Računalna memorija

Vrste računalnih memorija
Nepostojna memorija
RAM
DRAM (npr., DDR SDRAM) SRAM
U razvoju
T-RAM Z-RAM TTRAM
Povjesne
Williams cijevi (1946. – 1947.) Delay line memory (1947.) Selectron cijev (1953.) Dekatron
Postojana memorija
ROM
Maskirani ROM PROM EPROM EEPROM
NVRAM
Flash memorija
Rani stadij NVRAMa
nvSRAM FeRAM MRAM PRAM
U razvoju
CBRAM SONOS RRAM Racetrack memory NRAM Millipede memory
Povijesno
Drum memory (1932.) Magnetic-core memory (1949.) Plated wire memory (1957.) Thin-film memory (1962.) Twistor memory (~1968.) Bubble memory (~1970.)

Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa. Memorija je obično locirana u neposrednoj blizini procesora (CPU) i izrađene su većinom od namjenskih sklopova/cjelina izrađenih od silicija. Za dugotrajniju pohranu podataka koriste se masovna spremišta podataka gdje trenutno dominiraju tehnologije koje se oslanjaju na magnetska ili optička svojstva materijala. Razlika između RAM memorije i čvrstog diska (hard disk) je da podatci na čvrstom disku ostaju zapisani i nakon što se računalo ugasi. Sama RAM memorija služi kao dio iz kojeg CPU vuče podatke koje izvršava (budući da RAM radi oko 1000 puta brže od čvrstih diskova).

Podjele memorija u odnosu na CPU

• cache
  • L1 cache - level 1 cache
  • L2 cache - level 2 cache
  • L3 cache - level 3 cache

• glavna memorija (engleski: main memory)

Povijest razvoja memorijskih sklopova

• relej
• magnetska memorija
• Flip-Flop

Vrste memorijskih čipova

• ROM
  • EEPROM
  • PROM

• RAM
  • SRAM
  • DRAM
  • VRAM

Specijalizirane sabirnice i tehnike

Sabirnice

• DMA - Direct Memory Access - izravni pristup memoriji

Vrste dodatnih prijenosnih memorija

CD, DVD, diskete, USB prijenosni hard diskovi, USB flash memorije

Povezane stranice

• masovna spremišta podataka
• flash memorija
• disketa
• kruti disk