Nekropole stećaka u Bitunji
Nekropole stećaka u Bitunji nalaze se u općini Berkovići, Bosna i Hercegovina. Područje Bitunje se nalazi oko 8 kilometara jugoistočno od Stoca, a od općinskog centra Berkovića oko 28 km. Dijeli se na Donju i Gornju Bitunju u kojoj je i zaselak Zabrđe. U Zabrđe se stiže sa puta Stolac-Ljubinje, skretanjem na istočnu stranu kod betonske čatrnje Novakinja (prije prevoja na Žegulji).
Stećci Gornje Bitunje (Zabrđa) situirani su na četiri lokaliteta, poznata pod sljedećim nazivima: Potkuk, Lokve, Zakuk i Baba. Centralni dio područja na kojem su nekropole je krečnjačka stijena Kuk koja je korištena kao kamenolom za okolne nekropole.
Područje Bitunje je pripadalo srednjovjekovnoj Humskoj župi Dubrava koja je graničila sa župama Dabar, Popovo, Žaba, Luka i Večenike (Večerić). Župa Dubrave se spominje u dubrovačkom spisu od 13. oktobra 1285, a zatim u više dokumenata iz 1405, 1406, 1443, 1444, 1449. godine.
Nekropola Potkuk
[uredi | uredi izvor]Zauzima prostor 70x40 m. Na nekropoli ima preko 200 stećaka. Osim 2 sanduka sa postoljem isklesanih u jednom komadu, 2 sljemenjaka i 5 masivnih ploča, dužine i širine preko 2 m te visine do 0.3 m, svi ostali spomenici su u obliku sanduka. Ukrašeno je 45 spomenika. Ukrasi su izvedeni u plitkom reljefu, izuzev na nekoliko primjeraka na kojima su urađeni tehnikom urezivanja. Na ukrašavanju spomenika radilo je više majstora. Najčešći je prikaz jelena pojedinačno ili lova. Stećak br. 15 je među nekoliko reprezentativno ukrašenih. Sa sjeverne strane je friz od dvije linije koje se prepliću i uokviruju sedam elipsastih medaljona. U svakom je po jedna ptica. Ispod friza je motiv ženskog kola sa 4 figure koje se drže za ruke. Na jednom kraju je velika muška figura koja drži u jednoj ruci dugačak mač. Između žena su male ženske figure. Suprotni kraj kola završava malom ženskom figurom koja ima ispružen veliki dlan u visini ramena. Na južnoj strani je prikaz lova na jelena kao na spomenicima br. 8 i 9. Na zapadnoj strani je širok friz od povijene lozice.
Nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 22 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj.[1] Proglašena je i za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Ostale tri nekropole
[uredi | uredi izvor]Nekropola Lokve, koje lokalno stanovništvo zove Bunarevi i Brijeg, je prva od četiri nekropole na koju se dolazi idući putem ka zaseoku Zabrđu. Na njoj je svega sedam stećaka (šest sanduka i jedna ploča). Proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]
Nekropola Zakuk zauzima površinu od 20 x 20 m. Sastoji se od ukupno 9 stećaka u obliku sanduka. Evidentirana su četiri ukrašena stećka. Proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[4]
Nekropola Baba zauzima površinu od otprilike 22 x 14 m. Sastoji se od ukupno 24 stećka. Jedanaest stećaka je ukrašeno. Prema osnovnim oblicima, svi su sanduci, od čega je jedna trećina visokih sanduka, a šest stećaka ima postolje. Dobro su obrađeni. Proglašena je za Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[5] Stećak br. 4 (165 x 65 x 98 cm) je visoki sanduk na postolju, dobro obrađen i očuvan. Na vodoravnoj strani su plastično prikazani pravougaoni štit i mač. Štit je obrubljen bordurom od kosih paralelica. U jednom kutu štita je izveden polumjesec, a u drugome rozeta. Na drugome kraju plohe je stilizirani motiv “svastike”. Na svim uspravnim stranama su arkade sa dosta duboko urezanim interkolumnijama. Lukovi i stupovi su ukrašeni bordurama od kosih paralelica. Friz od kosih paralelica se pruža iznad arkada na svim stranama osim na južnoj bočnoj strani.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Šefik Bešlagić, Naše starine, IX, Sarajevo, 1964, 79-101. -Stećci u Bitunji
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Drago Vidović, SIMBOLIČNE PREDSTAVE NA STEĆCIMA
- Marko Vego, Zbornik srednjevjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine knj. III. Sarajevo: Zemaljski muzej, 1964
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 5. 5. 2021.
- ^ "Nekropola Potkuk". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 7. 11. 2016. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Nekropola Lokve". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 5. 2021. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Nekropola Zakuk". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 5. 2021. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ^ "Nekropola Baba". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 5. 5. 2021. Pristupljeno 13. 10. 2016.