[go: nahoru, domu]

Jump to content

Diferensia entre revishonnan di "Boneiru"

Koordinatonan: 12°10′46.6″N 68°15′29.2″W / 12.179611°N 68.258111°W / 12.179611; -68.258111
Di Wikipedia, e ensiklopedia liber
Content deleted Content added
m Add variante b di Papiamen
m Update cifra poblacion y ref.
Liña 20: Liña 20:
|rango_area = n/a
|rango_area = n/a
|persentahe_awa = n/a
|persentahe_awa = n/a
|pop_aproksima = 14.005
|pop_aproksima = 20.900
|pop_segun_senso =
|pop_segun_senso =
|rango_populashon= n/a
|rango_populashon= n/a
|ana_kalkulashon_di_pop = 2007
|ana_kalkulashon_di_pop = 2020
|ana_di_senso =
|ana_di_senso =
|densidat_pop = 42
|densidat_pop = 72.5
|rango_densidat_pop = n/a
|rango_densidat_pop = n/a
|moneda = Dòler (Dollar)
|moneda = Dòler (Dollar)
Liña 38: Liña 38:
Kòrsou a haña su Status Aparte huntu ku [[Sint Maarten]], riba 10 di oktober 2010. Boneiru, Saba i St Eustatius a bira munisipio di Hulanda, e asina yamá islanan-BES.
Kòrsou a haña su Status Aparte huntu ku [[Sint Maarten]], riba 10 di oktober 2010. Boneiru, Saba i St Eustatius a bira munisipio di Hulanda, e asina yamá islanan-BES.


Boneiru tin un area di 288 km² (111 mia²). Den e senso di Antias Hulandes di 2001, e poblashon tabata 10.791 habitante, dus mas hende ku prome, lokual ta nifiká un densidat di poblashon di 37 habitante pa kilometer kuadrá. Den 2004 e poblashon tabata aproksimadamente 10.185 habitante. [[Klein Bonaire]] tin un area di 6 km² i no ta habitá.
Boneiru tin un area di 288 km&sup2; (111 mia&sup2;). Den e senso di Antias Hulandes di 2001, e poblashon tabata 10.791 habitante, dus mas hende ku prome, lokual ta nifiká un densidat di poblashon di 37 habitante pa kilometer kuadrá. Den 2004 e poblashon tabata aproksimadamente 10.185 habitante. Na comienso di 2020 ta aproksima un poblashon 20.900 habitante<ref>Trends in the Caribbean Netherlands 2020. Central Bureau Statistiek Nederland. Recupera 12 april 2021</ref>. [[Klein Bonaire]] tin un area di 6 km&sup2; i no ta habitá.


==Historia==
==Historia==

Edishon di 10:28, 12 aprel 2021

E artíkulo aki ta skirbí na papiamen. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamen.
Boneiru
'Entidat públiko Boneiru'
Mapa
Informacion basico
Idioma oficial  Hulandes, Papiamentu
Capital Kralendijk
Forma di gobernacion Demokrasia Parlamentario
Monarkia konstitushonal
Soberania Eilandgebied di Antias Hulandes
Establecimento di soberania

Statuut 15 desèmber 1954

Cabesante di estado
Geografia
Area 288 (n/a% awa)
Elevacion riba
nivel di laman 
241 meter
Coordinatonan  12°10′46.6″N 68°15′29.2″W / 12.179611°N 68.258111°W / 12.179611; -68.258111
Poblacion
Populacion 24,090  (1 yanüari 2023)
Densidad 83.6 hab/km²
Otro informacion
Moneda Dòler (Dollar) (USD)
UTC -4
Web | Tel. .an | +599
Mapa detaya di Boneiru
Map
[Edita Wikidata] · [Manual]

Bonaire (òf Boneiru) tabata un isla di e Antias Hulandes, país outónomo di Reino Hulandes, i ta un di e islanan ABC (Aruba, Boneiru i Kòrsou). E kapital ta Kralendijk, i e stablesimentu mas bieu ta Rincon. E idiomanan mas komun ta ingles, spaño i papiamentu. E idioma ofisial ta hulandes. Kòrsou a haña su Status Aparte huntu ku Sint Maarten, riba 10 di oktober 2010. Boneiru, Saba i St Eustatius a bira munisipio di Hulanda, e asina yamá islanan-BES.

Boneiru tin un area di 288 km² (111 mia²). Den e senso di Antias Hulandes di 2001, e poblashon tabata 10.791 habitante, dus mas hende ku prome, lokual ta nifiká un densidat di poblashon di 37 habitante pa kilometer kuadrá. Den 2004 e poblashon tabata aproksimadamente 10.185 habitante. Na comienso di 2020 ta aproksima un poblashon 20.900 habitante[1]. Klein Bonaire tin un area di 6 km² i no ta habitá.

Historia

E promé habitantenan di Boneiru tabata e kaiketionan di Venezuela, ku a yega e isla banda di aña 1000. E úniko restantenan di e indjannan aki ta entre otro e pinturanan di kueba den bisendario di Onima na kosta ost di Boneiru.

Na aña 1499, Alonso de Ojeda i Amerigo Vespucci tabata e promé oropeonan na Boneiru. Pasombra no tabata tin oro i e tera no tabata bon pa agrikultura, e spañonan no a kere tabata nesesario pa hasi e isla un kolonia. Nan a hiba e indjannan komo katibu na Sur Amérika pa traha riba plantashi. Na aña 1526 e spañonan a introdusí bestianan doméstiko na Boneiru.

Tambe tabata tin un komunidat den bisendario di Rincon ku tabata kas di algun pirata. Mayoria hende di e komunidat aki tabata prisonero.

Faro di Fort Oranje, Kralendijk

E spañonan a perde e isla na e hulandesnan ku a invadí na aña 1633. E isla a kai bou di Wouter van Twiller, gobernador di Hulanda nobo, i bou di mandato di e West-Indische Compagnie. Nan a trese un kantidat chikitu di katibu pa agrikultura (mas tantu palu i maishi) i ganashi di salu.E katibunan ku tabata traha den saliña tabata biba den kasnan chikitu serka di nan, no mas haltu ku 2 meter. Por mira e kasnan aki ahinda na Boneiru. Sklabitut na Boneiru tabata abolí na aña 1863.

Na kuminsamentu di siglo 19, Gran Britania a invadí Antias dos biaha. Na aña 1816 ora tabata disidí ku Boneiru lo keda parti di Hulanda, e hulandesnan a traha Fort Oranje na Kralendijk pa protehá e isla. E faro di e forti tabata trahá na aña 1868. Salu tabata e fuente mas grandi di ganashi pa e isla. E produkshon a bira asina grandi ku a traha kuater obelisko pa guia barku na e saliñanan.

Na siglo 20 a renobá e haf i a traha e aeropuerto ''Flamingo International Airport''. Na aña 1936 hòmbernan a haña derecho pa vota. Durante e Segundo Guera Mundial a traha un kampo di konsentrashon riba e isla pa alemannan i nazinan hulandes enkarselá. Bou di Reina Juliana, Antias a bira un parti outónomo den Reino Hulandes na aña 1954.

Nòmber

Tin varios teoria di kon Boneiru a yega na su nòmber. Hopi hende ta kere ku e ta di e palabranan "bon aire" na franses, ku ta nifiká "bon airu", pero no tin ningun prueba ku esaki ta hecho. Un splikashon mas mihó ta ku e ta di e palabra Karibe "banare", ku ta nifiká algu manera "tera plat" òf "tera abou". E indjannan a kompará e tera relativamente plat di Boneiru ku e serunan haltu di Sur Amérika.

E spañónan a deskubrí ku e indjannan tabata yama e isla "Boynay". Nan a tuma e nòmber aki i despues di tempu bou di e hulandesnan, esaki a bira "Bonaire".

Un otro splikashon ta ku Bonaire ta bin di "Boy Nayil", e nòmber di e yu di e dios mayor ku tabata tin forma di un kolebra di plata. E indjannan tabata yama e isla "Boy Nayre" ku ta nifiká "kas di e kolebra di plata".

Poblashon

Boneiru tin mas o menos 16.000 habitante. Gran parti di e poblashon ta katóliko. Riba esaki tin un komunidat chikitu protestant i e kongregashon evangéliko ta kresiendo lihé (mas o menos 10% di e poblashon).

Polítika

Boneiru ta parti di Antias Hulandes for di 1954. E gobièrnu insular ta na Kralendijk i e gobièrnu di Antias ta situá na Willemstad, Kòrsou.

Riba 10 sèptèmber 2004 a tene un referéndum, unda 59% tabata ke ta parti di e Reino di Hulanda. Solamente 16% tabata ke pa e situashon keda manera e ta, dus parti di Antias.

Mira tambe: Lista di partido politiko na Boneiru

Ekonomia

Salu, e oro blanku di Boneiru

Salu

Boneiru tabata un di e eksportdornan mas grandi di salu pa Merka pa basta aña, i ta kontinuá di hasi esaki ku un sistema di ganashi di salu ku no ta hasi daño na medio ambiente. Hasta den siglo 15 hulandesnan tabata uza katibu pa gana salu, uzando e mesun método di evaporashon ku ta uzá awendia, pero na un eskala mas chikitu. Produkshon di salu ta kubri gran parti di e parti zùit di e isla, i ta manehá pa e gigante industrial Cargill.

Mira tambe artikulo prinsipal: Ekstrakshon di salu na Boneiru

Dùikmentu

Sambuyamentu na ref di koral

Boneiru ta konosí komo un ekselente pa Sambuyamentu i ta konsiderá komo un di e mihó lugánan pa dùik i snòrkel na mundu. E sector turistico boneriano ta dirigi riba amantenan di dùikmentu i otro deportenan akuatiko. E isla ta rondoná pa un ref di koral ku ta fasil pa yega for di e kostanan wèst i zùit. Ademas, e kosta kompletu di Boneiru tabata deklará un santuario marino, asina preservando e bida marino. E ref di koral rònt di Klein Bonaire ta hopi bon preservá, i ta atraé dùikdó i snòrkeldó.

Banda di e bida marino, Boneiru ta famá pa su populashon di flamingo i su santuario di buriku.

Washington Slagbaai National Park, ku ta kubri gran parti di e parti nort-wèst di e isla, ta un preservashon ekológiko. E punto mas haltu di e isla, Seru Brandaris, ta den e preservashon aki i tin un bista kompletu di henter e isla.

E Lac na e parti ost di e isla ta un lugá ideal pa windsurf.

Linknan eksterno

  1. Trends in the Caribbean Netherlands 2020. Central Bureau Statistiek Nederland. Recupera 12 april 2021