Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz Habsburgovci), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća. Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282. – 1453., nadvojvode 1453. – 1804. i carevi 1804. – 1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516. – 1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806. godine te kraljevi Ugarske, Češke i Hrvatske (1527. – 1918.).

Dinastija Habsburg
Najstariji poznati grb Habsburške kuće
Država	Sveto Rimsko Carstvo Austrijsko Carstvo Ugarska Češka Hrvatska Veliko Vojvodstvo Toskana
Etničko podrijetlo	Švicarci
Mlađe linije	Habsburg-Lothringen
Naslovi	njemačko-rimski car austrijski car ugarski kralj češki kralj hrvatsko-slavonsko-dalmatinski kralj meksički car španjolski kralj
Osnutak	11. stoljeće
Osnivač	Radbot od Habsburga
Svrgnuće	29. studenog 1780.
Zadnji vladar	Karlo VI.

Dinastija je izumrla u muškoj liniji 1740. godine smrću njemačkog cara i hrvatsko-ugarskog kralja Karla VI., ali je ženskoj lozi priznato pravo nasljedstva habsburških naslova, zemalja i imena te je dinastija pravno nastavila postojati pod imenom Habsburško-Lotarinška dinastija.

Povijest

Njihovo ime potječe od švicarskog dvorca Habichtsburg ("Jastrebov dvorac"), sjedišta porodice u 12. i 13. stoljeću u mjestu Habsburg. Krenuvši iz jugoistočne Njemačke, obitelj je proširila svoj utjecaj i posjede na istočne krajeve Svetog Rimskog Carstva, koji otprilike odgovaraju današnjoj Austriji (1278. – 1382.). Nakon samo dvije-tri generacije, Habsburzi su uspjeli dosegnuti carsko prijestolje, koje će uz kraće prekide držati stoljećima (1273. – 1291., 1298. – 1308., 1438. – 1740., i 1745. – 1806.).

Grb Habsburške Monarhije iz 1815.; u središnjem dijelu se nalazi Grb vladajuće kuće Habsburg-Lothringen

Nakon ženidbe Maksimilijana I. s Marijom, prijestolnasljednicom Burgundije (Nizozemske) i ženidbe njegova sina Filipa Lijepog s Ivanom, prijestolnasljednicom Španjolske i njezina tek stečenog carstva, Karlo V. je naslijedio "carstvo gdje sunce nikada ne zalazi".

Nakon abdikacije cara Karla V., koji je ujedno bio i kralj Karlo I. Španjolski (1516. – 1556.), dinastija se podijelila na austrijske i španjolske Habsburgovce.

Španjolski su Habsburgovci izumrli 1700. godine, što je izazvalo Rat za španjolsko nasljedstvo, dok su austrijski Habsburgovci izumrli u muškoj liniji 1740. godine, što je izazvalo Rat za austrijsko nasljedstvo. Jedan od razloga njihova nestanka vjerojatno je bio velik broj brakova unutar obitelji (vidi: incest). Ipak, nasljednica zadnjeg austrijskog Habsburgovca, Marija Terezija, udala se za Franju Stjepana, lotarinškog vojvodu, pa su njihovi nasljednici nastavili habsburšku tradiciju u Beču pod dinastičkim imenom Habsburg-Lothringen.

Sveto Rimsko Carstvo raspalo se 1806. godine, kad je francuski car Napoleon I. Bonaparte preustrojio vlast u Njemačkoj. Znajući da će izgubiti naslov cara, Franjo II. se proglasio nasljednim carem Austrije i tako postao Franjo I. Austrijski.

Car Franjo I. Austrijski službeno je nosio ovaj glomazni naslov: "Mi, Franjo Prvi, milošću Božjom car Austrije; kralj Jeruzalema, Mađarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Galicije i Lodomerije; nadvojvoda Austrije; vojvoda Lorraine, Salzburga, Würzburga, Franačke, Štajerske, Koruške i Kranjske; veliki vojvoda Krakova; knez Transilvanije; markgrof Moravske; vojvoda Sandomierza, Masovije, Lublina, Gornje i Donje Šleske, Oswiecima i Zatora, Tesina i Furlanije; knez Berchtesgadena i Mergentheima; kneževski grof Habsburga, Gorice, Gradišča i Tirola; markgrof Gornjih i Donjih Lužica i Istre".

Habsburgovci i Hrvati

Nakratko je član kuće Habsburg došao na Ugarsko i Hrvatsko prijestolje krajem 1437. godine: nakon smrti ugarskog kralja (i istodobno cara Svetog Rimskog Carstva) Žigmunda Luksemburškog koji je umro bez muških nasljednika, plemićki Ugarsko-Hrvatski Sabor je za kraljicu i kralja izabrao njegovu kćerku Elizabetu i zeta (iure uxoris, tj. po ženidbi) Alberta Habsburškog. On je umro već 1439., godine, a njegova supruga Elizabeta Luksemburška nastavila je poslije njegove smrti kratko kraljevati Ugarskom, Hrvatskom i Češkom sama (u to se doba vladavina žene nije smatrala legitimnom); 1440. godine je Hrvatsko i Ugarsko plemstvo za novog kralja izabralo Vladislava I. iz dinastije Jagelovića, koji je bio spreman napraviti sve ustupke koje je visoko plemstvo tražilo nauštrb kraljevske vlasti.

Car Svetog Rimskog Carstva Maksimilijan I. Habsburški je odlučno položio pravo na krunu sv. Stjepana koju je – prema njegovoj ocjeni – ugarsko i hrvatsko plemstvo nelegitimno zanijekalo, te je u tu svrhu otvorio 1490. god. i oružani sukob. Mirom u Požunu 1491. god. je kralj (Poljske i Ugarske) Vladislav I. Jagelović priznao njegovo pravo, te je Maksimilijan Habsburški zakraljevao Ugarskom i Hrvatskom. 1492. godine je Hrvatski Sabor zasebnom poveljom obećao da će hrvatsko plemstvo biti vjerno kući Habsburg na način kako je to zajednički Ugarsko-Hrvatski sabor u Požunu obećao prethodne godine. Maksimilijan je zauzvrat obećao svojom vojskom pomoći u slučaju turskih napada na hrvatska područja – koje obećanje nije obdržano već kod prvih provala 1492. god., naznačujući mučno moljakanje kojim se – često neuspješno – moralo pridobivati u sukobima s Turcima narednih desetljeća i osobito tijekom stogodišnjeg Tursko hrvatskog rata u kojemu je Hrvatska – kao objektivna tampon-zona između Svetog Rimskog Carstva i Osmanskog Carstva – pretrpjela izrazito teške ljudske i teritorijalne gubitke.

U 17. stoljeću su Habsburgovci nastojali – prema tadašnjoj europskoj tzv. prosvjetiteljskoj modi – također i u Hrvatskoj i Ugarskoj zavesti apsolutističku vladavinu. Ugarsko i hrvatsko plemstvo je reagiralo Zrinsko-frankopanskom urotom (1664. – 1671.), u kojoj su postradale obje najveće hrvatske plemićke obitelji, zbog čega je Hrvatska pretrpjela još jednu veliku i dugoročnu štetu.

Za vrijeme dominacije Napoleonovog Prvog Francuskog Carstva su se Habsburgovci odrekli prava na krunu Svetog Rimskog Carstva, te je car Franjo I. prema odredbama Požunskog mira 1805. postao prvi car novog Austrijskog Carstva, a Napoleon je bivše Mletačke posjede na hrvatskoj obali Jadrana, te daljnje dijelove Slovenije i Hrvatske pripojio Francuskom Carstvu (kao dio napoleonskog Kraljevstva Italije). Nakon propasti Prvog Francuskog Carstva je to područje pripojeno Austrijskom Carstvu, ali se bivšim mletačkim posjedima vladalo izravno iz Beča – makar je Hrvatska nominalno nosila naslov Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Odnos gdje su interesi Monarhije, pa i interesi vladajućih krugova iz Beča i Budimpešte uvijek bili važniji od zasebnih hrvatskih nacionalnih interesima nastavio se do kraja habsburške monarhije, kako se zorno vidi na važnom primjeru "riječke krpice" – gdje je habsburški dvor 1868. god. pribjegao prostačkoj prijevari (zalijepivši falsificirani tekst na dio već potpisane nagodbe) kako bi izmijenio Hrvatsko-ugarsku nagodbu na štetu Hrvatske i osigura Mađarskoj luku na Jadranu.

Posljednji Ugarsko-Hrvatski kralj iz loze Habsburg bio je Karlo I. Austrijski, koji je na prijestolje došao 1916. god., u jeku I. svjetskog rata. Makar čovjek izrazito visokog moralnog integriteta, nije uspio spasiti svoju mnogonacionalnu državu od raspada po kraju rata. Proglasio ga je blaženim Papa sv. Ivan Pavao II. 3. listopada 2004., uvažavajući okolnost da je na kraju rata kojega Karlo nije započeto, ali kojega je pokušao okončati mirovnim pregovorima, osigurao tranziciju na vlasti novih republika, bez građanskog rata između naroda Austro-Ugarskog Carstva, koje se raspalo voljom pobjedničkih sila Antante.

Austrijski vojvode iz dinastije Habsburg

• Albert I. (1282. – 1308.)
• Fridrik III. (1308. – 1330.)
• Leopold I. (1308. – 1326.)
• Albert II. (1330. – 1358.)
• Rudolf IV. (1358. – 1365.)
• Fridrik III. (1347. – 1362.)
• Albert III. (1365. – 1395.)
• Albert IV. (1395. – 1404.)
• Leopold III. (1365. – 1386.)
• Vilim (1386. – 1406.)
• Leopold IV. (1386. – 1411.)
• Ernst I. (1406. – 1424.)

Carevi Svetog Rimskog Carstva

Kuća Habsburg

• Rudolf I., vladao 1273. – 1291.
• Albert I., carevao 1298. – 1308.
• Albert II., carevao 1438-1439.
• Fridrik III., carevao 1440. – 1493.
• Maksimilijan I., carevao 1493. – 1519.
• Karlo V., carevao 1519. – 1556.
• Ferdinand I., carevao 1556. – 1564. Postaje kralj Hrvatske 1527., a Ugarske 1540. godine. Ove titule nasljeđuju svi njegovi carski potomci.
• Maksimilijan II., carevao 1564. – 1576.
• Rudolf II., carevao 1576. – 1612.
• Matija, carevao 1612. – 1619.
• Ferdinand II., carevao 1619. – 1637.
• Ferdinand III., carevao 1637. – 1657.
• Leopold I., carevao 1658. – 1705.
• Josip I., carevao 1705. – 1711.
• Karlo VI., carevao 1711. – 1740.

Napomena: Marija Terezija Austrijska, habsburška nasljednica i žena cara Franje I. Stjepana, vladala je kao nadvojvotkinja Austrije i kraljica Hrvatske, Ugarske i Češke od 1740. do 1780. godine.

Kuća Habsburg-Lothringen

Grb dinastije Habsburg-Lothringen

• Franjo I. Stjepan, carevao 1745. – 1765. Nije kralj Hrvatske i Ugarske.
• Josip II., carevao 1765. – 1790.
• Leopold II., carevao 1790. – 1792.
• Franjo II., carevao 1792. – 1806.

Austrijski carevi iz kuće Habsburg-Lothringen

• Franjo I., austrijski car 1804. – 1835.
• Ferdinand I., austrijski car 1835. – 1848.
• Franjo Josip I., austrijski car 1848. – 1916.
• Karlo I., austrijski car 1916. – 1918. Umro u progonstvu 1922.

Kraljevi Hrvatske i Ugarske iz kuće Habsburg, koji nisu bili carevi

• Albert II., hrvatski i ugarski kralj 1437. – 1439.
• Ladislav V. Posmrtni, hrvatski i ugarski kralj 1444. – 1457.
• Marija Terezija, hrvatska i ugarska kraljica 1740. – 1780.

Kraljevi Španjolske iz kuće Habsburg

Grb Karla I. od Španjolske

• Filip I., 1506. (samo kralj Kastilje)
• Karlo I., 1516. – 1556.
• Filip II., 1556. – 1598.
• Filip III., 1598. – 1621.
• Filip IV., 1621. – 1665.
• Karlo II., 1665. – 1700.

Vojvode Burgundije iz kuće Habsburg i Habsburg-Lothringen

• Maksimilijan I. 1477. – 1482
• Filip IV. 1482. – 1506
• Karlo II. 1506. – 1558.
• Filip V. 1556. – 1598.
• Izabela I. i Albert I. (jure uxoris) 1598. – 1621.
• Filip VI. 1621. – 1665.
• Karlo III. 1665. – 1700.
• Karlo IV. 1713. – 1740.
• Marija Terezija 1740. – 1780.
• Josip 1780. – 1790.
• Leopold 1790. – 1792.
• Franjo II. 1792. – 1795.

Kraljevi Portugala iz kuće Habsburg

• Filip I., 1580. – 1598.
• Filip II., 1598. – 1621.
• Filip III., 1621. – 1640.

Veliki vojvode Toskane iz kuće Habsburg-Lothringen

• Franjo Stjepan, 1737. – 1765.
• Leopold I., 1765. – 1790.
• Ferdinand III., 1790. – 1800., 1814. – 1824.
• Leopold II., 1824. – 1849., 1849. – 1859.
• Ferdinand IV., 1859.

Vojvode Modene iz kuće Habsburg-Lothringen

• Franjo IV., 1814. – 1831., 1831. – 1846.
• Franjo V., 1846. – 1848., 1849. – 1859.

Vojvotkinja Parme iz kuće Habsburg-Lothringen

• Marija Lujza, 1814. – 1847.

Vladar Meksika iz kuće Habsburg-Lothringen

• Nadvojvoda Maksimilijan, car Meksika, 1864. – 1867.

Obiteljsko stablo dinastije Habsburg te Habsburg-Lothringen

Eticho

Guntram Bogati

Lanzelin

Werner

Radbot

Rudolf I.

Landolt II.

Oton

Albert I.

Werner II.

Albert II.

Oton II.

Rudolf

Werner III.

Albert III.

Oton III.

Rudolf II.

Werner IV.

Albert IV.

Rudolf III. Rudolf I.

Hartmann V. von Kyburg

Rudolf IV. Rudolf I.

Albert V.

Wernher

Gotfrid I.

Rudolf II.

Oton

Eberhard I.

Ana von Kyburg

Albert I.

Rudolf II.

Rudolf III.

Gotfrid II.

Hartman I.

Rudolf III.

Fridrik Lijepi

Leopold I.

Albert II.

Hernik Ljubazni

Oton IV.

Ivan I.

Hartman II.

Eberhard II.

Rudolf IV.

Albert III.

Fridrik III.

Leopold III.

Ivan II.

Rudolf IV.

Gotfrid II.

Eberhard III.

Egon I.

Hartman III.

Žigmund Luksemburški

Albert IV.

Vilim

Leopold IV.

Ernst

Fridrik IV.

Ivan IV.

Rudolf II.

Elizabeta Luksemburška

Albert V./II.

Karlo Smjeli

Fridrik V.

Albert VI.

Siegmund

Uršula

Egon II.

Berhold I.

Ladislav V.

Marija

Maksimilijan I.

Ferdinand II. Aragonski

Izabela I. Kastiljska

Vladislav II. Jagelović

Grgur

Filip I.

Ivana I.

Ludovik II. Jagelović

Ana Jagelović

Ferdinand I.

Enrike I.

Karlo V./I.

Ferdinand II.

Karlo II.

Maksimilijan II.

Marija Manuela

Filip II.

Andrija

Karlo

Ferdinand II.

Leopold V.

Maksimilijan Ernst

Karlo

Rudolf II.

Ernest

Matija II.

Maksimilijan III.

Vaclav

Albert VII.

Izabela

Filip III.

Karlo II. (Don Carlos)

Leopold Vilim

Ferdinand III.

Ferdinand Karlo

Sigismund Franjo

Ferdinand

Karlo III.

Filip IV.

Ferdinand IV.

Leopold I.

Baltazar Karlo

Karlo II.

Josip I.

Karlo VI./III.

Ercole III.

Marija Terezija

Franjo I.

Maria Beatrice

Ferdinand Karlo

Josip II.

Leopold II.

Maksimilijan Franjo

Ferdinand Karlo

Franjo IV.

Maksimilijan Josip

Karlo Ambroz

Franjo II. Franjo I.

Ferdinand III.

Karlo

Josip

Ferdinand Karlo

Franjo V.

Franjo Karlo

Ferdinand I./V.

Marija Lujza

Leopold II.

Albert

Karlo Ferdinand

Fridrik Ferdinand Leopold

Vilim

Josip Karlo Ludvig

Stjepan

Ludvig Viktor

Karlo Ludovik

Franjo Josip I.

Maksimilijan I.

Ferdinand IV.

Karlo Salvator

Ludovik Salvator

Ivan Salvator

Fridrik

Karlo Stjepan

Eugen

Josip August

Ladislav Filip

Ferdinand Karlo

Franjo Ferdinand

Oton Franjo

Rudolf

Leopold Wölfing

Josip Ferdinand

Petar Ferdinand

Henrik Ferdinand

Leopold Salvator

Franjo Salvator

Albert II.

Karlo Albert

Lav Karlo

Vilim Franjo

Josip Franjo

dinastija Hohenberg

Karlo I./IV.

Maksimilijan Eugen

Henrik

Leopold

Anton

Franjo Josip

Karlo Pio

Franjo Karlo

Hubert Salvator

Klemenz Salvator

Značenje grbova

Slika	Značenje		Slika	Značenje		Slika	Značenje		Slika	Značenje
	grofovija Habsburg			Austrija			Aragon			Sveto Rimsko Carstvo
	grofovija Habsburg-Laufenburg			Švapska			Češka			Austrijsko Carstvo
	grofovija Kyburg			zemlje češke krune			Kastilja i Leon			Austro-Ugarska Monarhija
	Lorane			zemlje ugarske krune			Portugal			Drugo Meksičko Carstvo
	Burgundija			Vojvodina Modena i Reggio			Toskana			Španjolska, Sicilija i Napuljsko Kraljevstvo
	Vojvodina Parma i Piacenza			Kraljevina Srbija			rimsko-njemački kralj			Sicilija i Napuljsko Kraljevstvo

Habsburgovci danas

Karlo I.

Oto

Robert

Felix

Karl Ludwig

Rudolph

Karl

Georg

Lorenz

Gerhard Thaddäus

Martin Karl

Carlos Felipe

Raimund

István

Rudolf

Carl Christian

Karl Peter

Simeon

Ferdinand Zvonimir

Károly Konstantin

Amadeo

Joachim

Bartholomäus

Emmanuel

Julian-Lorenz

Louis-Damian

Felix

Andras

Pál

Johannes

Ludwig

Philipp

Vidi još

• Austro-Ugarska
• Pragmatička sankcija

Vanjske poveznice

• Hrvatski biografski leksikon – Habsburgovci
• Matica hrvatska: Kolo 3, 2002. – Neven Budak, Habsburzi i Hrvati  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2020. (Wayback Machine)

»Zalaganjem našega uglednoga publicista, glavnoga tajnika Hrvatske enciklopedije Darka Stuparića, Kolo je prvo u prigodi prezentirati jedinstven kulturni sadržaj, tematsku cjelinu o Habsburzima i Hrvatima, koju je uz pomoć Željka Krušelja i Marija Streche, priredio i napisao Neven Budak. Profesor Budak u pristupnoj bilješci upućuje kako »rijetko je koji rod u hrvatskoj povijesti odigrao tako dugotrajnu i važnu ulogu, kao što ju je imala dinastija Habsburga.«

• Erzherzog Dr. Otto von Habsburg (Autorisierte Ehrenseite)
• Biografije kuće Habsburg
• Podaci o Habsburzima na SurnameWeb
• Porodična stabla Habsburga
• Genealogical tree of the house of Habsburg (till Maria Theresia)
• The Hapsburg Monarchy (Wickham Steed, 1913)) eLibrary Austria Project (english ebook)