Pulski filmski festival
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Festival igranog filma u Puli najstariji jugoslavenski i hrvatski filmski festival koji se od 1954. godine održava jednom godišnje u rimskom amfiteatru poznatom kao pulska Arena.
Historija
[uredi | uredi izvor]Kad je utemeljen 1954. godine nazvan je jednostavno Filmskim festivalom da bi već 1958. godine počeo nositi naziv Festival jugoslavenskog filma, te je ubrzo postao najvažniji nacionalni filmski festival u SFR Jugoslaviji. Tokom sljedećih desetljeća festival je stekao značajno međunarodno priznanje zajedno s jugoslavenskom filmskom industrijom koja je nastavila napredovati od 1960-ih. Mnoge filmske produkcijske kompanije ubrzo su zatim osnovane diljem bivše Jugoslavije, pa je industrija stvarala oko 20 novih igranih filmova za nacionalnu distribuciju svake godine. Ovi su se filmovi takmičili za brojne nagrade na festivalu budući da su kategorije nagrada i koncept festivala modelirani prema Akademijinim nagradama, Unatoč svemu festival je često služio kao lansirno mjesto za nove filmove prije nego što su prikazivani u kinima širom zemlje, pa je tako za razliku od Akademijinih nagrada festival obično označavao početak nove sezone za filmaše, a ne njen kraj.
Godine 1991. festival je otkazan zbog početka rata i s njim povezanog raspada Jugoslavije. Festival je ponovo pokrenut 1992. godine kada je preimenovan u Filmski festival u Puli. Od 1961. godine do tada nosio je službeni naziv Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli. Izdanje iz 1992. godine također je bilo prvo koje je u potpunosti posvećeno hrvatskim filmovima, pošto je jedinstvena jugoslavenska filmska industrija nestala zajedno s bivšom državom.
Godine 1995. ponovo je preimenovan i nazvan Festival hrvatskog filma kako bi se sada naglasio isključivo hrvatski karakter. Ipak, kako se hrvatska filmska industrija pokazala nedovoljno produktivnom sa samo nekoliko novih naslova koji su stvarani svake godine, popularnost festivala brzo je nestala. Kako bi se to ispravilo, festival je otvoren za strane filmove po prvi put u svojoj historiji 2001. godine, te je ponovo preimenovan u Festival hrvatskog i evropskog filma. Od tada do danas, osim prikazivanja hrvatskih filmskih ostvarenja, festival redovno nudi međunarodni program kao i mnoge jedinstvene tematske programe i retrospektive.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]Nacionalni takmičarski program
- Velika Zlatna Arena za najbolji film;
- Zlatna Arena za režiju
- Zlatna Arena za scenarij
- Zlatna Arena za najbolju glavnu žensku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju glavnu mušku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju sporednu žensku ulogu
- Zlatna Arena za najbolju sporednu mušku ulogu
- Zlatna Arena za kameru
- Zlatna Arena za montažu
- Zlatna Arena za muziku
- Zlatna Arena za scenografiju
- Zlatna Arena za kostimografiju
Ocjenjivački sud može dodijeliti još tri posebne Zlatne Arene:
Međunarodni natjecateljski program
Ostale kategorije
- Nagrada "Breza" za najboljeg debitanta iz jedne od gore navedenih kategorija
- Zlatna vrata Pule - nagrada publike za najbolji film prema glasovima publike u Areni
- Nagrada "Oktavijan" Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji film
- Nagrada "Fabijan Šovagović" Hrvatskog društva filmskih kritičara za posebni glumački doprinos hrvatskoj kinematografiji
- Nagrada "Marijan Rotar" dodjeljuje se pojedincima i ustanovama koji su podjednako svojim idejama i djelima spojili Pulu i film
Poznati gosti
[uredi | uredi izvor]Osobe koji su posjetile festival tokom njegovog jugoslavenskog razdoblja uključuju Orsona Wellesa, Sophiju Loren, Sama Peckinpaha, Richarda Burtona, Elizabeth Taylor, Yula Brynnera i mnoge druge.
Od 1992. glumci poput Johna Malkovicha, Ralpha Fiennesa, Bena Kingsleyja, Jeremyja Ironsa, reditelja Phillipa Noycea i Jiříja Menzela te producenata poput Branka Lustiga prisustvovali su festivalu.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]