Trsteno: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
|slika_opis = '''Trsteno''' |
|slika_opis = '''Trsteno''' |
||
}} |
}} |
||
'''Trsteno''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u |
'''Trsteno''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u gradu [[Dubrovniku]]. |
||
== Zemljopisni položaj == |
== Zemljopisni položaj == |
||
Inačica od 9. listopada 2011. u 13:32
| Trsteno | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Načelnik | Silvijo Bošković Hrvatska demokratska zajednica HDZ |
| Koordinate | 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E |
| Odredišna pošta | 20235 Zaton Veliki [1] |
| Autooznaka | DU |
  Trsteno Trsteno na zemljovidu Hrvatske | |
Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u gradu Dubrovniku.
Zemljopisni položaj
Trsteno se nalazi uz i ispod Jadranske turističke ceste, 20-tak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.
Povijest
Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.
Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike pa tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj.
Znamenitosti
- Arboretum Trsteno
- Ljetnikovac Gučetić-Gozze
- Fontana boga mora Neptuna
- U centru mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina.
Gospodarstvo
Trsteno je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, ali je zato jako razvijeno uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, ribarstvom i trgovinom.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Trstenom obitava 237 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
| broj stanovnika | 453 | 421 | 388 | 366 | 330 | 354 | 339 | 305 | 287 | 295 | 292 | 276 | 251 | 240 | 237 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Izvori
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
| |||||||
