Portal:Njemačka
| Radovi u tijeku! |
 Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku! |
Portal Njemačke
Savezna Republika Njemačka (njemački: Bundesrepublik Deutschland) je država u središnjem dijelu Europe. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država koja se sastoji od 13 saveznih država (njem. Bundesländer) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Njemačka je kao država ujedinjena za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870/71.
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Njemačka je i članica Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Njemačka je najveća europska zemlja po broju stanovnika te ima najsnažnije europsko gospodarstvo.
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
- Mora:
- Planine:
- Jezera:
- Otoci:
- Povijest: Povijest Njemačke · Franci · Sveto Rimsko Carstvo · Njemački savez · Njemačko Carstvo · Weimarska Republika · Treći Reich · Povijest Njemačke od 1945.
- Važni događaji (do 1945.): Godina tri cara · Anschluss · Srpanjska urota · Francusko-pruski rat · Holokaust ·
- Važni događaji (od 1945.): Berlinski zid · Ostpolitik · Njemačka Demokratska Republika · Ujedinjenje Njemačke
- Politika:
- Institucije: Njemački predsjednik · Njemački kancelar · Bundestag · Bundesrat
- Političke stranke: CDU/CSU · SPD · FDP · Bündnis 90/Die Grünen
- Predsjednik: Frank-Walter Steinmeier
- Kancelar: Olaf Scholz
Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Njemačke, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.
Potrebno napraviti:
Povijest Njemačke od 1945. - Ostpolitik - Bündnis 90/Die Grünen -
Hessen - Mecklenburg-Zapadno Pomorje - Porajnje-Falačka - Saarland - Saska - Saska-Anhalt - Schleswig-Holstein - Sjeverna Rajna-Vestfalija - Tiringija - Albert Speer - Klaus Barbie - Horst Köhler - Povijest Njemačke - Zugspitze
Napravljeni članci s ovih popisa:
Bodensko jezero - Bremen - Njemačka marka - Njemački savez - Njemačko Carstvo - Godina tri cara - Hochwanner - Bundesrat - Hermann Göring - Saska - Saska-Anhalt
Hildegard iz Bingena (16. rujna 1098. - 17. rujna 1179.) - njemačka časna sestra, katolička mističarka, književnica i skladateljica
Rođena je u plemićkoj obitelji, koja je služila grofovima von Spanheim, bliskim rođacima vladarske obitelji von Hohenstauffen. Kako je bila deseto dijete, boležljiva od rođenja, kada je napunila osam godina, roditelji su je poslali crkvi kao "desetinu" (vrsta poreza), kako je bilo uobičajeno u srednjovjekovno vrijeme. Hildegard je dodijeljena na odgoj časnoj sestri Juti, blizu samostana Disibodenberg u Njemačkoj. Juta je bila izuzetno popularna i sakupila je mnogo slijedbenika, tako da se samostanski krug oko nje proširio. Nakon Jutine smrti 1136., Hildegard je izabrana za poglavaricu zajednice i preselila grupu u novi samostan Rupertsberg u Bingenu na Rajni.
Od svoje rane mladosti, Hildegard je tvrdila da ima religiozne objave. Primila je proročki poziv Boga pet godina nakon njenog izbora za poglavaricu samostana 1141., koji je od nje zahtijevao "Piši što vidiš!" U početku je oklijevala. Na kraju, nakon što ju je zdravlje popustilo od psihičkog tereta, članovi njenog reda nagovorili su je da piše. Kako su vijesti o njenim objavama postajale poznate, papa Eugen III. je čuo za Hildegard preko Svetog Bernarda. Da bi utvrdio da li su njene vizije zaista bile božanski inspirirane, papa je sastavio komisiju koja je posjetila Hildegard. Komisija je proglasila za stvarnog mistika, umjesto za poremećenu osobu.
Hildegard je bila moćna žena za srednjevjekovno vrijeme. Komunicirala je s papama kao što je Anastazije IV., državnicima kao Abbot Suger, njemačkim vladarima kao što je Fridrik I. Barbarossa i poglavarima samostana kao što je bio Sveti Bernard. Oni su često molili za njene molitve za koje se smatralo da su vrlo efektivne, ili su je pitali za mišljenje. Često je putovala, držeći javne govore što je bilo gotovo nezamislivo za ženu u to doba.
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
