Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.
| |||
| Jezici | baskijski, španjolski, francuski | ||
| Glavni grad | Pamplona | ||
| Nezavisnost | Nije nazavisna država | ||
| Površina - Ukupno - % voda |
20 947,2 km² - | ||
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća stanovništva |
| ||
| Valuta | Euro | ||
| Vremenska zona | UTC +1, ljeti +2 | ||
Baskija je povijesna, jezična kulturološka regija u zapadnoj Europi, podijeljena između Španjolske i Francuske.
Povijest
Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.
Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.
Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje neovisni.
Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.
Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navarra obuhvaća gotovo cijelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.
Politički status
Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.
Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četiri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.
Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Alava, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.
Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalna pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.
Francuska Baskija se nalazi u departmanu Atlantski Pireneji, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Atlantski Pireneji sadrže i dijelove bez baskijskog stanovništva tj. Regiju Béarnn. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonjski je službeni jezik u Atlantskim Pirenejima. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Atlantski Pireneji ne uživaju neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu. Francuska vlada uporno odbija izdvajanje Sjeverne Baskije u posebnu upravnu cjelinu.
Južna zona
- Alava
- Gipuzkoa
- Nafarroa (španjolski: Navarra)
- Bizkaia (španjolski: Vizcaya)
Sjeverna zona
Zemljopis
| Regija | Površina (km2) | Glavni grad | Broj općina |
|---|---|---|---|
| Baskija | 20.947,2 | Pamplona | 683 |
| Alava | 3.316,9 | Gasteiz | 53 |
| Biskaja | 2.236,7 | Bilbao (baskijski: Bilbo) | 112 |
| Gipuskoa | 1.980,3 | San Sebastián (baskijski: Donostia) | 88 |
| Lapurdija | 855,7 | Baiona | 41 |
| Nafarroa Beherea | 1.322,1 | Donibane Garazi | 74 |
| Nafarroa Garaia | 10.421,0 | Pamplona (baskijski: Iruñea) | 272 |
| Zuberoa | 814,5 | Maule | 43 |
Gospodarstvo
Južna Baskija je gospodarski najrazvijeniji dio Španjolske i jedna od najrazvijenijih regija Europe. Njen bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika jest preko 125% od prosjeka EU.
Sjeverna Baskija, pak stoji u rasponu 75-100% prosjeka EU poput većine regija u Francuskoj.
Stanovništvo
Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.
| Regija | Godina popisa | Broj stanovnika | Broj stanovnika (u %) | Gustoća | Muškarci | Žene |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Baskija | 2001.1 | 2.902.962 | 100% | 138,6 | 1.421.132 | 1.481.830 |
| Alava | 2001. | 287.928 | 9,9 | 86,8 | 142.892 | 145.036 |
| Biskaja | 2001. | 1.123.002 | 38,7 | 502,1 | 545.744 | 577.258 |
| Gipuzkoa | 2001. | 673.563 | 23,2 | 340,1 | 330.288 | 343.275 |
| Lapurdi | 1999. | 219.029 | 7,6 | 256,0 | 103.548 | 115.481 |
| Donja Navarra | 1999 | 28.076 | 1,0 | 21,2 | 14.210 | 13.866 |
| Gornja Navara | 2001 | 555.829 | 19,2 | 53,3 | 276.629 | 279.200 |
| Zuberoa | 1999 | 15.535 | 0,5 | 19,1 | 7.821 | 7.714 |
Najveći gradovi
- Bilbao 354,145 stanovnika
- Vitoria-Gasteiz 227,568 stanovnika
- Pamplona 195,769 stanovnika
- Donostia-San Sebastian 183,308 stanovnika
- Barakaldo 95,640 stanovnika
- Getxo 82,327 stanovnika
- Irun 60,261 stanovnika
- Portugalete 49,118 stanovnika
- Santurtzi 47,320 stanovnika
- Bajona 44,300 stanovnika
Manjine u Baskiji
Povijesne manjine
Različite romske skupina su postojale kroz povijest u Baskiji, a neke još uvijek postoje kao etničke skupine. One su grupirane zajedno pod generičkim nazivom pojmove ijituak (Cigani) i buhameak (Bohemi) od strane baskijskih govornika.
- Agoti
- Kaskaroti (baskijski:Kaskarotuak)
- Mercherosi
Noviji doseljenici
S industrijskom revolucijom u južnu Baskiju su se doselili brojni doseljenici iz nebaskijskih dijelova Španjolske u potrazi za poslom.
Od 1980-tih, kao posljedica znatnog gospodarskog napretka, u Baskiju je pristigao veći broj imigranata, uglavnom iz istočne Europe, Sjeverne Afrike, Latinske Amerike, subsaharske Afrike, Južne Azije i Kine, naseljavajući se u glavnom u većim gradskim područjima.
Jezik
Trenutno, dominantni jezici u Španjolskoj Baskiji i Francuskoj Baskij su španjolski tj. francuski. U povijesnom procesu stvaranja sebe kao nacija-država, i španjolske i francuske vlade su, s vremena na vrijeme, pokušavale potisnuti Baskijski jezični identitet. [1] Jezik izabran za javno obrazovanje je najočitiji izraz tog fenomena, nešto što je zasigurno imalo učinak u trenutnom statusu baskijskog.
Unatoč tome što se govorio u relativno malom prostoru, nepristupačne značajke baskijskog sela i povijesno niska gustoća naseljenosti rezultirali su da se baskijski jezik razvio kao dijalektalno jako raznolik, koji je povećao vrijednost i španjolskog i francuskog jezika, kao lingua franca u Baskiji. U tom smislu, trnutni standardni obliku baskijskog jezika ("Euskara Batua") standard baskijskom jeziku uveden krajem 20. stoljeća, koji je pomogao baskijkom jeziku da se odmakne od predodžbe - čak i među vlastitim govornicima-jezika neprikladnog za obrazovne svrhe .[2]
Dok su Francuska republika ima dugu povijest pokušaja kompletne kulturne asimilacije etničkih manjinskih skupina - uključujući i Francuske Baske (vidi vergonha) - Španjolska, pak, većinom u svojoj povijesti dodjeljuje određeni stupanj jezične, kulturne i političke autonomije svojim Baskima. Baski su povijesno bili zastupljeni i u španjolskoma pomorstvu i vojsci još od doba španjolskog carstva sve do nedavno, a baskijske luke bile povijesno presudne za unutarnju Španjolsku. Dok se ta prava nisu ubrzano počela smanjivati sa karlističkim ratovima, te povijesne veze su rezultirale stvaranjem lokalne baskijske buržoazije, svećenstva i vojske, povijesno bliskima španjolskoj monarhiji, pogotovo u španjolskoj kolonizacije Amerike. Sve u svemu , bilo trajap je proces postupne apsorpcije španjolskog jezika u baskijskom govornom području u Španjolskoj Baskiji. Taj fenomen je početku bio ograničen na više urbane slojeve stanovništva, ali progresivno je stizao i u niže klase. Zapadna Biskaja, većina Alave i južne Navare bili su područje gdje je španjolski jezik (ili neki drugi romanski jezik) stoljećima bio dominantan.
Međutim, pod režimom Francisca Franca ,Vlada je pokušala suzbiti novorođeni baskijski nacionalizam, budući da su se oni borili na republikanskoj strani od Španjolskog građanskog rata u Gipuskoi i Biskaji. Općenito, tijekom tih godina, kulturna djelatnost na baskijskom jeziku bila je ograničena na folklornim pitanjima i Rimokatoličku crkvu, dok je viši, ali još uvijek ograničeni stupanj tolerancije baskijske kulture i jezika bio u Álavi i Navari , budući da su oba područja uglavnom podržavala Franca za vrijeme građanskog rata.
Danas, Baskija u Španjolskoj uživa veliku kulturnu i političku autonomiju i baskijski je službeni jezik uz španjolski . U Španjolskoj je favoriziran skupom jezičnih odredaba pod pokroviteljstvom baskijske regionalne vlasti koje su usmjerene na generalizaciju njegove uporabe . Njime govori otprilike četvrtina ukupne Baskije , a svoje uporište ima u graničnom području formiranom u Gipuskoe, sjevernoj Navari i francuskim dolinama po Pirenejima . Nije domaći jezik u u većini Alave , zapadne Biskaje i južne polovice Navare . Od ukupno procjenjenih nekih 650.000 baskijskih govornika , njih približno 550.000 živi u Španjolskoj Baskiji , a ostatak u Francuskoj . [3]
Baskijski obrazovni sustav u Španjolskoj ima tri vrste škola a razlikuju se po jezičnim nastavnim modelima A, B i D. Model D, s obrazovanjem u potpunosti na baskijskom, i španjolskim kao obveznim predmetom, je najčešće odabirani model roditelja. U Navarri postoji dodatni G model, s obrazovanjem u cjelosti na španjolskom jeziku.
U Navarri se vladajuća konzervativna vladajuća stranka Unión del Pueblo Navarro protivi pokušajima baskijskih nacionalista za uveođenjem školovanja na baskijskom diljem cijele Navarre (što bi obuhvaćaju mjesta na kojima se baskijski tradicionalno ne govori). Nastava na baskijskom jeziku u javnoj obrazovnoj mreži je ograničena na baskijska govorna područja sjeverne i središnje regije. U središnjem dijelu, baskijska nastava u javnom obrazovanju je prilično ograničena, a dio postojeće potražnje se servisira preko privatnih škola (ikastolak). Španjolski jezik se govori u cijeloj populaciji, uz nekoliko iznimaka u udaljenim ruralnim područjima. Situacija oko baskijskog jezika u Francuskoj Baskiji je ranjiva (ocijenjeno od strane UNESCO-a). Pritisak francuskog kao glavnog jezika i različite administrativne prepreke konsolidaciji školovanja na baskijskom jeziku čine budućnost jezika neizvjesnom. 14. lipnja 2013. , ukazujući Fallouxov zakon iz 1850. čime se izjavljuje da je francuski službeni jezik u Francuskoj, regionalni subprefect proglašen ilegalnim u subvencije Vijeća Hendaye za financiranje nove zgrade za školu na baskijskom jeziku. [4]
Izvori
- ↑ Torrealdi, J.M. El Libro Negro del Euskera (1998) Ttarttalo ISBN 84-8091-395-9
- ↑ " El vascuence subvenía perfectamente a las necesidades de pequeñas comunidades agrícolas o de pescadores, a la vida religiosa y política de un mundo bastante aislado y de dimensionas pequeñas..." Pinillos, Jose Luis Coloquio sobre el problema del bilingüismo en el País Vasco Bilbao 1983
- ↑ http://www.englishpen.org/basque-language/
- ↑ http://www.kazeta.info/euskalherria/ipar-euskal-herriko-ikastola-guztiak-arriskuan-direla-salatzeko-manifestazioa-deitu-du-seaskak-larunbatean-baionan