Kerber
Kerber (grč. Κέρβερος, Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće. Hadov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, Had. Njegova sestra bila je Himera, a brat Ort, a sin je Ehidne i Tifona[1].
Kerberovo grčko ime Κέρβερος znači "demon iz jame".
Karakteristike
Homer ga naziva samo "psom"[2], a Heziod[3] ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo čudovište, sa zmijskim repom i zmijskom grivom[4]
Junaci
Nekoliko puta svladali su ga različiti junaci:
- Heraklo u svome posljednjem zadatku[5]
- Orfej ga je uspavao svojim glazbenim vještinama[6]
- Hermes ga je uspavao vodom iz rijeke Lete[7]
- Psiha ga je uspavala otrovanim medenjacima[8]
- Sibila ga je uspavala otrovanim medenjacima da bi Eneja mogao ući u podzemlje (rimska mitologija)[9].
Heraklo i Kerber
Heraklov posljednji i najteži zadatak bio je hvatanje Kerbera. Heraklo je morao otići do vrata Hada i ondje se obračunati s tim troglavim psom, koji je imao zmijski rep, a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu[10]. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja i Pirita[11], koji su ondje bili zatvoreni jer su pokušali oteti Hadovu Perzefonu.
Heraklo je otišao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se složili pod uvjetom da ga ne ozlijedi, a prema nekim izvorima[12], Perzefona je pristala jer joj je Heraklo bio brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene, Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had.
Literatura
- ↑ Heziod: Teogonija (311.)
- ↑ Homer: Ilijada (VIII./368.)
Homer: Odiseja (XI./623.) - ↑ Heziod: Teogonija (311.)
- ↑ Apolodor: Biblioteka (II./5.12)
Vergilije: Eneida (VI./417.)
Ovidije: Metamorfoze (IV./449.) - ↑ Homer: Odiseja (XI./623.)
- ↑ Vergilije: Georgike (IV./471.)
- ↑ Statije: Tebaida (II./27.)
- ↑ Apulej: Zlatni magarac (VI./19.)
- ↑ Vergilije: Eneida (VI./417.)
- ↑ Ovidije: Metamorfoze (VII./412.)
- ↑ Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)
- ↑ Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)
- Graves, Robert (2003): Grčki mitovi. Zagreb: CID.
Vanjske poveznice
| |||||||||||||||||||