Nadgrobni natpis kraljice Jelene
Nadgrobni natpis kraljice Jelene prednji je dio sarkofaga hrvatske kraljice Jelene Slavne, žene kralja Mihajla Krešimira. Uklesan je nekad prije 976. godine na vapnenačkoj ploči veličine 123×74-76×10 cm. Nalazio se u atriju crkve sv. Stjepana na Gospinom Otoku, u kojoj je bio smješten mauzolej hrvatskih kraljeva. Pronašao ga je 1898. godine arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) tijekom arheoloških istraživanja potaknutih kopanjem temelja za zvonik solinske župne crkve.[1]
Natpis je u obliku nadgrobnog epitafa. Sastavljen je više desetaka ulomaka na osnovu kojih je Bulić rekonstruirao,[2] te protumačio tekst na latinskom kao:
 »(in hoc) (t)UMULO Q(ui)ESCIT HELENA FAMO(sa) (quae fui)T UX(o)R MIHAELI REGI MATERQ(ue) STEFANI R(egis) (pacemque) (obt)ENUIT REGNI. VIII IDUS M(ensis) OCT(obris) (in pac)E HIC OR(dinata) FUIT AN(no) AB INCARNA(tione) (Domini) DCCCCLXXVI IND. IV CICL(o) L(un) V. (ep) XVII (ciclo sol) V LUN. V. (conc)URRENTE VI. ISTAQ(ue) VIVENS FU(it) REGN(i) MATER FUIT PUPILOR(um) TUTO(rque) VIDUAR(um) ICQUE ASPICIENS VIR ANIME DIC MISERERE DEUS.«(Nadgrobni epitaf kraljice Jelene) |
»U ovom grobu počiva glasovita Helena, koja je bila žena kralja Mihajla i majka kralja Stjepana. Vladala je kraljevstvom. Osmoga dana prije oktobarskih ida ovdje je u miru pokopana, 976. godine od utjelovljenja Gospodinova, indikcije četvrte, petoga mjesečevoga kruga, sedamnaeste epakte, petoga sunčevoga kruga koji se poklapa sa šestim. Ona, koja je za života bila kraljica, postade i majkom siročadi i zaštitnicom udovica. Čovječe, koji gledaš, reci: Bože, smiluj se njenoj duši.[2]« |
Natpis je važan budući da otkriva dotad nepoznatu obiteljsku vezu između dva hrvatska kralja preko preminule im supruge, odnosno majke. U natpisu je točno naveden datum smrti kraljice što ga čini jednim od malobrojnih pouzdanih nadnevaka u ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti.[2] Natpis pokazuje, nadalje, nastavljanje salonitanskih tradicija sastavljanja nadgrobnih natpisa, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini onodobnoga hrvatskoga društva. Formula kojojm se izriče da je kraljica Jelena bila zaštitnica udovica i majka siročadi otkriva postojanje normi rimskog i bizantskog prava u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi.[2]
- ↑ Oreb, Franko. 8. rujna 2009. Odjeci otkrića Jelenina epitafa u Solinu 1898. godine u hrvatskoj javnosti po izvješćima onodobnoga tiska. Tusculum : časopis za solinske teme. 2 (1): 205–212. ISSN 1846-9469
- ↑ a b c d Solin tourist info - Natpis kraljice Jelene. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2016. Pristupljeno 14. lipnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
- Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. – 17. stoljeće, str. 50, ISBN 953-96657-3-6