1. крајишки корпус Војске Републике Српске — razlika između izmena
oznake: vraćena izmena mobilna izmena mobilno veb-uređivanje |
mNema opisa izmene |
||
(Nije prikazano 15 međuizmena 13 korisnika) | |||
Red 20: | Red 20: | ||
| одликовања = [[Орден Немањића]] |
| одликовања = [[Орден Немањића]] |
||
}} |
}} |
||
⚫ | '''Први крајишки корпус Војске Републике Српске''' је био један од седам корпуса [[Војска Републике Српске|Војске Републике Српске]].<ref name="Дан Првог и Другог крајишког корпуса">[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41014 Радио телевизија Републике Српске: Дан Првог и Другог крајишког корпуса, 1. 6. 2011.] {{ср}}</ref> Корпус је током [[Рат у Босни и Херцеговини|рата у Босни]] бранио западне делове [[Република Српска (1992—1995)|Републике Српске]]. Први крајишки корпус био је најбројнији корпус Војске Републике Српске. Током рата је погинуло 6.997 бораца, нестало је 1.031, а рањено 27.176 припадника корпуса.{{sfn|Улога старјешина ВРС у стварању и одбрани Републике Српске током Одбрамбено-отаџбинског рата|2018|p=133}} |
||
⚫ | '''Први крајишки корпус Војске Републике Српске''' је био један од седам корпуса [[Војска Републике Српске|Војске Републике Српске]].<ref name="Дан Првог и Другог крајишког корпуса">[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41014 Радио телевизија Републике Српске: Дан Првог и Другог крајишког корпуса, 1. 6. 2011.] {{ср}}</ref> Корпус је током [[ |
||
== Организација ПКК ВРС == |
== Организација ПКК ВРС == |
||
Сједиште корпуса се налазило у [[Бања Лука|Бањој Луци]]. Оперативна зона команде корпуса је покривала подручје западног дијела [[Република Српска|Републике Српске]]. Корпус је на почетку рата располагао са 180 тенкова и 150 оклопних транспортера.<ref> |
Сједиште корпуса се налазило у [[Бања Лука|Бањој Луци]]. Оперативна зона команде корпуса је покривала подручје западног дијела [[Република Српска|Републике Српске]]. Корпус је на почетку рата располагао са 180 тенкова и 150 оклопних транспортера.<ref>{{cite web|author= |url=http://www.mycity-military.com/Oklopna-tehnika/Oklopne-jedinice-bivsih-YU-republika.html |title=Oklopne jedinice bivših YU republika |date= |website= |publisher= |access-date=1. 4. 2013}}</ref> |
||
=== Ратна организација === |
=== Ратна организација === |
||
Red 48: | Red 47: | ||
* [[4. озренска лака пјешадијска бригада]] |
* [[4. озренска лака пјешадијска бригада]] |
||
* Прва вучјачка лака пјешадијска бригада |
* Прва вучјачка лака пјешадијска бригада |
||
*[[1. градишка лака пјешадијска бригада|Прва градишка лака пјешадијска бригада]] |
* [[1. градишка лака пјешадијска бригада|Прва градишка лака пјешадијска бригада]] |
||
*[[1. добојска лака пјешадијска бригада|Прва добојска лака пјешадијска бригада]] |
* [[1. добојска лака пјешадијска бригада|Прва добојска лака пјешадијска бригада]] |
||
* Прва кнежевска лака пјешадијска бригада |
* Прва кнежевска лака пјешадијска бригада |
||
* [[Прва которварошка лака пјешадијска бригада]] |
* [[Прва которварошка лака пјешадијска бригада]] |
||
Red 118: | Red 117: | ||
=== Челиначка бригада === |
=== Челиначка бригада === |
||
1.челиначка лака пјешадијска бригада основана је 19.јуна 1992.<ref name="Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде">{{cite web|url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=63622 |title=Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде |author= |authorlink= |date=17. 06. 2012. |format= |work= |publisher=Радио-телевизија Републике Српске |language=ср |archiveurl= |archivedate=|accessdate=18. 06. 2012. }}</ref> Током рата у БиХ, највише времена је провела на одбрани коридора живота на подручју мјесне заједнице Крепшић код Доњег Жабара, а боравила је и на ратиштима на подручју Котор Вароша, Посавине, Теслића, Бихаћа, Гламоча и Мркоњић Града.<ref name="Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде"/> Спомен-соба посвећена бригади се налази у Челинцу.<ref name="Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде"/> Бригадом је командовао пуковник Петар Крчмар.<ref name="Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде"/> Бригада је издавала своје новине.<ref name="Обиљежено 20 година од оснивања Челиначке бригаде"/> |
|||
== Историја == |
== Историја == |
||
Red 125: | Red 124: | ||
Јединице Првог крајишког корпуса (30. партизанска дивизија) у оквиру снага [[Југословенска народна армија|ЈНА]] ослобађају [[Купрес]] почетком априла 1992. године у склопу операције [[Операција Купрес|Купрес]]. |
Јединице Првог крајишког корпуса (30. партизанска дивизија) у оквиру снага [[Југословенска народна армија|ЈНА]] ослобађају [[Купрес]] почетком априла 1992. године у склопу операције [[Операција Купрес|Купрес]]. |
||
Од маја 1992. јединице Првог корпуса су ангажоване у војним операцијама стављања под контролу општина на простору Крајине и Посавине, те |
Од маја 1992. јединице Првог корпуса су ангажоване у војним операцијама стављања под контролу општина на простору Крајине и Посавине, те спајањем са источним дијелом Републике Српске. |
||
У јуну 1992. генерал Момир Талић, начелник Штаба Првог крајишког корпуса генерал [[Бошко Келечевић]], командант специјалне јединице МУП-а [[Република Српска Крајина|Републике Српске Крајине]] генерал [[Боривоје Ћукић]], генерал [[Славко Лисица]] и тадашњи начелник Штаба Прве оклопне бригаде пуковник [[Новица Симић]] планирају и покрећу [[Операција Коридор|операцију „Коридор живота“]] (пробој кроз Посавину и спајање са источним снагама Војске Републике Српске на потезу Добој—Дервента). |
У јуну 1992. генерал Момир Талић, начелник Штаба Првог крајишког корпуса генерал [[Бошко Келечевић]], командант специјалне јединице МУП-а [[Република Српска Крајина|Републике Српске Крајине]] генерал [[Боривоје Ћукић]], генерал [[Славко Лисица]] и тадашњи начелник Штаба Прве оклопне бригаде пуковник [[Новица Симић]] планирају и покрећу [[Операција Коридор|операцију „Коридор живота“]] (пробој кроз Посавину и спајање са источним снагама Војске Републике Српске на потезу Добој—Дервента). |
||
Red 140: | Red 139: | ||
== Признања == |
== Признања == |
||
Први крајишки корпус је за заслуге у Отаџбинском рату 1992—1995. одликован највећим војним |
Први крајишки корпус је за заслуге у Отаџбинском рату 1992—1995. одликован највећим војним признањем Републике Српске, [[Орден Немањића|Орденом Немањића]]. |
||
== Опрема == |
== Опрема == |
||
Red 184: | Red 183: | ||
********* [[Застава М80|M80]] |
********* [[Застава М80|M80]] |
||
*** Ратно ваздухопловство и ПВО |
*** Ратно ваздухопловство и ПВО |
||
*** '''[[МиГ-29]]''' |
|||
*** '''[[МиГ-21]]''' |
|||
*** '''[[Ј-22 Орао]]''' |
*** '''[[Ј-22 Орао]]''' |
||
*** '''[[Г-4 Супер Галеб]]''' |
*** '''[[Г-4 Супер Галеб]]''' |
||
Red 196: | Red 197: | ||
== Литература == |
== Литература == |
||
{{Литература|30m}} |
|||
* {{Cite book|ref=harv|last=Пандуревић|first= Винко|title=Срби у Босни и Херцеговини: од декларације до конституције. Политичко, одбрамбено и војно организовање српског народа у Босни и Херцеговини 1991-1995|year=2012|publisher= ИГАМ|location=Београд|isbn=978-86-83927-69-2|pages=}} |
* {{Cite book|ref=harv|last=Пандуревић|first= Винко|title=Срби у Босни и Херцеговини: од декларације до конституције. Политичко, одбрамбено и војно организовање српског народа у Босни и Херцеговини 1991-1995|year=2012|publisher= ИГАМ|location=Београд|isbn=978-86-83927-69-2|pages=}} |
||
* {{Cite book| ref=harv|last=Пандуревић|first= Винко|title= Рат у Босни и Херцеговини и стварање Војске Републике Српске: војна, политиколошка и социолошка анализа|year=2015|publisher= ИГАМ|location=Београд|isbn=978-86-83927-71-5|pages=}} |
* {{Cite book| ref=harv|last=Пандуревић|first= Винко|title= Рат у Босни и Херцеговини и стварање Војске Републике Српске: војна, политиколошка и социолошка анализа|year=2015|publisher= ИГАМ|location=Београд|isbn=978-86-83927-71-5|pages=}} |
||
* {{Cite book|ref=harv|editor-first=Милован |editor-last=Милутиновић|title= Улога старјешина ВРС у стварању и одбрани Републике Српске током Одбрамбено-отаџбинског рата |year=|url=http://ostavrs.org/wp-content/uploads/2018/05/Konacan_tekst_Konfernecija.pdf |publisher= Организација старјешина Војске Републике Српске, 2018|location=Бања Лука |id=}} |
* {{Cite book|ref=harv|editor-first=Милован |editor-last=Милутиновић|title= Улога старјешина ВРС у стварању и одбрани Републике Српске током Одбрамбено-отаџбинског рата |year=|url=http://ostavrs.org/wp-content/uploads/2018/05/Konacan_tekst_Konfernecija.pdf |publisher= Организација старјешина Војске Републике Српске, 2018|location=Бања Лука |id=}} |
||
{{Литература крај}} |
|||
== Спољашње везе == |
== Спољашње везе == |
||
⚫ | |||
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41014 Радио телевизија Републике Српске: Дан Првог и Другог крајишког корпуса, 1. 6. 2011.] {{ср}} |
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41014 Радио телевизија Републике Српске: Дан Првог и Другог крајишког корпуса, 1. 6. 2011.] {{ср}} |
||
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41219 Радио телевизија Републике Српске: Обиљежено 19. годишњица Србачке лаке бригаде, 5. 6. 2011.] {{ср}} |
* [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=41219 Радио телевизија Републике Српске: Обиљежено 19. годишњица Србачке лаке бригаде, 5. 6. 2011.] {{ср}} |
||
Red 207: | Red 209: | ||
{{Војска Републике Српске |
{{Војска Републике Српске |
||
| selected =вј}} |
| selected =вј}} |
||
{{нормативна контрола}} |
|||
{{DEFAULTSORT:Крајишки корпус, Први}} |
{{DEFAULTSORT:Крајишки корпус, Први}} |
||
[[Категорија:1. |
[[Категорија:1. крајишки корпус ВРС| ]] |
||
[[Категорија:Носиоци одликовања Републике Српске]] |
[[Категорија:Носиоци одликовања Републике Српске]] |
||
⚫ |
Verzija na datum 26. april 2024. u 22:12
Prvi krajiški korpus | |
---|---|
Postojanje | Mjesto formiranja: Banja Luka |
Formacija | korpus |
Jačina | 72.330 (1992)[1] |
Dio | Vojske Republike Srpske |
Odlikovanja | Orden Nemanjića |
Komandanti | |
Komandant | Momir Talić |
Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske je bio jedan od sedam korpusa Vojske Republike Srpske.[2] Korpus je tokom rata u Bosni branio zapadne delove Republike Srpske. Prvi krajiški korpus bio je najbrojniji korpus Vojske Republike Srpske. Tokom rata je poginulo 6.997 boraca, nestalo je 1.031, a ranjeno 27.176 pripadnika korpusa.[3]
Organizacija PKK VRS
Sjedište korpusa se nalazilo u Banjoj Luci. Operativna zona komande korpusa je pokrivala područje zapadnog dijela Republike Srpske. Korpus je na početku rata raspolagao sa 180 tenkova i 150 oklopnih transportera.[4]
Ratna organizacija
- Štab korpusa
- 16. krajiška motorizovana brigada
- 1. oklopna brigada
- 2. oklopna brigada
- 27. motorizovana brigada
- 43. prijedorska motorizovana brigada
- 30. laka pješadijska divizija
- 10. krajiška pješadijska divizija (rasformirana krajem 1992)
- 31. brdsko jurišna brigada (sjedište na Manjači)
Lake pješadijske brigade
- Prva banjalučka laka pješadijska brigada
- Druga banjalučka laka pješadijska brigada
- Treća banjalučka laka pješadijska brigada
- Četvrta banjalučka laka pješadijska brigada
- Prva trebavska laka pješadijska brigada
- Prva ozrenska laka pješadijska brigada
- Druga ozrenska laka pješadijska brigada
- Treća ozrenska laka pješadijska brigada
- 4. ozrenska laka pješadijska brigada
- Prva vučjačka laka pješadijska brigada
- Prva gradiška laka pješadijska brigada
- Prva dobojska laka pješadijska brigada
- Prva kneževska laka pješadijska brigada
- Prva kotorvaroška laka pješadijska brigada
- Prva krnjinska laka pješadijska brigada
- Prva laktaška laka pješadijska brigada (rasformirana tokom rata i ušla u sastav Druge krajiške lpbr)
- Prva novogradska pješadijska brigada (od novembra 1994. do kraja 1995. u sastavu Drvarskog korpusa)
- Prva osinjska laka pješadijska brigada (1. marta 1994. rasformirana i ulazi u sastav 27. derventske mtbr)
- Prva prnjavorska laka pješadijska brigada
- Prva teslićka laka pješadijska brigada
- Prva trebiška laka pješadijska brigada
- Prva srbačka laka pješadijska brigada
- Prva šipovačka laka pješadijska brigada
- Prva čelinačka laka pješadijska brigada
- Druga teslićka laka pješadijska brigada (ušla u sastav Prve teslićke lpbr)
- Druga krajiška laka pješadijska brigada
- Peta kozarska laka pješadijska brigada (Peta kozaračka laka pješadijska brigada)
- Šesta sanska laka pješadijska brigada
- 22. pješadijska brigada
- 11. laka dubička pješadijska brigada
- 11. laka mrkonjićka pješadijska brigada
- 19. srbobranska pješadijska brigada
Artiljerijske jedinice
- Prvi i Deveti mješoviti artiljerijski puk
- Prvi mješoviti protivoklopni artiljerijski puk
- Prvi laki artiljerijski puk protivvazdušne odbrane
Pozadinske i druge jedinice
- Prvi i Deveti inženjerski puk
- Prvi pontonirski bataljon
- Prvi i Deveti bataljon veze
- Prvi bataljon vojne policije
- Deveti bataljon vojne policije
- Prvi autobataljon
- Prvi sanitetski bataljon
- Samostalna muslimanska jedinica Meša Selimović (ušla u sastav 27. mtbr VRS)
- Poligon i pritvorska jedinica Manjača
- 36. Samostalni oklopni bataljon (u sastavu 30. pešadijske divizije)
- 30. Bataljon veze
- Jurišni bataljon Vukovi sa Vučijaka (na početku rata bio u sastavu 27. mtbr VRS)
- Studentska brigada
Taktičke i operativne grupe
- Taktička grupa 1
- Taktička grupa 2
- Taktička grupa 3
- Taktička grupa 4
- Taktička grupa 5
- Operativna grupa Vlašić
- Operativna grupa Doboj (9. Operativna grupa)
- Operativna grupa Prijedor
- Grupa lakih brigada Banja Luka
Jedinice
Kneževska laka brigada
Kneževska laka brigada Vojske Republike Srpske je osnovana 10. juna 1992. godine. Ova brigada je avgustu 1994. spojena sa 22. pješadijskom brigadom.[5] Brigada je izgubila 21 borca, a 75 je ranjeno. U svom usponu je brojala 688 boraca. Brigada je četiri godine branila plato i obronke planine Vlašić. Zahvaljujući brigadi sačuvana su srpska ognjišta u opštini Kneževo. Brigada je odigrala važnu ulogu pred kraj rata na planini Čemernici kada je zaustavila prodor hrvatsko-muslimanskih snaga i potpuno okruženje Kneževa, i delom dalji prodor prema Banjoj Luci.
Krnjinska brigada
Krnjinska brigada je učestvovala u proboju koridora života i oslobađanju Dervente i Broda.[6] Kroz brigadu je prošlo 3.790 boraca, 195 je poginulo, a 764 borca su ranjena (174 teško i 590 lakše).[6]
Osinjska srpska brigada
Osinjska brigada formirana je 9. februara 1992. godine, kao Osinjski partizanski odred, u čijem sastavu su na početku bili borci iz područja Osinjsko-Sočanskog kraja i okolnih sela. Ova sela su na početku hranila i odijevala brigadu, odnosno osigurala potpuno pozadinsko obezbjeđenje. Odred je u brigadi preorganizovan u maju 1992. godine i po formaciji je imao dva bataljona sa pozadinskim jedinicama. Borci ove brigade uporno su, sve do 12. juna, branili srpska sela na liniji Kaurska obala — Tešića bare — Tomasovo brdo — Kneževići — Malojčani — Cer — Čolino brdo — Torine. Onda su krenuli u ofanzivne akcije i, zajedno sa ostalim jedinicama, uz 27. brigadu, Osinjska brigada ima odlučujuću ulogu u oslobađanju Dervente, a u sadejstvu sa drugim jedinicama igra značajnu ulogu i u oslobađanju Broda. Nakon izbijanja na rijeku Savu, pripadnici Osinjske brigade su angažovani na Dobojskom ratištu, a brigada je rasformirana i integrisana u 27. brigadu 1. marta 1994. godine. Tokom rata poginula su 104 borca, od čega 4 oficira i 5 podoficira, a više od 600 boraca je ranjeno. Osinjska brigada je 30. maja 1996. godine odlikovana medaljom Petra Mrkonjića.[7]
Čelinačka brigada
1.čelinačka laka pješadijska brigada osnovana je 19.juna 1992.[8] Tokom rata u BiH, najviše vremena je provela na odbrani koridora života na području mjesne zajednice Krepšić kod Donjeg Žabara, a boravila je i na ratištima na području Kotor Varoša, Posavine, Teslića, Bihaća, Glamoča i Mrkonjić Grada.[8] Spomen-soba posvećena brigadi se nalazi u Čelincu.[8] Brigadom je komandovao pukovnik Petar Krčmar.[8] Brigada je izdavala svoje novine.[8]
Istorija
Na sjednici Narodne skupštine Srpske Republike BiH (iste godine preimenovana u Narodnu skupštinu Republike Srpske) u Banjaluci 12. maja 1992. godine su donesene odluke o osnivanju samostalne srpske države na području Republike Srpske, osnivanju predsjedništva, te odluka o stvaranju Vojske Republike Srpske. General-pukovnik Momir Talić je 19. maja 1992. proglašen za komandanta. Korpus je u maju preimenovan u Prvi krajiški korpus.[9] Prvi krajiški korpus Vojske Republike Srpske je zadržao infrastrukturu i borbena sredstva 5. korpusa[9] Jugoslovenske narodne armije.
Jedinice Prvog krajiškog korpusa (30. partizanska divizija) u okviru snaga JNA oslobađaju Kupres početkom aprila 1992. godine u sklopu operacije Kupres.
Od maja 1992. jedinice Prvog korpusa su angažovane u vojnim operacijama stavljanja pod kontrolu opština na prostoru Krajine i Posavine, te spajanjem sa istočnim dijelom Republike Srpske.
U junu 1992. general Momir Talić, načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa general Boško Kelečević, komandant specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske Krajine general Borivoje Ćukić, general Slavko Lisica i tadašnji načelnik Štaba Prve oklopne brigade pukovnik Novica Simić planiraju i pokreću operaciju „Koridor života“ (proboj kroz Posavinu i spajanje sa istočnim snagama Vojske Republike Srpske na potezu Doboj—Derventa).
U drugoj fazi oklopne jedinice Prvog krajiškog korpusa oslobađaju gradove Derventu (7. juli 1992), Modriču (10. juli 1992) i Odžak (13. juli 1992) i izlaze na rijeku Savu. U trećoj fazi operacije srpske snage oslobađaju 6. septembra 1992. Brod. Time je Prvi krajiški korpus izašao cijelom dužinom na rijeku Savu, sa izuzetkom Orašja koje je ostalo pod kontrolom vojske Republike Hrvatske do kraja rata.
U operaciji Vrbas korpus borbenim dejstvima zauzima Jajce 29. septembra i nastavlja borbe tokom 1993. u operaciji Sadejstvo na tzv. „Strujnom koridoru“, proširenju teritorije kopnenoj vezi sa istokom.
U septembru 1994. korpus dejstvuje u ofanzivi VRS na Bihać pod kodnim imenom Breza u sadejstvu sa pripadnicima Narodne odbrane Fikreta Abdića. Korpus sredinom 1995. nakon zajedničkog napada Vojske Republike Hrvatske i Armije Republike BiH iz pravca Bihaća našao u teškom položaju i ugroženosti same Banje Luke; tada je i veći deo snaga korpusa bio angažovan na odbrani Bosanske Krajine u sklopu operacije Vaganj.
Kroz korpus je prošlo 120.000 boraca, od čega ih je od 6.500 do 7.000 poginulo, a više od 27.000 je ranjeno.[9] Na početku rata korpus je brojao više od 72.000 vojnika, dok po formaciji morao je imati 63.726 boraca.[1]
Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma korpus prelazi u mirnodopsku formaciju VRS. Kasnije postaje dio sistema odbrane BiH nastavljajući tradiciju VRS kroz srpski puk „Republika Srpska“ OS BiH.
Priznanja
Prvi krajiški korpus je za zasluge u Otadžbinskom ratu 1992—1995. odlikovan najvećim vojnim priznanjem Republike Srpske, Ordenom Nemanjića.
Oprema
Artiljerija
- Samohodna haubica 122 mm 2S1 Gvozdika
- haubica 122 mm D30
- M-63 Plamen
- M-87 Orkan
- M-77 Oganj
- ZSU-57-2
- Oklopna-borbena sredstva
- M-84
- BTR-50
- BTR-60
- BOV M-86
- T-55
- SU-100
- Oklopni transporter M-60
- Protivoklopna sredstva
- „Fagot”
- „Maljutka”
- „Osa”
- Zolja”
- „Stršljen”
- Sredstva PVO
- M53/59 Praga
- IGLA
- Pešadijsko naoružanje
- M70A/M70B1
- M84
- M72
- M76
- M91
- M84
- CZ99
- Ratno vazduhoplovstvo i PVO
- MiG-29
- MiG-21
- J-22 Orao
- G-4 Super Galeb
- Mi-8
- Soko Gazela
Vidi još
Reference
- ^ a b Pandurević 2015, str. 169.
- ^ Radio televizija Republike Srpske: Dan Prvog i Drugog krajiškog korpusa, 1. 6. 2011. (jezik: srpski)
- ^ Uloga starješina VRS u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata 2018, str. 133.
- ^ „Oklopne jedinice bivših YU republika”. Pristupljeno 1. 4. 2013.
- ^ Radio televizija Republike Srpske: Obilježen dan osnivanja Kneževske brigade, 10.06.2011. (jezik: srpski)
- ^ a b „Obilježena 20. godišnjica akcije „Koridor"”. Radio-televizija Republike Srpske. 10. 06. 2012. Pristupljeno 11. 06. 2012.
- ^ „Ponosni na doprinos pri stvaranju Srpske: Obilježen Dan Vojske RS i derventskih brigada – FOTO”
- ^ a b v g d „Obilježeno 20 godina od osnivanja Čelinačke brigade”. Radio-televizija Republike Srpske. 17. 06. 2012. Pristupljeno 18. 06. 2012.
- ^ a b v „Dvadeset godina od formiranja 1. Krajiškog korpusa”. Radio-televizija Republike Srpske. 01. 06. 2012. Pristupljeno 01. 06. 2012.
Literatura
- Pandurević, Vinko (2012). Srbi u Bosni i Hercegovini: od deklaracije do konstitucije. Političko, odbrambeno i vojno organizovanje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 1991-1995. Beograd: IGAM. ISBN 978-86-83927-69-2.
- Pandurević, Vinko (2015). Rat u Bosni i Hercegovini i stvaranje Vojske Republike Srpske: vojna, politikološka i sociološka analiza. Beograd: IGAM. ISBN 978-86-83927-71-5.
- Milutinović, Milovan (ur.). Uloga starješina VRS u stvaranju i odbrani Republike Srpske tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata (PDF). Banja Luka: Organizacija starješina Vojske Republike Srpske, 2018.