobijedio je 1982. u Ljubljani gdje se održavao nacionalni izbor za Pjesmu Eurovizije. Na tekst Mire Zeca, pjesmu je uglazbio Aleksandar "Sanja" Ilić. Grupu "Aska" činili su Izolda Barudžija, Snežana Mišković i Snežana Stamenković.

Pjesma "Halo, halo" osvojila je 14. mjesto, a bila je prva jugoslavenska kompozicija koja je od nekog žirija dobila maksimalnih 12 bodova, u ovome slučaju švedskog.

1983.

Crnogorac Danijel Popović kao predstavnik TV Zagreba^[1] (danas HRT-a) pobijedio je na domaćemu izboru i predstavljao je Jugoslaviju 1983. Na tekst Marija Mihaljevića, glazbu za pjesmu "Julie" (Džuli) skladao je sam Danijel. U München je ispraćen oštrim kritikama da mu je pjesma plagijat popularnog Shakina Stevensa.^{[nedostaje izvor]}

Popović je osvojio 4. mjesto (125 bodova) i ponovio dotadašnji najveći uspjeh koji je postigla Lola Novaković dvadeset i jednu godinu ranije. Pet žirija je jugoslavenskomu predstavniku dodijelilo maksimalni broj bodova.

1984.

Sljedeće godine, TV Titograd pobjeđuje na nacionalnom izboru s pjesmom "Ljubavna priča broj 1" koju su u Skoplju izveli Izolda Barudžija i Vlado Kalember. Na Eurosongu 1984. pjesma crnogorskog autorskog tendema Slobodana Bučevca i Milana Perića izvedena je pod naslovom "Ćao amore", i završila pretposljednja (16 bodova). Zbog slobodnijih scena snimanih na crnogorskom primorju, spot je cenzuriran i zabranjen za prikazivanje na nacionalnoj turskoj televiziji.^{[nedostaje izvor]}

1985

Izabrana je bila Zorica Kondža s baladom "Pokora", no Jugoslavija je odustala zbog obilježavanje pete godišnjice smrti Josipa Broza Tita.^{[nedostaje izvor]}

1991.

Zadnja predstavnica Jugoslavije na Euroviziji bila je Dragana Šarić ili Bebi Dol (engl. Baby Doll) sa skladbom "Brazil". Ovu su pjesmu skladali Slobodan Marković i Zoran Vračević, a tekst je napisala sama Dragana Šarić.

Nacionalni izbor te se godine održavao u Sarajevu i to 9. ožujka koji će ostati upamćen kao nadnevak prvih oporbenih prosvjeda protiv vladavine Slobodana Miloševića, na pokliče ništa manje prema Hrvatskoj ratoborna Vuka Draškovića.^{[nedostaje izvor]} Dok su tenkovi na ulicama glavnog grada razbijali prosvjede, Bebi Dol u četvrtom pokušaju pobijedila je na Jugoviziji.^{[nedostaje izvor]} Predstavnici Slovenije i Hrvatske optuživali su da je pobjeda Bebi Dol posljedica neprincipijelnog glasovanja triju srpskih žirija (TV Beograd, TV Priština i TV Novi Sad).^{[nedostaje izvor]} Republiku Hrvatsku u Sarajevu je predstavljala Ivana Banfić sa skladbom Daj povedi me koja je aranžmanom odnosno žanrovski bila producirana u plesnoj glazbi acid-housea karakterističnoj za to doba.

Negativne okolnosti pratile su sudjelovanje Bebi Dol na Pjesmi Eurovizije u Rimu. Nekoliko dana prije održavanja festivala počeli su prvi oružani sukobi u Hrvatskoj. Bebi Dol je prema ždrijebu nastupala prva. Jedino je žiri Malte jugoslavenskoj skladbi dodijelio jedan bod što je bilo dovoljno za pretposljednje mjesto.

Povezani članci

Izvori

↑ Vuletić, Dean:"Chapter 8: The socialist star: Yugoslavia, Cold War Politics and the Eurovision Song Contest" u: Raykoff, Ivan; Tobin, Robert Deam. A Song for Europe: Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest. Burlington, Vermont: Ashgate Publishing, 2007., str. 92. (83-98.) ISBN 978-0-7546-5879-5. Preuzeto 2009-12-05.
»Among TV Zagreb's Eurovision entries was Daniel Popović, a Montenegrin living in Zagreb, who came fourth at the 1983 ESC with „Džuli.“«

[Dean-1] Vuletić, Dean:"Chapter 8: The socialist star: Yugoslavia, Cold War Politics and the Eurovision Song Contest" u: Raykoff, Ivan; Tobin, Robert Deam. A Song for Europe: Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest. Burlington, Vermont: Ashgate Publishing, 2007., str. 92. (83-98.) ISBN 978-0-7546-5879-5. Preuzeto 2009-12-05.
»Among TV Zagreb's Eurovision entries was Daniel Popović, a Montenegrin living in Zagreb, who came fourth at the 1983 ESC with „Džuli.“«

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{nedostaju izvori}}{{Država na Pjesmi Eurovizije|ime=Jugoslavija|Naslov=Jugovizija|nacionalna televizija=Jugoslovenska radiotelevizija (JRT)|odabir predstavnika=Jugovizija|broj sudjelovanja=27|prvo=1961.|posljednje=1992.|najbolje=1.: 1989|najlošije=21.: 1991.|EBU stranica=https://eurovision.tv/country/yugoslavia}}[[SFRJ|SFR Jugoslavija]] je sudjelovala na [[Eurosong]]u 26 puta. Debitirala je [[1961.]] i natjecala se svake godine do [[1991.]], osim [[1977.]], [[1978.]], [[1979.]], [[1980.]] i [[1985.]] Bila je jedina [[Socijalizam|socijalistička]] država koja je sudjelovala na natjecanju.{{nedostaje izvor}} Godine 1979. kada se natjecanje održalo u glavnom gradu Izraela, Jeruzalemu, beogradski je režim zbog protivljaenja židovskoj državnosti i suradnje s PLO-om bojkotirao natjecanje.{{nedostaje izvor}}
-{{prijevod-srp}}
-[[SFRJ|Jugoslavija]] je sudjelovala na [[Eurosong]]u 26 puta. Debitirala je [[1961]]. i natjecala se svake godine do [[1991]]., osim [[1977]]., [[1978]]., [[1979]]., [[1980]]. i [[1985]]. Bila je jedina [[Socijalizam|socijalistička]] država koja je sudjelovala na natjecanju.
-Jugoslaviju su tijekom godina predstavljali izvođači iz 5 od 8 republika i autonomnih pokrajina koje su je činile. Bili su iz [[SR Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[SR Hrvatska|Hrvatske]], [[SR Crna Gora|Crne Gore]], [[SR Slovenija|Slovenije]] i [[SR Srbija|Srbije]]. Jedino [[SR Makedonija|Makedonija]] nije imala predstavnika. Izvođači iz [[Hrvatska|Hrvatske]] bili su najuspješniji jer su pobijedili na 13 od 26 lokalnih jugoslavenskih natjecanja.
+Jugoslaviju su tijekom godina predstavljali izvođači iz 5 od 8 republika i autonomnih pokrajina koje su je činile. Bili su iz [[SR Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[SR Hrvatska|Hrvatske]], [[SR Crna Gora|Crne Gore]], [[SR Slovenija|Slovenije]] i [[SR Srbija|Srbije]]. Jedino [[SR Makedonija|Makedonija]] nije imala predstavnika, kao ni predstavnici [[SAP Kosovo|Kosova]], niti [[SAP Vojvodina|Vojvodine]]. Izvođači iz [[Hrvatska|Hrvatske]] bili su najuspješniji jer su pobijedili na 13 od 26 lokalnih jugoslavenskih natjecanja.{{nedostaje izvor}}
-Jugoslavija je pobijedila na [[Pjesma Eurovizije 1989.|Pjesmi Eurovizije 1989.]] Prema pravilima natjecanja, Eurosong se [[1990]]. održao u glavnome gradu [[Hrvatska|Hrvatske]] — [[Zagreb|Zagrebu]].
+Jugoslavija je pobijedila na [[Pjesma Eurovizije 1989.|Pjesmi Eurovizije 1989.]] Prema pravilima natjecanja, Eurosong se [[1990.]] održao u glavnome gradu [[Hrvatska|Hrvatske]] — [[Zagreb]]u.
-Od [[raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] sve su se bivše jugoslavenske republike pojavljivale na natjecanjima. Iako se [[SRJ|Savezna Republika Jugoslavija]] pojavila [[1992]]. godine zbog propusta EBU (Europske radio-difuzne unije), njeni predstavnici nisu nastupali sve do kraja njezinoga postojanja ([[2003]].) zbog međunarodnih sankcija do 1998., te zbog rata na Kosovu do 2000. i zatim zbog činjenice kako nisu tri godine zastopce prikazivali natjecanje do 2003., kada su planirali drugo pojavljivanje, ali su odustali. [[Srbija i Crna Gora]] je nastupila [[2004]]. i osvojila 2. mjesto. Rezultati drugih republika su različiti: Hrvatska je imala uspjeha sredinom [[1990-ih|devedesetih]], Bosna i Hercegovina početkom novoga tisućljeća, a Makedonija nikad nije ušla u prvih 10. Predstavnici neovisne Crne Gore su po prvi puta nastupili [[2007]]. i nisu prošli u finale.
-Jedina pobjeda neke od bivših republika (od pobjede [[1989.]] godine) je pobjeda [[Marija Šerifović|Marije Šerifović]] kao predstavnice Srbije, debitantice koja je 2007. osvojila prvo mjesto s pjesmom [[Molitva (pjesma)|''Molitva'']].
 == Popis predstavnika ==
 {| class="wikitable sortable"
-! Godina
+! godina
+! predstavnik
-! Predstavnik
-! Naslov pjesme
+! naslov pjesme
+! plasman
-! Osvojeno mjesto
 |-
 | align= center | [[Pjesma Eurovizije 1961.|1961]]. || [[Ljiljana Petrović]] || ''[[Neke davne zvezde]]'' || align= center|8. mjesto
@@ Redak 48: / Redak 43: @@
 |-
 | align= center | [[Pjesma Eurovizije 1976.|1976]]. || [[Ambasadori]] || ''[[Ne mogu skriti svoju bol]]'' || align= center|17. mjesto
-|-
-| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1977.|1977]]. || [[Oliver Dragojević]] || ''[[Zbogom ostaj ljubavi]]'' || align= center|Nije se natjecao zbog odluke JRT-a.{{nedostaje izvor}}
-|-
-| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1978.|1978]]. || [[Rani Mraz]] || ''[[Moja prva ljubav]]'' || align= center|Nije se natjecao zbog odluke JRT-a.{{nedostaje izvor}}
-|-
-| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1979.|1979]]. || [[Maja Odžaklievska]] || ''[[Vraćam se]]'' || align= center|Nije se natjecala zbog odluke JRT-a.{{nedostaje izvor}}
-|-
-| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1980.|1980]]. || [[Novi fosili]] || ''[[Najdraže moje]]'' || align= center|Nije se natjecala zbog odluke JRT-a.{{nedostaje izvor}}
 |-
 | align= center | [[Pjesma Eurovizije 1981.|1981]]. || [[Seid Memić|Seid Memić – Vajta]] || ''[[Lejla]]'' || align= center|15. mjesto
@@ Redak 71: / Redak 58: @@
 | align= center | [[Pjesma Eurovizije 1987.|1987]]. || [[Novi fosili]] || ''[[Ja sam za ples]]'' || align= center|4. mjesto
 |-
-| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1988.|1988]]. || [[Srebrna Krila]] || ''[[Mangup (pjesma)|Mangup]]'' || align= center|6. mjesto
+| align= center | [[Pjesma Eurovizije 1988.|1988]]. || [[Srebrna krila]] || ''[[Mangup (pjesma)|Mangup]]'' || align= center|6. mjesto
 |- bgcolor="gold"
-| align= center | '''[[Pjesma Eurovizije 1989.|1989]].''' || '''[[Grupa Riva|Riva]]''' || '''''[[Rock Me]]''''' || align= center|'''1. mjesto'''
+| align= center | '''[[Pjesma Eurovizije 1989.|1989]].''' || '''[[Riva (sastav)|Riva]]''' || '''''[[Rock Me]]''''' || align= center|'''1. mjesto'''
 |-
 | align= center | [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990]]. || [[Tajči]] || ''[[Hajde da ludujemo]]'' || align= center|7. mjesto
@@ Redak 81: / Redak 68: @@
 == 1961. ==
-Prvo sudjelovanje [[druga Jugoslavija|druge Jugoslavije]] na Eurosongu dogodilo se 1961. godine. Te godine boje SFRJ branila je mlada i do tada nepoznata pjevačica iz [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Ljiljana Petrović]]. U vrijeme prvog nacionalnog izbora Ljiljana se nalazila u [[Ljubljana|Ljubljani]] (Slovenija), gdje je snimala svoj singl za izdavačku kuću ''[[Jugoton]]'' (danas [[Croatia Records]]). [[Jože Privšek]], slovenski autor, čuo je mladu Ljiljanu i predložio joj da otpjeva njegovu kompoziciju ''Neke davne zvezde''. Ona je pristala i pobijedila. Ljiljana Petrović za sebe voli reći  da je kroz [[Europa|europska]] vrata ušla na jugoslavensku [[pop]] scenu. Tekst za ovu kompoziciju napisao je poznati srpski pjesnik [[Miroslav Antić]], koji je smatrao da pjevačica iz [[socijalizam|socijalističke]] zemlje mora biti smjerno i skromno odjevena. Pred sam nastup spikerka TV Ljubljane [[Saša Novak]], koja se nalazila u jugoslavenskoj delegaciji, krišom je Ljiljani okačila srebrni [[broš]] koji je predstavljao jedini modni detalj na njenoj jednostavnoj crnoj [[haljina|haljini]] i crnim cipelama. Kompozicija "Neke davne zvezde" osvojila je 8. mjesto sa dobijenih 9 bodova.
+Prvo sudjelovanje [[druga Jugoslavija|druge Jugoslavije]] na Eurosongu dogodilo se 1961. godine. Nastupila je pjevačica iz [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Ljiljana Petrović]]. U vrijeme prvog nacionalnog izbora Ljiljana se nalazila u [[Ljubljana|Ljubljani]] (Slovenija), gdje je snimala svoj singl za izdavačku kuću ''[[Jugoton]]'' (danas [[Croatia Records]]). Tekst je napisao je [[Miroslav Antić]]. Osvojila je 8. mjesto s dobivenih 9 bodova.
-Ljiljana Petrović danas živi u Novom Sadu i gledatelji je rijetko imaju priliku vidjeti u [[glazba|glazbenim]] emisijama RTV Novi Sad. Iako nikad nije pripadala samom vrhu jugoslavenske zabavne glazbe, ostati će upamćena kao uvijek nasmijani interpretator brojnih [[balada]] prepoznatljivog zvuka koje je najčešće izvodila uz [[gitara|gitaru]].
 == 1962. ==
-Sljedeće godine predstavnik Jugoslavije bila je [[Lola Novaković]], pjevačica iz [[Beograd]]a, koja je sa kompozicijom "Ne pali svetla u sumrak" osvojila 4. mjesto. Pjesmu je na tekst [[Dragutin Britvić|Dragutina Britvića]] komponirao [[Jože Privšek]]. Četvrto mjesto, do kojeg je došla sa ukupno 10 osvojenih bodova, biti će teško ponovljiv uspjeh u periodu od dva desetljeća jugoslavenskog sudjelovanja. Kurioziteta radi, uvijek kritičan žiri [[Italija|Italije]] pri predstavljanju Jugoslavije, Loli Novaković dodjeljuje najveće ocjene.
+Sljedeće godine predstavnik Jugoslavije bila je [[Lola Novaković]], pjevačica iz [[Beograd]]a, koja je s pjesmom "Ne pali svetla u sumrak" osvojila 4. mjesto (deset bodova). Pjesmu je na tekst [[Dragutin Britvić|Dragutina Britvića]] skladao [[Jože Privšek]].
-Lola je [[1960-ih|šezdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bila jedna od najvećih zvijezda pop glazbe na prostorima bivše Jugoslavije. Ostati će upamćeni serijali njenih koncerata u najvećoj dvorani glavnog grada, "Domu sindikata".  Lolu se i danas može čuti na njenim nastupima u elitnim beogradskim klubovima. Godinama, svakog [[1. siječnja]] u okviru manifestacije "Ulica otvorenog srca", sretnu Novu godinu poželi Beograđanima pjesmom "Beograde", koju izvodi na podiju ispred kultnog beogradskog kazališta "Atelie 212" u strogom centru Beograda.
 == 1973. ==
-Jedanaest godina kasnije, 1973., Jugoslaviju u [[Luksemburg]]u predstavlja [[Zdravko Čolić]] sa kompozicijom [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] "Gori vatra". Nije uspio zapaliti Europu, osvojio je pretposljednje, 15. mjesto sa 65 bodova. Za utjehu, ostali su mu komplimenti Clif Richarda za njegovu interpretaciju.
+Jedanaest godina kasnije, 1973., Jugoslaviju u [[Luksemburg]]u predstavlja [[Zdravko Čolić]] s pjesmom [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] "Gori vatra". nije uspio zapaliti Osvojio je pretposljednje, 15. mjesto, sa 65 bodova.
-Loš eurovizijski plasman nije smetao Zdravku Čoliću da napravi jednu od najblistavijih pjevačkih karijera na prostorima bivše Jugoslavije. I pored raspada zemlje, Zdravko Čolić ostao je najpopularniji pjevač zabavne glazbe koji svojim koncertima puni [[nogomet|nogometne]] stadione i sportske dvorane od Slovenije do Makedonije. Od početka jugoslavenskih ratova živi u Beogradu. Kao potvrda neprolaznosti njegove karijere i popularnosti koja traje preko trideset godina bilježimo njegovu turneju po bivšoj Jugoslaviji "Okano" godine [[2001.]] Turneja je ovjenčana koncertom na najvećem stadionu u Srbiji i Crnoj Gori, popularnoj "[[Marakana|Marakani]]", pred 800 000 ljudi [[30. lipnja]] 2001. godine. To je bila svojevrsna repriza najvećeg koncerta u povijesti show biznisa na ovim prostorima, koji je održan na istom mjestu [[5. prosinca]] [[1978]]. godine u okviru njegove turneje "Putujući zemljotres".
 == 1974. ==
-Dvanaesto mjesto na ESC 1974. osvojila je "Korni grupa" sa pjesmom "Moja generacija [[1942]]." To je bila pobjednička kompozicija [[Opatija|opatijskog]] festivala koji je istovremeno bio i nacionalni izbor za jugoslavenskoga predstavnika na Pjesmi Eurovizije. Kritika je "Korni grupu" ispratila na Pjesmi Eurovizije dvojako: dok su jedni smatrali da se Europi, pogotovo na tlu [[Engleska|Engleske]], ne može prodavati pop glazba, drugi su bili puni hvale jer napokon na Eurosong nije poslan šlager.
+Dvanaesto mjesto na 1974. osvojila je "Korni grupa" s pjesmom "Moja generacija [[1942.]]" To je bila pobjednička pjesma [[Opatija|opatijskog]] festivala koji je istovremeno bio i nacionalni izbor za jugoslavenskoga predstavnika na Pjesmi Eurovizije.
-[[Kornelije Kovač]], osnivač i vođa grupe, smatra se jednim od najboljih kompozitora Srbije i Crne Gore. Kao skladatelj sudjelovao je na Jugovizijama [[1980-ih|osamdedetih]] godina 20. stoljeća i to skladajući za najpoznatiju folk pjevačicu [[Lepa Brena|Lepu Brenu]]. Kćeri Kornelija Kovača su kao prateće vokalistice sudjelovali na natjecanju za Pjesmu Eurovizije [[1991]]. godine, a kao skladateljica [[Kristina Kovač]] sa sastavom je "Peti element" osvojila drugo mjesto na [[Evropesma-Europjesma|Evropesmi/Europjesmi]] (izlučnom natjecanju SiCG za Pjesmu Eurovizije) [[2004]]. godine.
-Danas Kornelije Kovač zauzima kritičan stav kada je najveći europski festival lakih nota u pitanju. "Pjesmu Eurovizije" vidi kao visok proizvod show biznisa gdje [[novac]] i marketing igraju presudnu ulogu. Kada je njegovo sudjelovanje na Pjesmi Eurovizije u pitanju, misli da je sudjelovao neadvekatnom pjesmom jer ju nije skladao za Europu nego za domaći festival s temom koja je bila razumljiva za mlade svih republika i pokrajina ondašnje države.
-<!-- Kurioziteta radi, garderobu je "Korni grupa" u Brightonu dijelila predstavnicima [[Švedska|Švedske]] i pobjednicima Pjesme Eurovizije 1974., grupi [[ABBA]].
-nedostaje izvor
-Drugo, je li "dijelila netkome" -
-ili "dijelila s nekim" -
-to nije ista stvar
--->
 == 1976. ==
-Pjesmu "Ne mogu skriti svoju bol" kojom je grupa "Ambasadori" iz Bosne i Hercegovine predstavljala Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije 1976. komponirao je [[Slobodan Vujović]] na tekst [[Slobodan Durašović|Slobodana Durašovića]]. Iako je bila hit u zemlji, ova pjesma se nije dopala europskoj publici i osvojila je pretposljednje 17. mjesto sa samo deset osvojenih bodova. Loš plasman grupe ''Ambasadori'' bio je razlog stanke od 5 godina u jugoslavenskim sudjelovanjima na Eurosongu.
+Pjesmu "Ne mogu skriti svoju bol" kojom je sastav "Ambasadori" iz Bosne i Hercegovine predstavljala Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije 1976. skladao je [[Slobodan Vujović]] na tekst [[Slobodan Durašović|Slobodana Durašovića]]. Osvojila je pretposljednje, 17. mjesto, s deset osvojenih bodova. Loš plasman grupe ''Ambasadori'' bio je razlog stanke od pet godina u jugoslavenskim sudjelovanjima na Eurosongu.
 == 1982. ==
+Beogradski sastav "Aska" pobijedio je 1982. u Ljubljani gdje se održavao nacionalni izbor za Pjesmu Eurovizije. Na tekst [[Miro Zec|Mire Zeca]], pjesmu je uglazbio [[Aleksandar "Sanja" Ilić]]. Grupu "[[Aska]]" činili su [[Izolda Barudžija]], [[Snežana Mišković]] i [[Snežana Stamenković]].
-Najveću popularnost u bivšoj Jugoslaviji ovaj festival imao je osamdesetih godina prošlog stoljeća. Na nacionalnim izborima su se pojavljivale apsolutno najveće glazbene zvijezde. Bilo je i radnji iza kulisa, kao i neprincipijelnog glasovanja republičkih žirija u svrhu pobjede svojih predstavnika. Takvu situaciju iskoristila je beogradska grupa "Aska" 1982. godine u Ljubljani gdje se održavao nacionalni izbor za Pjesmu Eurovizije. I dok su favoriti dobivali ili maksimalni broj bodova ili bili ignorirani, pjesma "Halo, halo" dobivala je bodove od svih republičkih žirija i na kraju trijumfirala. Na tekst [[MIro Zec|Mira Zeca]], pjesmu je komponirao [[Aleksandar "Sanja" Ilić]]. Njemu je to nije bilo prvo sudjelovanje na Jugovizijama. Godine [[1968]]. kao 16- godišnjak poslao je svoju kompoziciju "Baj, baj, baj" na nacionalni izbor, što ga čini najmlađim kompozitorom u povijesti nacionalnog natjecanja. Dobro obavješteni izvori tvrde da je kompozicija ušla u uži izbo iz razloga što je član komisije za izbor pjesama bio njegov otac [[Miodrag Ilić "Beli"]].
-Grupu "[[Aska]]" činili su [[Izolda Barudžija]], [[Snežana Mišković]] i [[Snežana Stamenković]].
-Pjesma "Halo, halo" osvojila je 14. mjesto, a ostati će zapamćena kao prva jugoslavenska kompozicija koja je od nekog žirija dobila maksimalnih 12 bodova. Švedski žiri je ocjenio da je upravo jugoslavenska kompozicija bila najbolja pjesma Eurosonga 1982.
+Pjesma "Halo, halo" osvojila je 14. mjesto, a bila je prva jugoslavenska kompozicija koja je od nekog žirija dobila maksimalnih 12 bodova, u ovome slučaju švedskog.
-Izolda Barudžija ostati će zapamćena kao apsolutna jugoslavenska zvijezda po broju nastupa na Pjesmi Eurovizije. Ona je Jugoslaviju predstavljala tri puta; 1982., 1983. i 1984. Danas živi u Beogradu i pored svojih nastupa na Pjesmi Eurovizije nikada nije uspjela napraviti zavidnu solističku karijeru. Neposredno nakon nastupa u Herogeitu, Snežana Stamenković sde povukla sa glazbene pop scene, a zavidnu je karijeru osobito devedesetih imala Snežana Mišković zvana Viktorija. Danas je i ona van glazbene scene.
 == 1983. ==
-[[Crnogorci|Crnogorac]] [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]] kao predstavnik TV Zagreba<ref name="Dean">Vuletić, Dean (2007). [http://books.google.com/books?id=Eq7nilnv93cC&pg=PA92#v=onepage&q=&f=false "Chapter 8: The socialist star: Yugoslavia, Cold War Politics and the Eurovision Song Contest"] '''u''': Raykoff, Ivan; Tobin, Robert Deam. ''<u>A Song for Europe: Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest</u>''. Burlington, Vermont: Ashgate Publishing. str. 92. (83-98.) ISBN 978-0-7546-5879-5. Preuzeto 2009-12-05. {{citat|Among TV Zagreb's Eurovision entries was Daniel Popović, a Montenegrin living in Zagreb, who came fourth at the 1983 ESC with „Džuli.“}}</ref> (danas [[HRT]]) pobijedio je na domaćemu izboru i predstavljao je Jugoslaviju na ESC 1983. godine. Na tekst [[Marijo Mihaljević|Marija Mihaljevića]], glazbu za pjesmu "Julie" (Džuli) skladao je sam Danijel. U [[München]] je ispraćen oštrim kritikama da mu je pjesma plagijat popularnog [[Shakin Stevens|Shakina Stevensa]].
+[[Crnogorci|Crnogorac]] [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]] kao predstavnik TV Zagreba<ref name="Dean">Vuletić, Dean:[http://books.google.com/books?id=Eq7nilnv93cC&pg=PA92#v=onepage&q=&f=false "Chapter 8: The socialist star: Yugoslavia, Cold War Politics and the Eurovision Song Contest"] '''u''': Raykoff, Ivan; Tobin, Robert Deam. ''<u>A Song for Europe: Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest</u>''. Burlington, Vermont: Ashgate Publishing, 2007., str. 92. (83-98.) {{ISBN|978-0-7546-5879-5}}. Preuzeto 2009-12-05. {{citat|Among TV Zagreb's Eurovision entries was Daniel Popović, a Montenegrin living in Zagreb, who came fourth at the 1983 ESC with „Džuli.“}}</ref> (danas [[HRT]]-a) pobijedio je na domaćemu izboru i predstavljao je Jugoslaviju 1983. Na tekst [[Marijo Mihaljević|Marija Mihaljevića]], glazbu za pjesmu "Julie" (Džuli) skladao je sam Danijel. U [[München]] je ispraćen oštrim kritikama da mu je pjesma plagijat popularnog [[Shakin Stevens|Shakina Stevensa]].{{nedostaje izvor}}
-Međutim, Popović je osvojio 4. mjesto i ponovio dotadašnji najveći uspjeh kojega je postigla [[Lola Novaković]], dvadeset i jednu godinu ranije. Pet žirija je jugoslavenskomu predstavniku dodijelilo maksimalni broj bodova. I drugi žiriji su bili naklonjeni jugoslavenskoj pjesmi, tako da je Danijel osvojio ukupno 125 bodova.
+Popović je osvojio 4. mjesto (125 bodova) i ponovio dotadašnji najveći uspjeh koji je postigla [[Lola Novaković]] dvadeset i jednu godinu ranije. Pet žirija je jugoslavenskomu predstavniku dodijelilo maksimalni broj bodova.
-Nakon Eurosonga, slijedi njegova zaista velika popularnost u federaciji (osobito u Hrvatskoj). LP "Džuli" prodat je u, za tadašnje prilike nevjerojatnom i do danas neponovljivom tiražu od 800.000 primjeraka. Pjesma je bila i europski hit, ali i pored toga, Danijel nije uspio napraviti internacionalnu karijeru.
 == 1984. ==
-Sljedeće godine, TV Titograd trijumfira na nacionalnom izboru i to kompozicijom "Ljubavna priča broj 1" koju su u [[Skoplje|Skoplju]] izveli Izolda Barudžija i [[Vlado Kalember]]. Na ESC 1984. pjesma crnogorskog autorskog tendema [[slobodan Bučevac|Slobodana Bučevca]] i [[Milan Perić|Milana Perića]] izvedena je pod naslovom "Ćao amore", a od posljednjeg mjesta spasili su je 16 bodova [[Turska|turskog]] i [[Cipar|ciparskog]] žirija. Turski žiri je ovoj pjesmi dao 8 bodova iako turska TV nije prikazala spot ove pjesme. Zbog slobodnijih scena snimanih na crnogorskom primorju, spot je cenzuriran i zabranjen za prikazivanje na nacionalnoj turskoj televiziji.
+Sljedeće godine, TV Titograd pobjeđuje na nacionalnom izboru s pjesmom "Ljubavna priča broj 1" koju su u [[Skoplje|Skoplju]] izveli Izolda Barudžija i [[Vlado Kalember]]. Na Eurosongu 1984. pjesma crnogorskog autorskog tendema [[slobodan Bučevac|Slobodana Bučevca]] i [[Milan Perić|Milana Perića]] izvedena je pod naslovom "Ćao amore", i završila pretposljednja (16 bodova). Zbog slobodnijih scena snimanih na crnogorskom primorju, spot je cenzuriran i zabranjen za prikazivanje na nacionalnoj turskoj televiziji.{{nedostaje izvor}}
 == 1985 ==
-Izabrana je bila Zorica Kondža i prekrasna balada "Pokora", ali je Jugoslavija odustala zbog obilježavanje pete godišnjice smrti Josipa Broza Tita.
+Izabrana je bila Zorica Kondža s baladom "Pokora", no Jugoslavija je odustala zbog obilježavanje pete godišnjice smrti Josipa Broza Tita.{{nedostaje izvor}}
 == 1991. ==
 Zadnja predstavnica Jugoslavije na Euroviziji bila je [[Dragana Šarić]] ili Bebi Dol ([[Engleski jezik|engl.]] Baby Doll) sa skladbom "Brazil". Ovu su pjesmu skladali [[Slobodan Marković]] i [[Zoran Vračević]], a tekst je napisala sama Dragana Šarić.
-Nacionalni izbor te se godine održavao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i to [[9. ožujka]] koji će ostati upamćen kao nadnevak prvih oporbenih prosvjeda protiv vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na pokliče ništa manje prema Hrvatskoj ratoborna [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]]. Dok su [[tenk|tenkovi]] na ulicama glavnog grada razbijali prosvjede, Bebi Dol u četvrtom pokušaju pobijedila je na Jugoviziji. Predstavnici Slovenije i Hrvatske optuživali su da je pobjeda Bebi Dol posljedica neprincipijelnog glasovanja triju srpskih žirija (TV Beograd, TV Priština i TV Novi Sad). Republiku Hrvatsku u Sarajevu je predstavljala [[Ivana Banfić]] sa skladbom [[Daj povedi me]] koja je aranžmanom odnosno žanrovski bila producirana u modernoj plesnoj "[[House glazba|acid-house]]" glazbi karakterističnoj za to doba.
+Nacionalni izbor te se godine održavao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i to [[9. ožujka]] koji će ostati upamćen kao nadnevak prvih oporbenih prosvjeda protiv vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na pokliče ništa manje prema Hrvatskoj ratoborna [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]].{{nedostaje izvor}} Dok su [[tenk]]ovi na ulicama glavnog grada razbijali prosvjede, Bebi Dol u četvrtom pokušaju pobijedila je na Jugoviziji.{{nedostaje izvor}} Predstavnici Slovenije i Hrvatske optuživali su da je pobjeda Bebi Dol posljedica neprincipijelnog glasovanja triju srpskih žirija (TV Beograd, TV Priština i TV Novi Sad).{{nedostaje izvor}} Republiku Hrvatsku u Sarajevu je predstavljala [[Ivana Banfić]] sa skladbom [[Daj povedi me]] koja je aranžmanom odnosno žanrovski bila producirana u plesnoj glazbi ''acid-housea'' karakterističnoj za to doba.
-Negativne okolnosti pratile su sudjelovanje Bebi Dol na Pjesmi Eurovizije u [[Rim]]u. Nekoliko dana prije održavanja festivala počeli su prvi oružani [[Domovinski rat|sukobi u Hrvatskoj]]. Bebi Dol je voljom ždrijeba nastupala prva. I pored ultra modernog nastupa, s pjesmom koja i danas zvuči svježe, jedino je žiri [[Malta|Malte]] jugoslavenskoj kompoziciji dodijelio jedan bod što je bilo dovoljno za pretposljednje mjesto. Upravo su ovako loš plasman pjesme "Brazil" engleski kritičari iskoristili za dokazivanje tvrdnje da je Eurovizija forma koju se nadišlo odnosno forma zatvorena za suvremene trendove u pop glazbi.
+Negativne okolnosti pratile su sudjelovanje Bebi Dol na Pjesmi Eurovizije u [[Rim]]u. Nekoliko dana prije održavanja festivala počeli su prvi [[Domovinski rat|oružani sukobi u Hrvatskoj]]. Bebi Dol je prema ždrijebu nastupala prva. Jedino je žiri [[Malta|Malte]] jugoslavenskoj skladbi dodijelio jedan bod što je bilo dovoljno za pretposljednje mjesto.
 == Povezani članci ==
@@ Redak 152: / Redak 116: @@
 == Izvori ==
-{{izvori}}
+{{izvori|30em}}
-[[Kategorija:Pjesma Eurovizije]]
+[[Kategorija:Države na Pjesmi Eurovizije]]
 [[Kategorija:Povijest druge Jugoslavije]]
-<!-- ........... Interwiki ........... -->