Salerno
| Salerno | |
|---|---|
| Salerno | |
 Panorama Salerna | |
| Država |  Italija |
| Regija |  Kampanija |
| Pokrajina | Pokrajina Salerno |
| Osnivanje | 194. pr. Kr. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Vincenzo De Luca (Pd) |
| Površina | |
| • Ukupna | 58 km2 |
| Visina | 4 m |
| Koordinate | 40°40′N 14°45′E / 40.667°N 14.750°E |
| Stanovništvo (30. rujna 2012.)) | |
| • Entitet | 131.950 (2.300 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 84100 |
| Pozivni broj | +089 |
| ISTAT-broj | 058091 |
| Svetac zaštitnik | Sveti Matej |
| Stranica | http://www.comune.salerno.it/ |
 | |
Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika.[1] Salerno je poznat po vrlo starom sveučilište u Europi, Medicinskoj školi u Salernu, koja je predstavljala značajan izvor medicinskih znanja u srednjem vijeku.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Salerno leži u Južnoj Italiji u ravnici rijeke Sele, koja na njegovom istočnom kraju ima ušće u Salernski zaljev, udaljen 50 km jugoistočno od regionalnog centra Napulja.[2] Kroz sam centar grada protiče rječica Irno. Klima u Salernu je sredozemna klima. Salerno je jedan od najosunčanijih gradova u državi. Ljetne temparutre su oko 23 °C, a zimske oko 8 °C. Količina padavina na godišnjem prosjeku je 1.000 mm/m².
Povijest[uredi | uredi kôd]
Salerno je osnovan kao rimska kolonija Salernum 197. pr. Kr., vjerojatno na mjestu ranijeg etruščanskog naselja Irnthi. [2] Za ranog srednjeg vijeka postao je dio langobardske - Kneževine Benevento, tako da je od 646. godine bio njihova prijestolnica sve do 839. kad su ga zauzeli Normani.[2] Njihov vođar Robert Guiscard pretvorio ga je u svoju sjajnu prijestolnicu. Grad su opljačkali i razorili švapski Hohenstaufeni - 1194., a obnovio mještanin Giovanni da Procida, heroj ustanka protiv Francuza poznatog kao Sicilijanska večernja - 1282. godine. On je proširio luku i osnovao veliki godišnji sajam.[2] Od 1419. Salernom vladaju domaće dinastije, prvo Colonne, pa nakon njih Orsiniji i Sanseverini sve do sredine 16. stoljeća kad se učvrstila vlast Napuljskog kraljevstva.[2] Za vrijeme Drugog svjetskog rata na plažama kod Salerna se odigrala velika bitka između 6. rujna i 18. rujna 1943. između savezničkih snaga i Wehrmachta za pomorskog desanta - poznatog kao Operacija Avalanche. Za vrijeme te bitke stradao je dobar dio povijesnog centra Salerna. Od veljače do srpnja 1944. godine kratkotrajna talijanska vlada Pietra Badoglia je imala sjedište u Salernu.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Grad ima očuvanu staru gradsku jezgru s brojnim vrijednim građevinama. Međutim, zapadna okolina Salerna, tzv. Amalfijska obala, pod zaštitom UNESCO-a, je mnogo poznatija i turistički posjećenija. U gradu se nalazi katedrala posvećena Svetom Mateju, u romanskom stilu iz 11. stoljeća. U njoj se nalazi grob Apostola Mateja.
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Bugarska -
Pazardžik (od 2008.)
Francuska -
Rouen (od 2003.)
Montpellier (od 2008.)
Japan -
Tōno (od 1984.)
Poljska -
Wołomin (od 2008.)
SAD -
Baltimore (od 2008.)
Izvori[uredi | uredi kôd]
