[go: nahoru, domu]

Prijeđi na sadržaj

Nukleotidi

Izvor: Wikipedija
Inačica 5999943 od 11. kolovoza 2021. u 17:07 koju je unio InternetArchiveBot (razgovor | doprinosi) (Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.8)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Nukleotidi su monomerske jedinice nukleinskih kiselina i posrednici u reakcijama prijenosa energije u stanicama (adenozin). Kao i sve molekule s 2-3 fosfatne skupine vezane za 5' ugljik, spadaju među nukleozidne monofosfate jer izdvajanjem fosfatne skupine tvore nukleozid. Najveći je broj molekula RNK-a ili DNK-a izgrađen od samo 4 osnovna tipa nukleotida.

Svaki se nukleotid sastoji od pet-ugljičnog šećera za koji su vezane fosfatna skupina i dušikova baza. Šećer može biti D-riboza (kod RNK-a) ili D-deoksiriboza (kod DNK-a). Fosfat je fosfoesterskom vezom spojen s 5'-ugljikom u šećeru, dok je baza vezana za 1'-ugljik. Baza može biti purinska ili pirimidinska. DNK sadrži purine adenin (A) i gvanin (G), te pirimidine citozin (C) i timin (T). RNK također sadrži adenin, gvanin i citozin, dok timin zamjenjuje pirimidinskom bazom uracil (U). 5 navedenih dušikovih baza ubrajamo među 30 najčešćih molekula u stanicama.

Nukleotidi nastaju na dva načina:[1]


Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]