Trsteno
Trsteno | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/grad | Dubrovnik |
Načelnik | [Silvijo Bošković] Hrvatska demokratska zajednica HDZ |
Koordinate | 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E |
Odredišna pošta | 20235 Zaton Veliki [1] |
Autooznaka | DU |
Trsteno na zemljovidu Hrvatske |
Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Upravnom organizacijom pripada Gradu Dubrovniku.
Zemljopisni položaj
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, 20-tak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i Jadranske turističke ceste. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.
Povijest
Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.
Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.
Tijekom Domovinskog rata Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome.
Politika
Glavno tjelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor (MO). Broji 7 članova. Dugogodišnji predsjednik je bio iz redova HDZ-a od 2002.-2010. godine. Trenutačni predsjednik je iz redova HSS-a.
Znamenitosti i spomenici
- Arboretum Trsteno
- ljetnikovac Gučetić-Gozze
- fontana boga mora Neptuna
- u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina
- spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području
- spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno
Gospodarstvo
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili pomorstvom. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, poljodjelstvom, ribarstvom i trgovinom.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u Trstenom obitava 237 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
broj stanovnika | 453 | 421 | 388 | 366 | 330 | 354 | 339 | 305 | 287 | 295 | 292 | 276 | 251 | 240 | 237 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. |
Izvori
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
|