Limfa
Limfa je jedna od tekućina organizmu koja se u početku proizvodi kao vanstanična tekućina a zatim ulazi u limfne žile putem filtracije.[1] Nakon ulaska u limfnu žilu, limfa putuje do limfni čvorova, te na posljetku izlazi u lijevu ili desnu podključnu venu i tu se miješa s krvlju.
Sastav limfe
urediLimfa je po sastavu slična krvnoj plazmi ali može biti različitog sastava u ovisno o tkivu koje opslužuje, odnosno u kojem se izlučuje: npr. u limfnim čvorovima limfa se obogaćuje limfocitima, a limfa koja se stvara u probavnom sustavu (tzv. mliječ) bogata je trigliceridima i bjelkaste je boje (po boji je i dobila naziv mliječ).
Stvaranje limfe
urediKrv sadrži hranjive tvari i važne metabolite. Gonjena radom srca krv se putem krvnih žila prenosi do tkiva koje snabdijeva navedenim tvarima. Na izlasku iz tkiva krv odvozi "otpadne" tvari. Ova razmjena ne vrši se izravno već putem vanstanične tekućine. Vanstanična tekućina se nalazi oko stanica i ispunjava prostor između njih. Pošto krv i stanice bez prestanka ispuštaju i uzimaju razne tvari u i iz vanstanične tekućine, jasno je da se sastav iste stalno mijenja. Voda i otopljene tvari slobodno se razmjenjuju između krvi i vanstanične tekućine i nalaze se u međusobnoj dinamičkoj ravnoteži. Sama razmjena odvija se kroz stjenke najmanjih krvnih žila, kapilara.[2]
Vanstanična tekućina se proizvodi na arterijskom dijelu kapilara jer je tu krvni tlak viši i oko 99% nje se vraća u venski dio kapilara. Preostalih 1% kao limfa ulazi u limfne kapilare.[3] Novoproizvedena limfa je bistra kao voda i njezin je sastav isti kao sastav vanstanične tekućine. Naravno, prolaskom kroz limfne čvorove i u dodiru s krvi, limfa se obogaćuje, između ostalog, limfocitima i bjelančevinama.[4]
Cirkulacija limfe
urediLimfni sustav nije zatvoren i za razliku od krvožilnog sustava, nema središnju pumpu, ali limfa protječe iako nije gonjena značajnim tlakom. Protok limfe postoji zahvaljujući peristaltici (grčenju i opuštanju) glatkih mišićnih vlakana u limfnim žilama, tlaku u tkivima uzrokovanom pokretanjem bliskih skeletnih mišića, negativnog tlaka proizvedenog u prsnom košu, pulsiranja arterija i sl.[5]
Limfa koja iz međustaničnog prostora ulazi u limfne žile ne vraća se natrag zbog postojanja malih "ventila" unutar limfnih žila. U slučaju poremećaja ili izloženosti visokom tlaku unutar limfnih žila, dio tekućine se može vratiti i doprinijeti stvaranju edema.
Limfne žile prenose limfnu tekućinu natrag u krvožilni sustav gdje se miješa s krvlju, nadomještajući tako izgubljeni volumen krvi kod proizvodnje vanstanične tekućine.[6]
Izvori
uredi- ↑ Fluid Physiology: 2.1 Fluid Compartments
- ↑ The Lymphatic System. Human Anatomy (Gray's Anatomy). Pristupljeno 12. rujna 2012.
- ↑ Warwick, Roger; Williams, Peter L. 1973. [1858] Angiology (svezak 6). Gray's anatomy. illustrated by Richard E. M. Moore Thirty-fifth izdanje. Longman. London. str. str. 588.–785. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
- ↑ Sloop, Charles H.; Dory, Ladislav; Roheim, Paul S. Ožujak 1987. Interstitial fluid lipoproteins (PDF). Journal of Lipid Research. svezak 28 (broj 3): str. 225.–237. PMID 3553402. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. prosinca 2008. Pristupljeno 3. srpnja 2013.
- ↑ Shayan, Ramin; Achen, Marc G.; Stacker, Steven A. 2006. Lymphatic vessels in cancer metastasis: bridging the gaps. Carcinogenesis. svezak 27 (broj 9): str. 1729.–1738. doi:10.1093/carcin/bgl031. PMID 16597644CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ Definition of lymphatics. Webster's New World Medical Dictionary. MedicineNet.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. studenoga 2013. Pristupljeno 6. srpnja 2008.