Javna krunica
Javna krunica javno je moljenje krunice na gradskim trgovima i drugim javnim prostorima.
Pobožnost je popularizirana u Poljskoj nakon proslave stogodišnjice ukazanja Gospe u Fatimi. U listopadu 2017. milijuni poljskih vjernika stajali su na granicama Poljske i javno molili krunicu u sklopu inicijative „Krunica na granicama“. Tri godine kasnije u studenom 2020. milijuni poljskih vjernika, zajedno sa svojim svećenicima, pridružili su se molitvenoj inicijativi „Krunica do granica neba“, a nastavila su pobožnost javnom molitvom 31. prosinca 2020.[1]
Ideja moljenja javne krunice zaživjela je i u drugim zemljama pa je otac Marius O’Reilly, svećenik u Corku u Irskoj, okupio tim i pokrenuo sličnu inicijativu „Krunica na obali”. Ljudi su bili potaknuti otići u obalna područja, ili ako su predaleko od mora, do jezera ili rijeka, i okružiti Irsku krunicom, moleći Boga da zaštiti zemlju od sila sekularizacije. U Irskoj i Sjevernoj Irskoj posljednjih godina, bilježi se trend ovakvog javnog iskazivanja pobožnosti pa u tim zemljama na trgovima većih gradova svake prve subote u mjesecu katolički muškarci klečeći mole Gospinu krunicu.[2]
U Hrvatskoj je masovnija javna molitva krunice pokrenuta početkom Domovinskoga rata, kada se od ljeta 1991. molila na trgovima u hrvatskim gradovima.[3] Kardinal Franjo Kuharić i biskup Juraj Jezerinac, ali i sami hrvatski branitelji isticali su tijekom i nakon rata značaj krunice u ratu, noseći je oko vrata, moleći je i pozivajući na molitvu.[4][5] Krunica se smatra jednim od simbola samoga rata.[6] Od 2010.-ih na Kamenitim vratima u Zagrebu molitvene zajednice mole krunicu svakoga utorka.[7] Pobožnost je ponovno popularizirana 2022. u raznim gradovima, kao zahvala hrvatskim biskupima što su poduprli pravo na slobodu izbora cijepljenja. Zadar se pokazao najustrajniji jer se u njemu od tada stalno moli svaku večer. U sličnom duhu, nevezano za COVID-19, u drugim gradovima moli se svake prve subote u mjesecu.[8] Prvo je krenulo početkom 2022. u Dubrovniku gdje se okupljaju Marijini sinovi.[9] Potom u Zagrebu u lipnju na inicijativu Muževni budite i Vitezova Bezgrešnog Srca Marijina.[10] U Splitu se moli od rujna 2022., gdje su se organizirali Marijini ratnici, a nakon toga se pridružuju i drugi gradovi: Vinkovci, Slavonski Brod i brojni drugi. U isto vrijeme, Hrvati su na drugom kraju svijeta okupljeni kao Vitezovi Predragocjene Krvi Kristove počeli moliti u Sydneyu u Australiji.[11] Ubrzo su im se pridružile hrvatske zajednice u Melbournu, Perthu i Brisbaneu, a od lipnja ove godine i šest zemalja iz Južne Amerike.
Izvori
- ↑ Poljska odgovorila pozivu Majke Božje: Molitva krunice na ulicama gradova ne prestaje Vigilare.info Preuzeto 29. studenoga 2023.
- ↑ Povratak krunice u muške ruke: Muškarci koji klečeći mole krunicu i u Poljskoj, Hrvatskoj, Australiji, Irskoj… Narod.hr Preuzeto 29. studenoga 2023.
- ↑ Šantić, Josip: Krunica i duhovnost u hrvatskom Domovinskom ratu (1999.) pilar.hr, u: Vukovar ‘91 – Značenje, vrednote, identitet, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar: Zagreb, 2000., str. 45-46.
- ↑ Jurišić, Mario: Ratna krunica, Slobodna Dalmacija: Split, 1992., str. 56-57
- ↑ Turić, Gordana: U Viteza krunica, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Zagreba: Zagreb, 1995.
- ↑ Krunica proglašena simbolom Domovinskog rata jutarnji.hr. Jutarnji list. Objavljeno 16. srpnja 2006.
- ↑ Pavičić, Darko: Mladi, urbani, obrazovani i svakoga utorka mole krunicu na Kamenitim vratima vecernji.hr. Večernji list. Objavljeno 6. listopada 2015.
- ↑ Javna krunica Svijetlo riječi.ba Preuzeto 29. studenoga 2023.
- ↑ Stijepo Gleđ Markos: "Ako muškarci uzmu krunicu u ruke i počnu moliti, neće imati vremena za oružje, vodit će duhovni rat!" Hrvatska katolička mreža Preuzeto 29. studenoga 2023.
- ↑ Stotine muškaraca molilo krunicu ispred zagrebačke katedrale Hrvatska katolička mreža Preuzeto 29. studenoga 2023.
- ↑ Hrvatska krunica muškaraca u Sydneyu – najgledanija objava katoličkih medija u Australiji ikada Narod.hr Preuzeto 29. studenoga 2023.