Trsteno: razlika između inačica
m robot Dodaje: nl:Trsteno |
m infookvir |
||
(Nije prikazano 28 međuinačica 19 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Trsteno (Tuhelj)]]|naselje u općini [[Tuhelj]]}} |
{{dz|[[Trsteno (Tuhelj)]]|naselje u općini [[Tuhelj]]}} |
||
{{Naselje u Hrvatskoj |
|||
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |
|||
|ime = Trsteno |
|||
|ime = Trsteno |
|||
|regija = Dubrovačka |
|||
|vrsta = naselje |
|||
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] |
|||
|slika = Trsteno2010.JPG |
|||
|općina = [[Dubrovnik]] |
|||
|opis slike = Trsteno |
|||
|mikroregija = |
|||
|županija = {{Z+X|DNŽ}} |
|||
|najgrad = [[Dubrovnik]] |
|||
|općina = [[Dubrovnik]] |
|||
|površina = |
|||
|najbliži grad = [[Dubrovnik]] |
|||
|nadvisina = |
|||
|površina = 4,1 |
|||
|z. širina = 42.713 |
|||
|visina = 10 - 140 |
|||
|z. dužina = 17.978 |
|||
|z. širina = 42.713 |
|||
|brojstan = 237 |
|||
|z. dužina = 17.978 |
|||
|gustoća = |
|||
|godina popisa = 2021. |
|||
|načelnik = [Silvijo Bošković] Hrvatska demokratska zajednica HDZ |
|||
|stanovništvo = 215 |
|||
|dan mjesta = Festa [[Sveti Vid i Dubrovnik|Svetoga Vida]]<br>15. lipnja |
|||
|svetac = |
|||
|zaštitnik = [[Sveti Vid|Sv. Vid]] |
|||
|dan = |
|||
|domaćinstva = |
|||
|etnik = |
|||
|pošta = 20233 |
|||
|ktetik = |
|||
|pozbroj = 020 |
|||
|pošta = 20235 Zaton Veliki |
|||
|autooznaka = DU |
|||
|pozivni broj = +385 (0)20 |
|||
|karta2 = Dubrovačko-neretvanska županija |
|||
|autooznaka = DU |
|||
|naziv karte2 = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] |
|||
|web = |
|||
|slika = Trsteno2010.JPG|mini|300px |
|||
|bilješke = |
|||
|slika_opis = '''Trsteno''' |
|||
}} |
}} |
||
'''Trsteno''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Upravnom organizacijom pripada Gradu [[Dubrovnik]]u. |
|||
'''Trsteno''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]. Upravnom organizacijom pripada Gradu [[Dubrovnik]]u. |
|||
== Zemljopisni položaj == |
== Zemljopisni položaj == |
||
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, |
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od [[Dubrovnik]]a. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i [[Jadranska magistrala|Jadranske turističke ceste]]. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Mjesto je bilo naseljeno već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] o čemu svjedoče [[arheologija|arheološki]] nalazi [[kršćanstvo|kršćanske]] kapelice i brojni [[stećak|stećci]] pronađeni u okolici. |
Mjesto je bilo naseljeno već u [[5. stoljeće|5. stoljeću]] o čemu svjedoče [[arheologija|arheološki]] nalazi [[kršćanstvo|kršćanske]] kapelice i brojni [[stećak|stećci]] pronađeni u okolici. |
||
Godine [[1399]] |
Godine [[1399.]] Trsteno ulazi u sastav [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom [[15. stoljeće|15.]] i [[16. stoljeće|16.]] stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje [[ljetnikovac|ljetnikovce]] od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u [[Arboretum Trsteno|Arboretumu]], najstarijem [[botanički vrt|botaničkom vrtu]] u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno. |
||
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi [[Sveti Vid |
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi [[Sveti Vid|Sv. Vida]]. |
||
Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.<ref>{{Cite book |last=Despot |first=Ivan |title=Put na Lovćen, pp. 64 |year=1883 |url== |location=Zagreb}}</ref> |
|||
Tijekom Domovinskog rata Trsteno je bilo okupirano pripadnicima JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome. |
|||
Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome. |
|||
== Politika == |
== Politika == |
||
Glavno |
Glavno tijelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor Trsteno (MO). Mjesni odbor je pod političkom i upravnom nadležnošću Grada Dubrovnika i ima 7 članova. |
||
== Znamenitosti i spomenici== |
== Znamenitosti i spomenici== |
||
Redak 49: | Redak 52: | ||
* ljetnikovac Gučetić-Gozze |
* ljetnikovac Gučetić-Gozze |
||
* fontana boga mora [[Neptun (mitologija)|Neptun]]a |
* fontana boga mora [[Neptun (mitologija)|Neptun]]a |
||
* u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske [[platana|platane]] promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina |
* u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske [[platana|platane]] promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina |
||
* spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području |
* spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području |
||
* spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno |
* spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno |
||
== Gospodarstvo == |
== Gospodarstvo == |
||
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili [[pomorstvo]]m. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, |
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili [[pomorstvo]]m. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, [[poljodjelstvo]]m, ribarstvom i trgovinom. |
||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Prema popisu stanovnika iz [[ |
Prema popisu stanovnika iz [[2011.]] godine u Trstenom obitavaju 222 stanovnika, većinom [[Hrvati|Hrvata]] [[katolik|katoličke]] vjeroispovjesti. |
||
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Trsteno |p1857=453 |p1869=421 |p1880=388 |p1890=366 |p1900=330 |p1910=354 |p1921=339 |p1931=305 |p1948=287 |p1953=295 |p1961=292 |p1971=276 |p1981=251 |p1991=240 |p2001=237 |p2011=222 |p2021=215 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} |
|||
{{Kretanje broja stanovnika |
|||
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |
|||
|dimx = |
|||
|dimy = |
|||
|stanmax = 500 |
|||
|crta1 = 100 |
|||
|crta2 = 50 |
|||
|a1 = 1857 |
|||
|a2 = 1869 |
|||
|a3 = 1880 |
|||
|a4 = 1890 |
|||
|a5 = 1900 |
|||
|a6 = 1910 |
|||
|a7 = 1921 |
|||
|a8 = 1931 |
|||
|a9 = 1948 |
|||
|a10 = 1953 |
|||
|a11 = 1961 |
|||
|a12 = 1971 |
|||
|a13 = 1981 |
|||
|a14 = 1991 |
|||
|a15 = 2001 |
|||
|p1 = 453 |
|||
|p2 = 421 |
|||
|p3 = 388 |
|||
|p4 = 366 |
|||
|p5 = 330 |
|||
|p6 = 354 |
|||
|p7 = 339 |
|||
|p8 = 305 |
|||
|p9 = 287 |
|||
|p10 = 295 |
|||
|p11 = 292 |
|||
|p12 = 276 |
|||
|p13 = 251 |
|||
|p14 = 240 |
|||
|p15 = 237 |
|||
|izvor = Državni zavod za statistiku |
|||
}} |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Redak 104: | Redak 70: | ||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
* [http://www.trsteno.hr Službena stranica] |
* [http://www.trsteno.hr Službena stranica] |
||
* [http://dalmacija.modrojezero.org/Trsteno/index.html Trsteno] {{ |
* [http://dalmacija.modrojezero.org/Trsteno/index.html Trsteno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070203122655/http://dalmacija.modrojezero.org/Trsteno/index.html |date=3. veljače 2007. }} {{eng oznaka}} |
||
{{Mrva-naselje hr}} |
{{Mrva-naselje hr}} |
||
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}} |
{{Gradska naselja Grada Dubrovnika}} |
||
[[Kategorija:Naselja u |
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Dubrovnika]] |
||
<!-- interwiki --> |
|||
[[de:Trsteno]] |
|||
[[en:Trsteno]] |
|||
[[hu:Trsteno (Tuhelj)]] |
|||
[[it:Cannosa]] |
|||
[[nl:Trsteno]] |
|||
[[pl:Trsteno]] |
|||
[[sl:Trsteno, Dubrovnik]] |
|||
<!-- interwiki --> |
Posljednja izmjena od 6. svibnja 2024. u 06:12
Trsteno | |
---|---|
Trsteno | |
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/grad | Dubrovnik |
Najbliži veći grad | Dubrovnik |
Površina | 4,1 km2 [1] |
Visina | 10 - 140 mnm |
Koordinate | 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 215 [2] |
– gustoća | 52 st./km2 |
Odredišna pošta | 20235 Zaton Veliki [3] |
Pozivni broj | +385 (0)20 |
Autooznaka | DU |
Trsteno na zemljovidu Hrvatske |
Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Upravnom organizacijom pripada Gradu Dubrovniku.
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i Jadranske turističke ceste. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.
Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.
Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.
Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.[4]
Tijekom Domovinskog rata Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome.
Glavno tijelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor Trsteno (MO). Mjesni odbor je pod političkom i upravnom nadležnošću Grada Dubrovnika i ima 7 članova.
- Arboretum Trsteno
- ljetnikovac Gučetić-Gozze
- fontana boga mora Neptuna
- u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina
- spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području
- spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili pomorstvom. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, poljodjelstvom, ribarstvom i trgovinom.
Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Trstenom obitavaju 222 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
broj stanovnika | 453 | 421 | 388 | 366 | 330 | 354 | 339 | 305 | 287 | 295 | 292 | 276 | 251 | 240 | 237 | 222 | 215 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Despot, Ivan. 1883. [= Put na Lovćen, pp. 64] Provjerite vrijednost parametra
|url=
(pomoć). Zagreb
- Službena stranica
- Trsteno Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2007. (Wayback Machine) (engl.)
|