Samoborček: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 18. veljače 2024. u 19:02

Zagreb - Samobor

Duljina pruge: 24 km
Širina pruge: 760 mm

					Samoborski kolodvor (novi)
					Samoborski kolodvor (stari)
prema Glavnom kolodvoru					Selska cesta
					Kustošija
Kustošija
					Vrapče
Vrapče					Vrapče - bolnica
Gajnice					Stenjevec
					Stenjevec Gornji
					Goljak
Podsused					Susedgrad
prema Zaprešiću
					Podsusedski most
					Bestovje
					Orešje
					Strmec
					Autocesta A3
					Sveta Nedelja
					Rakovica
					Domaslovec
					Samobor
					Gradna
					Samobor - kupalište
					Lug Samoborski
					Bregana stajalište
					Bregana
					Bregana - tvornica

Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je najprije bila dugačka 19 km, a početkom 1950-ih produžena je do Bregane za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu Jugoslavenskih državnih željeznica).

Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, 31. prosinca 1979.

Vučna sredstva

Do 1950-ih godina Samoborček su vukle parne lokomotive, prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d., kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtijevale jače tračnice.

Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet 29. travnja 1959. Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od aluminija.

Parne lokomotive

Parna lokomotiva br. 7, tender i željeznička kola AD-14 u Tehničkom muzeju u Zagrebu

Početni kolodvor *Samoborčeka* u Zagrebu, u ulici Božidara Adžije. Danas su u njemu ugostiteljski lokali. Vidljivi su ostaci betonskih odbojnika na krajevima perona

Kolodvorska zgrada i plato na kojem se nalazio kolodvor u Samoboru 2008. godine

Arad 0-6-0 t-n2, 88/1900, ZSV A 1
Arad 0-6-0 t-n2, 89/1900, ZSV A 2
Arad 0-6-0 t-n2, 90/1900, ZSV A 3
Bp 0-6-0 t-n2, 2001/1907
Smo 0-6-0 t-n2, /1900
Maff 0-6-0 t-n2, 4120/1925
O&K 0-6-0 t-n2, 12112/1930
8 Bp 0-6-0 t-n2, 2170/1909
Bp 0-8-0 t-n2, 5607/1948,
Bp 2195/1910, ex Borsa no. 24
1336 KrLi 0-8-0 t-n2, 1336/1923,
71-006 O&K 0-6-0 t-n2,
1121-04 Chr 0-2-0 t-n2, 1798/1947,
80-008 Bp 0-8-0 t-n2, 3804/1915,
10-129 Jung 10129/1944,

Dizel lokomotive

M 20-752,
M 1,
M 3, Gmeinder, Bo'
M 4, Semering, Bo',
M 21, Moes DLM-6 ("Štakor")
M 31, Gmeinder, Co'
M 32, Gmeinder, Co'

Dizelmotorni vlakovi

M 1, Gmeinder, 1934., Bo,
M 2, Gmeinder, 1934., Bo,
DEV I, Gredelj/GZS, 1959., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV II, Gredelj/GZS, 1961., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV III, Gredelj/GZS, 1962., Bo-Bo + B-B + Bo-Bo
DEV IV, Gredelj/GZS, 1970., Bo-Bo + Bo-Bo
DEV V, Gredelj/GZS, 1965., Bo-Bo

Tehničke značajke vlaka DEV^[1]

dužina: 46,1 m
širina: 2,5 m
visina: 3,3 m
broj sjedišta: 184
broj stajaćih mjesta: 118
masa vlaka: 42.200 kg
najveći osovinski pritisak: 5,5 t
najveća brzina: 60 km/h

Planovi

Hrvatske željeznice imaju u planu izgraditi prugu od Podsuseda (priključak na prugu Savski Marof – Zaprešić – Zagreb) do Samobora.

Zanimljivosti

Dio radnje hrvatskog filma Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli odvija se u Samoborčeku.

Danas u Samoboru postoji autobusna tvrtka Samoborček zadužena za dio linija unutar grada.

Izvori

M. Holjevac - Ž. Jamičić: Željeznica Zagreb – Samobor 1901-1979. Izložba, Tehnički muzej Zagreb i Samoborski muzej, Samobor, 1985; Zagreb, 1986.
Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama^{[neaktivna poveznica]}, Vjesnik, 14. 01. 2001.
Samoborček se vraća u Zagreb^{[neaktivna poveznica]}, Vjesnik, 8. 11. 2004.

↑ Željeznica Zagreb-Samobor 1901-1979, Tehnički muzej Zagreb, Samoborski muzej, Samobor/Zagreb, 1985./1986. (57. str.)

Vanjske poveznice

Samoborček Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

[1] Željeznica Zagreb-Samobor 1901-1979, Tehnički muzej Zagreb, Samoborski muzej, Samobor/Zagreb, 1985./1986. (57. str.)

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
+{{Routemap
-{|{{Željeznička pruga zaglavlje‎}}
+|legend=0
-{{BS-zaglavlje|Zagreb – Samobor}}
+|title=Zagreb - Samobor
-{{BS-Infobox
+|top= [[Datoteka:Dieseltriebwagen_zagreb_samobor2_29_7_1970.jpg|260px|''Srebrna strijela'']]<br />Duljina pruge: 24 km<br />Širina pruge: 760 mm
-|slika          =Dieseltriebwagen_zagreb_samobor2_29_7_1970.jpg
+|title color=
-|slika_veličina =260px
+|title bg=
-|opis           =''Srebrna strijela''
+|map=
-|karta          =
+d\exKBHFa~~''Samoborski kolodvor (novi)''
-|karta_veličina =
+d\exBHF~~''Samoborski kolodvor (stari)''
-|karta_opis     =
+[[Željeznička pruga M101|prema Glavnom kolodvoru]]! !CONT2\dSTRc3\exdHST\~~''Selska cesta''
-|duljina        =24
+STRc1\dSTR+4\exdHST\~~''Kustošija''
-|širina         =760
+Kustošija! !dHST\exdSTR
+dSTR\exdHST~~''Vrapče''
+Vrapče! !vHST-exHST~~''Vrapče - bolnica''
+Gajnice! !vHST-exHST~~''Stenjevec''
+dSTR\exdHST~~''Stenjevec Gornji''
+dSTR\exdHST~~''Goljak''
+Podsused! !vHST-exHST~~''Susedgrad''
+[[Željeznička pruga M101|prema Zaprešiću]]! !CONTgq\xvSTRr-SHI1r\
+exhKRZWae~~''Podsusedski most''
+exHST~~''Bestovje''
+exHST~~''Orešje''
+exHST~~''Strmec''
+exSKRZ-Au~~[[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]]
+exHST~~''Sveta Nedelja''
+exWBRÜCKE2~~''Rakovica''
+exHST~~''Domaslovec''
+exBHF~~''Samobor''
+exWBRÜCKE2~~''Gradna''
+exHST~~''Samobor - kupalište''
+exHST~~''Lug Samoborski''
+exBHF~~''Bregana stajalište''
+exhKRZWae~~''Bregana''
+exENDEe~~''Bregana - tvornica''
 }}
-{{BS-table}}
-{{BS3|CONTgq|eABZq+r|CONTfq||[[Željeznička pruga M101|prema Zapadnom kolodvoru / prema Glavnom kolodvoru]]}}
-{{BS|exBHF||''Zagreb Samoborski kolodvor''}}
-{{BS|exHST||''Selska cesta''}}
-{{BS3|CONTgq|xvSTRlg|||[[Željeznička pruga M101|prema Zapadnom kolodvoru]]}}
-{{BS|vHST-exHST||Kustošija}}
-{{BS|vHST-exHST||Vrapče}}
-{{BS|vSTR-exHST||''Vrapče - bolnica''}}
-{{BS|vSTR-exHST||''Stenjevec''}}
-{{BS|vHST-exHST||Stenjevec Gornji (danas Gajnice)}}
-{{BS|vSTR-exHST||''Goljak''}}
-{{BS|vHST-exHST||Susedgrad (danas Podsused)}}
-{{BS3|CONTgq|xvSTRrf|||[[Željeznička pruga M101|prema Zaprešiću]]}}
-{{BS|exWBRÜCKE||''Podsusedski most''}}
-{{BS|exHST||''Bestovje''}}
-{{BS|exHST||''Orešje''}}
-{{BS|exHST||''Strmec''}}
-{{BS|exSKRZ-Au||[[Autocesta A3 (Hrvatska)|Autocesta A3]] }}
-{{BS|exHST||''Sveta Nedelja''}}
-{{BS|exWBRÜCKE2||''Rakovica''}}
-{{BS|exHST||''Domaslovec''}}
-{{BS|exBHF||''Samobor''}}
-{{BS|exWBRÜCKE2||''Gradna''}}
-{{BS|exHST||''Samobor - kupalište''}}
-{{BS|exHST||''Lug Samoborski''}}
-{{BS|exBHF||''Bregana stajalište''}}
-{{BS|exWBRÜCKE||''Bregana''}}
-{{BS|exENDEe||''Bregana - tvornica''}}
-|}
-|}
 [[Datoteka:Samoborček Samobor.jpg|mini|270px|Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru]]
-'''''Samoborček''''' je naziv za [[vlak]], odnosno [[uskotračna željeznica|uskotračnu željeznicu]] koja je spajala [[Zagreb]] sa [[Samobor|Samoborom]] od [[1901.]] do [[1979.]] Željeznica je predana u javni promet [[16. siječnja]] [[1901.]] i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je najprije bila dugačka 19 km, a početkom [[1950-ih]] produžena je do [[Bregana|Bregane]] za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu ''Jugoslavenskih državnih željeznica'').
+'''''Samoborček''''' je naziv za [[vlak]], odnosno [[uskotračna željeznica|uskotračnu željeznicu]] koja je spajala [[Zagreb]] sa [[Samobor]]om od [[1901.]] do [[1979.]] Željeznica je predana u javni promet [[16. siječnja]] [[1901.]] i taj dan se smatra njezinim rođendanom. Samoborček je prometovao jednokolosječnom prugom širine 760 mm. Pruga je najprije bila dugačka 19 km, a početkom [[1950-ih]] produžena je do [[Bregana|Bregane]] za potrebe tada novoosnovane tvornice "Vladimir Bakarić" u Bregani. Produženje trase do Bregane izvedeno je s nedostacima, što se odrazilo na poslovanje poduzeća "Gradske željeznice u Zagrebu", osnovanog 1950. godine odlukom Narodnog odbora grada Zagreba. Inače, Gradska željeznica bila je jedina željeznica u tadašnjoj Jugoslaviji koja je poslovala po samostalnom računu (odnosno nije poslovala u sastavu ''Jugoslavenskih državnih željeznica'').
 Samoborček je posljednji put vozio na Staru godinu, [[31. prosinca]] [[1979.]]
 ==Vučna sredstva==
-Do 1950-ih godina Samoborček su vukle [[parna lokomotiva|parne lokomotive]], prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. ''Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d.'', kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtjevale jače tračnice.
+Do 1950-ih godina Samoborček su vukle [[parna lokomotiva|parne lokomotive]], prosječnom brzinom 15 do 20 km/h. ''Vicinalna željeznica Zagreb - Samobor d.d.'', kako se u početku zvalo poduzeće koje je upravljalo ovom željeznicom, nabavljalo je uvijek rabljene lokomotive ili ih je uzimalo u zakup. Najviše je bilo devet lokomotiva, a radilo se o malim i laganim lokomotivama za ravničarske pruge koje nisu zahtijevale jače tračnice.
 Kasnije su izgrađeni dizelski motorni vlakovi, poznati kao  "Srebrna strijela", koji su imali maksimalnu brzinu od 60 km/h. Prvi motorni vlak svečano je pušten u promet [[29. travnja]] [[1959.]] Radilo se tada o jednom od prvih vlakova u svijetu kojemu su i glavni nosivi dijelovi bili izgrađeni od [[aluminij]]a.
-====Parne lokomotive====
+===Parne lokomotive===
 [[Datoteka:Samoborček Lokomotiva Tehnički muzej Zagreb.JPG|thumb|270px|Parna lokomotiva br. 7, tender i željeznička kola AD-14 u [[Tehnički muzej u Zagrebu|Tehničkom muzeju u Zagrebu]]]]
 [[Datoteka:Samoborcek kolodvor Zagreb.jpg|mini|270px|Početni kolodvor ''Samoborčeka'' u [[Zagreb]]u, u ulici Božidara Adžije. Danas su u njemu ugostiteljski lokali. Vidljivi su ostaci betonskih odbojnika na krajevima perona]]
@@ Redak 72: / Redak 65: @@
 * 10-129 Jung 10129/1944,
-====Dizel lokomotive====
+===Dizel lokomotive===
 *M 20-752,
 *M 1,
@@ Redak 81: / Redak 74: @@
 *M 32, Gmeinder, Co'
-====Dizelmotorni vlakovi====
+===Dizelmotorni vlakovi===
 *M 1, Gmeinder, 1934., Bo,
 *M 2, Gmeinder, 1934., Bo,
@@ Redak 89: / Redak 82: @@
 *DEV IV, Gredelj/GZS, 1970., Bo-Bo + Bo-Bo
 *DEV V, Gredelj/GZS, 1965., Bo-Bo
+====Tehničke značajke vlaka DEV<ref>Željeznica Zagreb-Samobor 1901-1979, Tehnički muzej Zagreb, Samoborski muzej, Samobor/Zagreb, 1985./1986. (57. str.)</ref>====
+* dužina: 46,1 m
+* širina: 2,5 m
+* visina: 3,3 m
+* broj sjedišta: 184
+* broj stajaćih mjesta: 118
+* masa vlaka: 42.200 kg
+* najveći osovinski pritisak: 5,5 t
+* najveća brzina: 60 km/h
 ==Planovi==
@@ Redak 95: / Redak 98: @@
 ==Zanimljivosti==
 Dio radnje hrvatskog filma [[Krešo Golik|Kreše Golika]] ''[[Tko pjeva zlo ne misli]]'' odvija se u Samoborčeku.
+Danas u Samoboru postoji autobusna tvrtka Samoborček zadužena za dio linija unutar grada.
 ==Izvori==
 * M. Holjevac - Ž. Jamičić: ''Željeznica Zagreb – Samobor 1901-1979. Izložba'', Tehnički muzej Zagreb i Samoborski muzej, Samobor, 1985; Zagreb, 1986.
-* [http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C01%5C14%5C07A7.PDF Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama], Vjesnik, 14. 01. 2001.
+* [http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2001%5C01%5C14%5C07A7.PDF Da je bilo više osjećaja i novca, i danas bi »Samoborček« vozio svojim uskim tračnicama]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Vjesnik, 14. 01. 2001.
-*[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2004%5C11%5C08%5C21A21.PDF Samoborček se vraća u Zagreb], Vjesnik, 8. 11. 2004.
+*[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2004%5C11%5C08%5C21A21.PDF Samoborček se vraća u Zagreb]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Vjesnik, 8. 11. 2004.
+{{izvori}}
+== Vanjske poveznice ==
+* {{HTE|samoborcek|Samoborček}}
-[[Kategorija:Željeznička vozila]]
+[[Kategorija:Željeznička vozila u Hrvatskoj]]
-[[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]]
 [[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]]
 [[Kategorija:Samobor]]