Vranovina (Bosanski Petrovac, BiH)
Vranovina je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u općini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 274 stanovnika.[1]
Zemljopis
Vranovina leži na obroncima kojima se Grmeč od svog grebena Željeznik spušta u Petrovačko polje. Razlozi takvoj gradnji kuća na krajevima potiču iz vremena turske uprave, kad se svijet sklanjao u zabačenija i nepristupačnija mjesta, u šume i u zaklone, podalje od glavnih drumova, kako ne bi toliko bio na udaru. Osim toga, i spahije nisu dopuštale kmetu, da s kućom i drugim stajama zakrčuje plodnu zemlju, nego su ga potiskivale na kraj, na zemljište koje nije ni za kakvu privredu. Zbog toga i jesu kuće ponajviše na vrlo nezgodnim mjestima, u strani, u vrleti, sa težim pristupom. Selo sačinjavaju ovi dijelovi: Rakovica, Jevića (Cvikića) Glavica, Vranješki Do, Kapetanov Do i Gornja Vranovina (pod Željeznikom). Klima je oštra, oštrija nego u drugim krajevima Petrovačkog Polja i selo je ne rijetko izloženo sjevernom vjetru. Ovdje snijeg pada ranije i duže se zadržava. Selo Vranovina ima nekoliko omanjih izvora i potoka, kao i jedan jači potok „Vranovina"; Ovaj izvire pod samim Željeznikom, prelazi preko Gornje Vranovine i dopire čak u polje , u nizinu, do sela Brestovca.[2]
Povijest
U ovom selu na sjeveru leži jedna gradina, koju narod naprosto zove „Gradinom". Površinski su tu nađeni fragmetni keramike. Potiče iz bronzanog ili željeznog doba. [3]
Stanovništvo
| Nacionalnost | 1991. |
| Srbi | 272 |
| Bošnjaci | 0 |
| Hrvati | 0 |
| Jugosloveni | 1 |
| ostali | 1 |
| Ukupno | 274 |
Privreda
Vanjske poveznice
Reference
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991. Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. Sarajevo.
|first=nedostaje|last=(pomoć)CS1 održavanje: numerička imena: authors list (link) - ↑ BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO -Petar Rađenović, Beograd 1923. godine
- ↑ Starine iz okoline Bosanskog Petrovca -Vejsil Ćurćić, Zemaljski muzej Sarajevo, 1902)
Vanjske veze
| |||||