Божидар Димитров

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Božidar Dimitrov Stojanov (bug: Božidar Dimitrov Stoяnov; rođen 3. decembra 1945. u Sozopolu) je bugarski istoričar i političar. Bio je direktor Nacionalnog istorijskog muzeja u Sofiji (1994-98, 2001-09). Od avgusta 2009 ministar je za Bugare u inostranstvu (bez portfelja).

Božidar Dimitrov

Porodica

[uredi | uredi kod]

Božidar Dimitrov je rođen u zapadnom crnomorskom gradu Sozopolu u porodici izbeglica iz Istočne Trakije zbog turskih okrutnosti prema bugarskog stanovništva tokom Drugog balkanskog rata.

Oženjen je Marijom Kančevom (bug: Mariя Kъnčeva). Imaju kćer.

Naučno delo

[uredi | uredi kod]

Božidar Dimitrov je napisao Deset laži makedonizma, gde pobija ideologiju bivše Jugoslovenske Republike Makedonije o postojanju posebne makedonske nacije u Vardarskoj Makedoniji, različite od bugarske.

Jula 2009. bio je izabran za narodnog poslanika partije GERB.

Božidar Dimitrov smatra Srbe i Hrvate praktički jednim narodom, koji govori jednim jezikom - srpskohrvatskim.[1]

Božidar Dimitrov smatra da u BJRM sada žive samo Bugari (posle pitanja jednog gledalca da li su živeli u 19. veku u Makedoniji samo Bugari), mada se oni tamo drugačije nazivaju i većini njih je malo ispran mozak.[2].

Napisao je više od 20 monografija:

  • „Hristiяnstvoto v bъlgarskite zemi. Bъlgarski manastiri“ (2001)
  • „Bъlgarite i Aleksandъr Makedonski“ (2001)
  • „Bъlgarite — pъrvite evropeйci“ (2002)
  • „Bъlgariя i Papstvoto“ (2002)
  • „Apoloniя Pontika“, izdatelstvo Sveti Kliment Ohridski, S., 2004. ISBN 954-07-1955-0
  • „Sedemte drevni civilizacii v Bъlgariя“ (2005)
  • „Voйnite na Bъlgariя za nacionalno obedinenie“ (2006)
  • „Svetoslav Terter. Car na bъlgarite (1300-1321)“ (2006)
  • „Desette lъži na makedonizma“, izdatelstvo Sveti Kliment Ohridski, S., 2006
  • „Bъlgarskata hristiяnska civilizaciя i bъlgarskite manastiri“ (2007)
  • „Makedoniя — sveщena bъlgarska zemя“ (2007)
  • „12 mita v bъlgarskata istoriя“ (2007)

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Pamet Bъlgarska, 5. decembra 2009, 27:57-28:03 : ... sъrbi i hъrvati, koito praktičeski sa edin narod - govorяt na edin ezik; sъrbohъrvatski se nariča ((bug.))
  2. Pamet Bъlgarska[mrtav link], 30. januara 2010, 54:21-54:30: - potvъrždava tova, če v Makedoniя po vreme na Vъzraždaneto sa živeli samo bъlgari. (B. D.) - Ama te i sega živeяt samo bъlgari, samo če se naričat drugoяče. I edna golяma čast ot tяh, za sъžalenie po-golяmata čast, sa malko s promiti mozъci. ((bug.))

Spoljašne veze

[uredi | uredi kod]